Na današnji dan u Domovinskom ratu

[News]

News

[Stats]

Stats

[petak]

Dogodilo se 31. srpnja

1991.



- Stanovnici Hrvatske Kostajnice, u koloni dugoj nekoliko kilometara, napustili svoje domove.

- Razlaz na sjednici jugoslavenskog Predsjedništva: Hrvatska i Slovenija zahtijevaju hitan dolazak promatrača Europske zajednice u Hrvatsku i Sloveniju, a srpsko-crnogorska koalicija je protiv toga.

- Srpski teroristi artiljerijom napali hrvatska mjesta Blinjski Kut i Komarevo pokraj Siska.

- Katolički biskupi Hrvatske pozivaju agresore da odmah polože oružje, a hrvatske dužnosnike da mole za mir.

- Delegacija Mađara iz istočne Slavonije razgovarala s predsjednikom Tuđmanom o nepodnošljivim životnim uvjetima u kojima žive okruženi srpskim selima

- Svi Hrvati otpušteni sa svojih radnih mjesta u Obrovcu.

1992.

- Vlada Hrvatske verificirala sporazum o razmjeni zarobljenika potpisan u Ženevi 29. srpnja.

- U Dragalić kod Nove Gradiške srpska strana dovezla na mjesto razmjene 150 civila iz Doboja i Omeragića, što je još jedna potvrda o etničkom čišćenju.

- Njemačka će se i dalje zalagati za izolaciju srpskog agresora i potpunu provedbu sankcija protiv Srbije i Crne Gore, izjavio njemački ministar vanjskih poslova Kinkel u Bonnu.

- Hrvatska postala 137. zemlja članica IMO-a, Međunarodne pomorske organizacije UN specijalizirane za pomorsku sigurnost i sprječavanje onečišćavanja mora.

1993.

- Vijeće sigurnosti zahtijeva od hrvatskih snaga povlačenje s Maslenice, a od srpskih snaga da ne ulaze na područje koje bi napustila Hrvatska vojska.

- Kninski Srbi prijete da će srušiti Maslenički most.

- Ustavni sporazum o Uniji republika Bosne i Hercegovine, postignut u Ženevi, predviđa državu od tri konstitutivne republike.

- Hrvatski predsjednik dr. Tuđman rekao novinarima u Ženevi da odlazi kući zadovoljan, jer se stvaranjem Unije republika BiH ostvaruju pretpostavke za rješavanje svih spornih pitanja u bivšoj Jugoslaviji.

- "Sporazum mora biti potvrđen u parlamentu BiH", izjavio novinarima u Ženevi predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović.

- Stalni predstavnik Hrvatske pri UN Mario Nobilo pozvao Vijeće sigurnosti da proglasi sigurnosnim područjima Bugojno, Jablanicu, Prozor, Kreševo-Kiseljak-Fojnicu, Novi Travnik-Vitez-Busovaču i Vareš, zbog ugroženosti Hrvata od muslimanskih snaga.

- U Zagrebu održan Osnivački sabor Udruge hrvatskih veterana domovinskog rata, kojoj je prvim predsjednikom postao general zbora Martin Špegelj.


- General-bojnik Slobodan Praljak imenovan za zapovjednika Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane.

- Muslimanima sporazum iz Ženeve ne znači ništa - Armija BiH ne poštuje potpisano primirje, čak je svoju ofenzivu proširila.

1994.

- Srbijanski predsjednik Slobodan Milošević pozvao bosanske Srbe da prihvate mirovni plan kontaktne skupine, jer je on u interesu svih Srba.

- U Zapadnoj Bosni nastavljeni jaki sukobi između Armije BiH i Abdićevih snaga.

1995.

- Knin ne želi mirnu reintegraciju. Hrvatske vlasti neće voditi pregovore s Milanom Martićem, naglašeno u odgovoru predsjednika Tuđmana izaslaniku UN-a Vasushiju Akashiju na njegov poziv na razgovor s kninskim četnicima.

- Predstavnici UN-a u Sarajevu potvrdili da posljednje operacije HV i HVO-a na Livanjskom polju predstavljaju veliki uspjeh, koji je Srbe doveo u vrlo tešku situaciju.



- Yasushi Akashi izrazio svoje razočaranje što je predsjednik Tuđman odbio Martićevih šest točaka uvjetovanja za nastavak pregovora s hrvatskim vlastima, izjavio glasnogovornik UNCRO-a u Zagrebu Philip Arnold.

- Neprihvatljivo je da Beograd prizna samo BiH, a istodobno ne prizna i Hrvatsku. Hrvatska, Iran i BiH zajednički će se obratiti UN, sa zahtjevom da spriječi povredu međunarodne granice, a to znači da ornogući NATO-u intervenciju, naglašeno u razgovoru dr. Mate Granića, dr. Ali Akbara Velayatia i Muhameda Šaćirbeja u Splitu.

- Srpska narodna stranka ne može pozdraviti Splitsku deklaraciju između predsjednika Tuđmana i Izetbegpvića o vojnoj suradnji Hrvatske i BiH, izjavio njezin predsjednik Milan Đukić novinarima u Zagrebu.


- Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Pavle obišao ovih dana Dvor na Uni, Glinu, i Knin, dajući, bez sumnje, potporu pobunjenim Srbima.

- Nastavljaju se srpski napadi na bihaćko područje, a agresori stižu iz Korenice u okupiranom dijelu Hrvatske.

- Zapovjednik vojske bosanskih Srba Ratko Mladić zaprijetio u Kninu da će Hrvatska "skupo platiti" zauzimanje srpskih mjesta Grahova i Glamoča, javlja France Presse.

- Skupina od 119 Hrvata prognanih iz Banjaluke prešla preko Save u Davoru novogradiškoj Posavini.

1996.

- Vijeće obrane i nacionalne sigurnosti, pod predsjedanjem predsjednika Tuđmana, poduprlo transformaciju HR Herceg-Bosne u političku zajednicu hrvatskog naroda.

- Nakon razgovora s predsjednikom Tuđmanom, potpredsjednik Federacije BiH Ejup Ganić rekao novinarima da je došao u Zagreb zatražiti ukidanje Herceg-Bosne.


IZDVOJENO



JNA plan napada 1991

[kaaa]

razmišljam:

kada preselimo, mogli bi svaki dan objaviti po jedan ovaj petkov upis na portalu, što mislite o tome?

[ljiljana]

DAN ZA PETAK ili hvala bogu danas je Petak

šalim se - naravno, on je naoružan i opasan - tko sam ja da se protivim tako uvjerljivim argumenitima 

[petak]

DAN ZA PETAK ili hvala bogu danas je Petak

šalim se - naravno, on je naoružan i opasan - tko sam ja da se protivim tako uvjerljivim argumenitima  

POPILI SMO KAVU I  OPASAN NISAM ALI MI NIJE JASNO KAKO SI VIDJELA ORUZJE


ZBOG ODLASKA PUT CAVOGLAVA BUDEM STAVIO MALO UNAPRED KRONOLOGIJU DOGAĐANJA-NEMA LJUTNJE

[ljiljana]

hvala bogu i danas i svaki dan je Petak
samo stavi, i dobro se provedi, 
a za kavu - svašta su mi rekli ali ne i da sam  kukavica 

[petak]

hvala bogu i danas i svaki dan je Petak
samo stavi, i dobro se provedi, 
a za kavu - svašta su mi rekli ali ne i da sam  kukavica 

A JA SE UPLASIO DA SE VIDIO

[ljiljana]

  , ako si ga tako dobro sakrio kao novčanik, ni sam nisi znao da ga imaš

[scorpio57]

Petak nađemo se v Čavoglave?

[petak]

Petak nađemo se v Čavoglave?

SVAKE GODINE

, ako si ga tako dobro sakrio kao novčanik, ni sam nisi znao da ga imaš

U ŽEPU IMAM ZMIJU

[seraphyme]

I ja bih u Čavoglave, ali izlazim iz noćne 

[petak]

Dogodilo se 1. kolovoza

1991.

- Na Izvanrednoj sjednici hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova, ministar Ivan Vekić poziva sve vojno sposobne građane koji su bili prisiljeni otići iz svojih gradova da se pridruže pričuvnim postrojbama Hrvatske vojske.

<a href="http://www.youtube.com/v/YUyqmSe13BA&amp;amp;hl=en_US" target="_blank">http://www.youtube.com/v/YUyqmSe13BA&amp;amp;hl=en_US</a>



- Stotine Hrvata iz Aljmaša, Dalja i Erduta pobjeglo u Osijek nakon što su ih srpski teroristi istjerali iz njihovih domova.





- Srpske neregularne jedinice i JNA puna dva sata bombardirali Vukovar i Borovo Naselje.

- Srpski teroristi minobacačima napali Sunju.

1992.


- Makedonija podnijela zahtjev za članstvo u UN.

- Izbori u Hrvatskoj. Biraju se predsjednik Republike i 124 zastupnika u hrvatskom Saboru.

1993.

- U sadašnjim uvjetima UNPROFOR nije kadar zaštititi maslenički most od razaranja, rekao novinarima u Zagrebu zapovjednik UN za bivšu Jugoslaviju general Jean Cot.

- U Doljanima kod Jablanice muslimanska vojska učinila još jedan stravičan masakr nad Hrvatima - zvjerski ubijeno više od 50 civila i vojnika.

- Oko 3.000 prognanih Hrvata iz Bugojna stiglo u Tomislavgrad, izvijestilo Visoko povjereništvo UN za izbjeglice u Sarajevu.

1994.

- Grčki ministar vanjskih poslova Karolos Papoulias izjavio jučer novinarima u Ateni da je moguć skori susret Tuđman i Milošević u Grčkoj.

- Predsjednik samozvanog parlamenta bosanskih Srba Momčilo Krajišnik nagovijestio mogućnost organiziranja referenduma o mirovnom planu kontaktne skupine, javlja France presse.

- Nakon što je Milošević prihvatio mirovni plan kontaktne skupine, Vuk Drašković je kao prvi od oporbenih vođa podržao srbijanskog predsjednika, dok ga je Vojislav optužio za izdaju i kapitulaciju.

- Bivši čuvar logora Sušica u blizini Vlasenice izjavio za "New York Times" da su egzekucije nad Muslimanima u tom logoru provođene svake noći, a zapovjednik mu je bio "major jugoslavenske vojske".

1995.

- Hrvatska neće pregovarati s ratnim zločincima i neće pregovarati ni o čemu drugom osim o reintegraciji okupiranih područja u svoj ustavno-državni poredak, komentira uspjehe hrvatskih snaga na oraškom i glamočkom području i Splitsku deklaraciju "Večernji list".

- Veleposlanik SAD u Hrvatskoj Peter Galbraith izjavio, nakon razgovora s predsjednikom Tuđmanom na Brijunima, da su napadi hrvatskih Srba na bihaćko područje potpuno bespravni te da, u duhu Splitske deklaracije, međunarodna zajednica podupire legitimnost hrvatsko-bošnjačkog saveza.

- Glasnogovornik UNPROFOR-a Aleksandar Ivanko izjavio u Sarajevu da se u zapadnoj Bosni sada uz Mladića nalaze još tri generala bosanskih Srba - Milovanović, Tolimir i Gvero - koji imaju zadaću učvrstiti poljuljane pozicije Karadžićeve vojske.

1996.

- Predsjednik Tuđman otputovao, na poziv američkog predsjednika Billa Clintona, u Washington u službeni posjet, kako bi se razmotrili problemi oko provedbe daytonskih sporazuma.

ERDUT

- JNA je iz Vojvodine ušla erdutskim mostom (most Bogojevo-Erdut) u Hrvatsku i zaposjeli su Erdut, Dalj i Aljmaš. Četnici masakriraju hrvatsku pučanstvo u Dalju, Erdutu, Aljmašu i Sarvašu, dok se neki zatvaraju u logore kao što je bio onaj u Dalju kojeg vode Arkanovci. Samo u prvom napadu na Dalj ubijeno je ukupno 60 osoba (pripadnici policije: Josip Glibušić, Slavko Putnik, Đuro Butorac, Zdravko Kovčalija, Zlatko Takač, Dario Dujmović, Ivan Horvat, Jovica Matin, Željko Svalina, Goran Mihaljević, Stjepan Pavić, Mladen Palinkaš, Antun Mihaljev, Vinko Dujić, Mijo Džanko, Josip Kemenji, Boško Paradžik, Stanislav Guljašević, Petar Kovčalija, Josip Kraštek. Pripadnici Zbora narodne garde: Ivica Abramović, Tunica Belečetić, Dragan Cesarec, Ivan Dizdar, Željko Đakalović, Stanislav Eljuga, Dražen Kiš, Dario Ligenza, Đuro Lončarek, Željko Roguljić, Branko Sabljo, Darko Sekulić, Vlado Varga, Mario Vuknić, Marko Poplašan. Pripadnici civilne zaštite: Ile Galić, Andrija Ripić, Drago Kovčalija, Franjo Kovčalija); 25 tijela od kojih su neka bila masakrirana izvučeno je nakon nekoliko dana posredstvom Crvenog križa na JNA koja je negirala pokolj. Ostala tijela ekshumirana su iz nekoliko masovnih grobnica na katoličkom groblju u Dalju. Ukupno oko 500 osoba se vodi kao nestalo. Njih 57 ekshumirano je iz Daljske planine. Smatra se kako ima puno pojedinačnih i masovnih grobnica na području mjesta, dok je većina ubijenih završila u Dunavu. U progonstvo preko šlepova na Dunavu, krenulo je nekoliko tisuća civila prema Osijeku i Vinkovcima. Do 14 sati okupacija Dalja i Erduta bila je dovršena. Po navodu jednog neidentificiranog oficira JA, člana Upravne stanice "Avala", snage JA dobile su u zadatak pucati po MUP-u i ZNG-u i u slučaju isticanja bijele zastave (cijeli razgovor bio je snimljen na vrpci koja se je nalazila u MUP-u RH).


IZDVOJENO

 U Doljanima kod Jablanice muslimanska vojska učinila još jedan stravičan masakr nad Hrvatima - zvjerski ubijeno više od 50 civila i vojnika.

Doljani

Napetosti i sukobi između Hrvata i Muslimana - Bošnjaka dosežu vrhunac užasnim pokoljem i ubijanjem hrvatskih ljudi, paljenjem i pljačkom hrvatskih domova u Doljanima, selu općine Jablanica, s većinskim hrvatskim stanovništvom. Doljani su doživjeli stravičnu tragediju krajem srpnja 1993. godine, kada su postrojbe Armije BiH napale ovo selo i privremeno ga osvojile počinivši stravičan pokolj. Doljani su u popisu stanovništva 1991. godine imali 1.049 stanovnika: 708 Hrvata ili 67,49 posto, Muslimana - Bošnjaka 326 ili 31,07 posto, ništa Srba, a ostalih 15 ili 0,14 posto. Doljani su 12 km udaljeni od Jablanice (zapadno), a u njima je sjedište župe sv. Ilije proroka, koja pripada vrhbosanskoj nadbiskupiji i nju obslužuju bosanski franjevci.

Združene muslimansko - bošnjačke oružane snage su 28. srpnja 1993. godine ujutro opkolile Doljane. Bili su to pripadnici 44. brdske brigade IV. korpusa Armije BiH, pripadnici MUP-a BiH iz policijske stanice u Jablanici, pripadnici poznate "Zukine vojske" i naoružana skupina Muslimana - Bošnjaka iz sela Jelačići. Oko 10 sati združene snage, među kojima su bili i Behrem Beća, Ismet Eglenović zvan Pegla, Amir Halihodžić, nadimkom Prpa, Jusa Kevrić i drugi, počeli su oružani napad na osobe hrvatske narodnosti i svu njihovu imovinu. U selu je bila nejaka postrojba HVO-a, koju su sačinjavali mještani, a koji nisu bili profesionalni vojnici, nego domobrani koji su branili svoje kuće i živote. Pred užasnom spoznajom da će biti pobijeni, ljudi su bježali na sve strane. Bježao je i župnik fra Vlado Koštroman, u automobilu, koji je pogođen sa šest metaka, jedan je okrznuo župnika i drugi ranio jednu osobu na stražnjem sjedalu.

U tom oružanom napadu na Doljane ubijeno je i masakrirano osam civila i 33 pripadnika HVO-a, domobrana. Muslimansko - bošnjačke snage su odvele preživjele mještane Hrvate u logor u Jablanici, zvan "Muzej".

Zločin muslimansko - bošnjačke vojske u Doljanima otkriven je l. kolovoza 1993. godine kada su selo oslobodili vojnici HVO-a. To je područje posjetio i Miljenko Lasić, brigadir HVO-a, koji je poslije iznio svoje dojmove o stratištu. "Ono što sam svojim očima vidio na Stipića livadama i što sam čuo od ljudi koji su se izvukli iz Doljana, nadilazi, čini mi se, sve dosadašnje zločine koje su Muslimani - Bošnjaci počinili na području Hercegovine. Tamo smo naišli na 17 masakriranih tijela koja su tu bila najmanje dva dana. To je bila skupina civila i vojnika koja se uspjela probiti iz sela, ali je iz zasjede sačekana i pobijena. Nad mrtvim tijelima muslimansko - bošnjački vojnici su se potom iživljavali, većina je lubanja razmrskana tupim predmetima, vađene su im oči, rezane genitalije, sječeni udovi, a neka tijela su djelomično i spaljena. I to im nije bilo dovoljno za njihove niske strasti i bolesne mozgove, nego su pojedine leševe još i minirali, kako bi i oni koji budu kupili leševe također nastradali" - kazao je brigadir Miljenko Lasić, zapovjednik zbornog područja HVO-a jugoistočne Hercegovine

Među osumnjičenima za zločine u Doljanima su i komandant IV. korpusa Armije BiH general Arif Pašalić, komandant jablaničke 44. brigade zvane "Neretva", Enes Kovačević, zamjenik komandanta brigade, Senad Džino, načelnik ABKO Edin Bešić, zapovjednici bataljuna "Glogošnica", Ekrem Kevrić i "Sovići" Džemal Ovnović, Emin Zebić, zapovjednik Stanice javne sigurnosti i njegov zamjenik Ahmet Salihamidžić Cicko. Kao ratni zločinac osumnjičen je i Behrem Bećir - Beća, koji je rođen u selu Jelačići, općina Jablanica, 1944. godine, nastavnik tjelesnog odgoja, oženjen, otac četvoro djece, poznati planinar, alpinist, pred početak rata direktor Osnovne škole "Suljo Čilić" u Jablanici. On je predvodio, 28. srpnja 1993. godine, diverzantsko-terorističku akciju 44. brdske brigade Armije BiH iz Jablanice, gdje je u stravičnim ratnim zločinima većina žrtava masakrirana.

Posebna je odgovornost za pokolj Hrvata u Doljanima dr. Safeta Ćibe, ratnog predsjednika općina Jablanica, Konjic i Rama/Prozor. Unatoč masakru u Doljanima i toliko hrvatskih žrtava, dr. Safet Ćibo uputio je, zajedno s komandantom 44. brdske brigade Armije BiH Enesom Kovačevićem, čestitke sudionicima akcije.

[petak]

Dogodilo se 2. kolovoza

1990.

- Od 2.256 zaposlenih u Saveznom sekretarijatu za vanjske poslove samo je 267 (11,8) iz Hrvatske, a i od toga broja samo je nešto više od 50 posto Hrvata.

1991.

- Hrvatski predsjednik Tuđman dočekao delegaciju Europske zajednice, Hans Van den Broeka, Jacgues Poosa i Oa Deus Pinherioa u Zagrebu.

- Na sjednici jugoslavenskog Predsjedništva, predsjednik Stipe Mesić zahtijeva povlačenje JNA u kasarne na području Hrvatske, s čime se nije složio srpsko-crnogorski blok.

- Osijekom odjekuju eksplozije, granate padaju na Borovo Naselje, a srpski teroristi napadaju Kruševo.

1992.

- Dr. Franjo Tuđman (Hrvatska demokratska zajednica) dobio, prema nepotpunim, neslužbenim rezultatima za izbor predsjednika Republike Hrvatske 56,64% glasova (obrađeno 36,90% biračkog tijela). HDZ u glasovanju za državne liste vodi sa 44,53%, ispred HSLS sa 18,15% glasova (obrađeno 17,06% biračkog tijela).

1993.

- Ne prestaju napadi muslimanskih snaga u srednjoj Bosni i dolini Neretve.

- Pontonski most na Maslenici pogođen s dvije granate velikog kalibra.

- Počelo zasjedanje NATO-a u Bruxellesu s jednom jedinom točkom dnevnog reda: zračna intervencija protiv bosanskih Srba.

1994.

- U Mostaru, nakon deset dana uprave nad tim gradom, Hans Koschnik imenovao Savjetodavno vijeće od 15 članova - pet Hrvata, pet Muslimana i pet ostalih narodnosti.

1995.

- Martić i njegovi istomišljenici žrtvuju vas svjesno, Knin je danas tempirana bomba u koju se slilo 35.000 ljudi, dok je po popisu iz 1991. godine u njemu živjelo 11.700 stanovnika, stoji u otvorenom pismu povjerenika hrvatske Vlade za Knin Petra Pašića građanima srpske nacionalnosti u Kninu.

- Nakon 16 mjeseci stanke, srpski pobunjenici ponovno ispalili 20-ak granata na Gospić.

- Zamjenik ministra vanjskih poslova Hrvatske dr. Ivo Sanader primio šefa biroa vlade SRJ Veljka Kneževića, koji je tom prigodom prvi puta otvoreno rekao da je zadaća hrvatskih Srba da budu lojalni građani Republike Hrvatske.

1996.

- Predsjednik Tuđman doputovao u SAD, gdje se susreo s potpredsjednikom Alom Goreom, a nakon toga i s predsjednikom Billom Clintonom.

- Srpski sud u Banjoj Luci sudit će, u odsutnosti, predsjedniku BiH Aliji Izetbegoviću za ratne zločine, javio France presse.

[kaaa]

 

[petak]

Dogodilo se 3. kolovoza

1991.

- Hrvatski Sabor priznao Litvu i zamrznuo odnose sa Srbijom.


- Dr. Franjo Gregurić izabran za novog hrvatskog premijera.

- Jugoslavensko Predsjedništvo objavilo novu rezoluciju za osiguranje apsolutnog primirja.

- Srpski teroristi ukrali 5 autobusa namijenjenih prijevozu izbjeglica iz Erduta, Aljmaša i Dalja.

1992.

- Nizozemska javnost nezadovoljna vladinom politikom prema izbjeglicama u Hrvatskoj i BiH.

- Europska komisija istaknula da Hrvatska ove zime mora pronaći 300.000 mjesta za izbjeglice, a već ih je dosad smjestila 598.000, napominje Visoki komesarijat za izbjeglice (HCR).

- Izvješća o srpskim koncentracijskim logorima, tema je dana u Francuskoj, čija je diplomacija zatražila od srpskih vlasti da odmah dopuste pristup zatočenicima.

- Srbi granatiraju Bihać, a po prvi put bačeni su i bojni otrovi.

- Topnički napadi Srba na Slavonski Brod i Županju.

- Na XXV olimpijskim igrama u Barceloni tenisač Goran Ivanišević donio Hrvatskoj prvu medalju, i to zlatnu.

1993.

- Erdutski sporazum je mrtav - izjavio na redovitoj mjesečnoj konferenciji za novinare u Zagrebu hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman.

- Američki poticaj, da se udarima iz zraka razbije srpski obruč oko Sarajeva, nije dobio potporu saveznika iz NATO-a u Bruxellesu.

- Predsjednik Tuđman u pismu supredsjedatelju Londonske konferencije Thorvaldu Stoltenbergu energično protestirao zbog barbarskog napada pobunjenih Srba na pontonski most u Novskom ždrilu.

- U Nadbiskupiji Vrhbosanskoj, koja broji 500.000 katolika u 144 župe, protjerano 350.000 vjernika, a oko 100 župa zauzela srpska ili muslimanska vojska, stoji u izjavi s Biskupskog sabora Vrhbosanske metropolije održanog u Mostaru.

1994.

- Ured Svete Stolice potvrdio dolazak Ivana Pavla II u Zagreb 11. rujna, putovanje Pape u Beograd otpalo, a odlazak u Sarajevo sve manje izvjestan.

- Hrvatski prognanici, uz dosadašnji sedam prijelaza u UNPA pod nadzor MUP-a Hrvatske predali još pet prijelaza.

- "Plave kacige" napuštaju Bosnu u roku od tri mjeseca, objavljuje talijanski dnevnik "Repubblica" izjavu zapovjednika UN u BiH generala Michaela Rosea, koji tvrdi da mu je to priopćio Boutros Ghali.

1995.

- U Ženevi počeli pregovori predstavnika hrvatske vlasti i pobunjenih hrvatskih Srba iz Knina. Hrvatska su stajališta da Srbi odmah prihvate mirnu reintegraciju u hrvatski ustavno-pravni poredak.

- Ako pobunjeni Srbi i ovaj put odbiju pristati na mirnu reintegraciju okupiranih područja Republike Hrvatske i nastave s nasiljem protiv Hrvatske i BiH, Hrvatska će biti primorana da poduzme najoštrije mjere kako bi se zaustavili napadi na "zaštićenu zonu" UN-a na području Bihaća te na sjeverna i južna okupirana područja Hrvatske, izjavio predsjednik Tuđman primajući u Predsjedničkim dvorima njemačkog veleposlanika Horsta Wiesela na njegov zahtjev.

- Ništa nije ostvareno od obećanja što ih je kninsko vodstvo dalo Yasushiju Akashiju, izjavio u Zagrebu dr. Mate Granić u razgovoru s britanskim veleposlanikom Gavinom Hewitom, kojeg je primio na njegov zahtjev.

- Na dosad oslobođenom području Hrvatske obnovit će se 16.164 kuće pete i šeste kategorije oštećenja, a do kraja godine očekuje se dovršetak 5.500 objekata na oslobođenim područjima, izjavio na konferenciji za novinare u Zagrebu ministar obnove i razvitka dr. Jure Radić.

- Snage Fikreta Abdića opstruiraju konvoj UNHCR-a za izgladnjeli Bihać, postavljajući neprihvatljive uvjete za njegov prolazak, izjavila u Zagrebu glasnogovornica UNHCR-a Alemka Lisinski.

- Nove rezolucije i odluke međunarodne zajednice i NATO-a braniteljima Bihaća ne znače mnogo.

- Zapovjednik glavnog stožera HVO regije Bihaća Ivan Prša, dozapovjednik Danijel Obajdin i zapovjednik 5. korpusa Armije BiH Atif Dudaković jedinu istinsku pomoć vide u Hrvatskoj vojsci.

- Predsjednik Clinton razmotrio sa svojim savjetnicima stanje u zapadnom dijelu BiH, izjavio u Washingtonu glasnogovornik Bijele kuće Mike McCurry. Naglašeno kako SAD pozdravljaju suradnju bosanskih Muslimana i Hrvata kao posljedicu dogovora o Federaciji i konfederaciji s Hrvatskom.

1996.

- Vrativši se iz službenog posjeta SAD-u, predsjednik Tuđman istaknuo kako SAD potpuno podupiru da Hrvatska pripada srednjoj Europi a ne balkanskoj regiji.

- Sastanak u Washingtonu između predsjednika Clintona i Tuđmana bio je pozitivan i mi očekujemo, kazao je Carl Bildt, da će on dovesti do potpunog poštivanja zahtjeva za raspuštanjem Herceg-Bosne i ustroja vlasti u Mostaru.

[petak]

Dogodilo se 4. kolovoza

1991.

- Srpski predsjednik Milošević i crnogorski predsjednik Bulatović odbili se sastati s predstavnicima Mirovne misije Europske zajednice koji po četvrti put nisu uspjeli u svojoj misiji u Jugoslaviji.

- Policijska postaja u Podravskoj Slatini napadnuta VBR-ovima.

- Srpski teroristi iz zasjede ubili trojicu hrvatskih prometnih policajaca.

- Kninske vlasti uzele nova osnovna sredstva iz Nacionalnog parka Krka.

- Njemački ministar vanjskih poslova, Hans Dietrich Genscher predlaže formiranje europskih mirovnih snaga pod kontrolom KESS-a.

- Muslimani iz Jugoslavije obavijestili organizaciju Islamski svijet da ih se u Jugoslaviji tretira kao manjinu.

1992.

- U Francuskoj objavljeni novi dokazi o srpskim zločinima u Bosni i Hercegovini.

- Zastupnici u njemačkom Bundestagu zahtijevaju da se Muslimanima i Hrvatima hitno uputi pomoć u oružju kako bi se mogli oduprijeti "bandama srpskih ubojica".

- Njemački ministar inozemnih poslova Klaus Kinkel protivi se slanju oružja u Hrvatsku i BiH, jer smatra da bi takav potez bio pravno i politički pogrešan.

- I Američka vlada raspolaže podacima o zločinima u srpskim konclogorima, rekao predstavnik State Departmenta R. Boucher.

- Srpski zrakoplovi ponovno raketirali samo središte Slavonskog Broda.

- Alija Izetbegović pismeno zatražio od Vijeće sigurnosti UN da se ukine embargo na uvoz oružja u BiH.

- Vlada Republike Hrvatske uputila pismo Boutrosu Ghaliju u povodu najnovijeg zračnog napada na Slavonski Brod.

1993.

- Izetbegović u Ženevi blokira pregovore, vjerujući u zračne napade NATO-a, a nastavak razgovora uvjetuje srpskim povlačenjem s Igmana i Bjelašnice.

- Predsjednik Tuđman sastao se u Ženevi s američkim izaslanikom Reginaldom Bartholomewom.

- Srpske snage u ofenzivi osvojile Igma i Bjelašnicu, te time zatvorile omču oko Sarajeva, izvijestili vojni promatrači UN.

- Postrojbe HVO-a razbile veliku muslimansku ofenzivu na hrvatske prostore Herceg-Bosne i ovladale većim brojem strateški važnih točaka.

- Odlukom saveznika NATO-a u Bruxellesu, da konačnu riječ prepuste Vijeću sigurnosti i Boutrosu Ghaliju, Britanija i Francuska praktično izborile pravo veta na vojnu intervenciju, piše britanski tisak.

- Mađarska ocjenjuje neprihvatljivom ponudu Beograda o izigravanju blokade i antiblokada brodova na Dunava po principu "jedan za jednog".

- Srbijanski tegljač "Velebit" sa 11 teglenica prekršio embargu UN i nasilno prešao kroz ustavu brane na Đerdapu, priopćili rumunjski carinici.

1994.

- Glasnogovornik mirovnih snaga u Sarajevu Rob Annik izjavio da zapovjednik UNPROFOR-a za BiH general Michael Rose nije dobio nikakvu zapovijed za povlačenje "plavih kaciga" iz BiH, kao što je jučer pisala "Repubblica".

- General Tihomil Blaškić preuzeo zapovjedništvo nad HVO-om od generala Milivoja Petkovića, priopćio u Posušju ministar obrane HR Herceg-Bosne Vladimir Šoljić.

- List "The Times" piše što sadržava novi Nacrt rezolucije Vijeća sigurnosti, u kojem se definiraju nove sankcije prema Srbima zbog odbijanja mirovnog plana za BiH.

- Vlada "SRJ" odlučila prekinuti političke i gospodarske odnose sa samoproglašenom "republikom srpskom" u BiH, javlja Tanjug.

- Na Palama "parlament" bosanskih Srba odlučio ne prihvatiti mirovni plan, već najavio referendum o planu za 27. i 28. kolovoza.

1995.

- Jutros točno u 5 sati započela vojno-redarstvena akcija hrvatskih oružanih snaga pod nazivom "Oluja 95" na okupirana područja Republike Hrvatske.

- Srpske pobunjeničke crte probijene na 30 taktičkih smjerova u pojasevima odgovornosti zbornih područja HV Bjelovara, Zagreba, Karlovca, Gospića i Splita. Hrvatsko zrakoplovstvo uništilo radiorelejno čvorište Ćelavac, te zapovjedno mjesto četničkog korpusa i jedne brigade, javljaju izvori Hrvatske vojske.

- "Pozivam sve pripadnike srpskih paravojnih postrojbi, koji su svojevoljno ili prisilno mobilizirani u paravojne srpske postrojbe, da predaju oružje hrvatskim vlastima, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema važećim hrvatskim zakonima", stoji u poruci predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana hrvatskim građanima srpske nacionalnosti u povodu početka akcije Hrvatske vojske i policije "Oluja". Ova Predsjednikova poruka neprestano se ponavlja svakih pola sata na svim hrvatskim radio i TV postajama. Također, pozvao je "sve građane srpske nacionalnosti da ostanu u svojim kućama i bez bojazni dočekaju hrvatsku vlast".

- Hrvatska je vojska na vrijeme izvijestila sve pripadnike UNCRO-a o redarstveno-vojnoj akciji, kojoj je cilj uspostaviti ustavno-pravni poredak na okupiranim područjima.




- U podmuklom napadu na Dubrovnik i njegovo šire područje srbočetničkih postrojbi dalekometnim topovima iz istočne Hercegovine ubijeni hrvatski civili Frano Goić (24), Danijela Spajić (25), i Orsat Domaćin (19), dok je troje ljudi teže ozlijeđeno.

- Pedesetak ranjenih i jedna poginula osoba i velike materijalne štete posljedice su osmosatnog, vjeruje se posljednjeg, četničkog topničko-raketnog napada na Sisak, izjavio sisačko-moslavački župan Đuro Brodarac.

- Diplomatski pregovori u Ženevi nisu uspjeli odložiti vojni sukob, jer srpski secesionisti nisu pristali da se mirno reintegriraju u Hrvatsku, hrvatske su vlasti krenule vojnim putom, pišu francuski mediji.

- Pada ideja velike Srbije. Samo do ožujka ove godine bosanski su Srbi u ratu izgubili 16.342 čovjeka, a potom su velike gubitke imali u posavskom koridoru, oko Sarajeva i posebice na livanjsko-grahovsko-glamočkom bojištu, izjavio u intervjuu za "Večernji list" predsjednik Federacije BiH i predsjednik Predsjedničkog vijeća HR Herceg-Bosne Krešimir Zubak.

1996.

- Ni nakon sedam sati pregovora o nastavku mandata EU u Mostaru nije postignut dogovor, stoga novi mandat EU-a, pod nazivom "Zajednička akcija", danas nije stupio na snagu.