Dijaspora je nepresušivi izvor svih potencijala za Hrvatsku
- Detalji
- Kategorija: Dragan Hazler
- Objavljeno: Subota, 03 Listopad 2015 16:07
Preporuka Predsjednici RH, Vladi RH i Hrvatskom saboru. Hrvatska je iza Izraela i Armenije, relativo motreno, prema broju stanovnika u iskonskoj državi treća u svijetu po broju svojih iskonskih žitelja u dijaspori.
Prema mogućim stručnim procjenama jer Republika Hrvatska spada u red malobrojnih država u svijetu, koja ne obrađuje statistički Hrvate izvan Hrvatske, računa se da u dijaspori živi oko 4-4,5 milijuna Hrvatica i Hrvata s potomcima, koji se još osjećaju Hrvatima.
Po svima pokazateljima većina Hrvatica i Hrvata u dijaspori je svestrano naklonjena matičnoj domovini - Republici Hrvatskoj.
Nažalost, Republika Hrvatska je nemarna za Hrvate u dijaspori; nema niti Ministarstvo za Hrvatsku dijasporu pa je i po tome pitanju iznimka među malne svima državama svijeta, koje su kroz Ministarstvo i kroz druge državne institucje povezane sa svojom dijasporom.
Obzirom na pad gospodarstva i visoku zaduženost Hrvatske uvjetovano kroz Srpski okupacijski, genocidni, silovateljski, pljačkaški i uništavajući rat i poraće s miniranom trećinom Hrvatske sa srpskim minama, u RH je po svima važnim pokazateljima, primjerice ratom i poraćem uništeno gospodarstvo, industrijski, poljoprivredni i obrtnički potencijali, znanost i istraživanje, demografija... na začeljnju svih država u Europskoj Uniji.
U takvim neprilikama jedino Hrvati iz dijaspore mogu i žele pomoći Hrvatskoj da se u rekordnom vremenu država približi u svemu barem prosjeku država Europske Unije.
Gopodarski stručnjak znanstvenik Dr. Šime Đodan je svojevremeno izračunao da se gosposarski potencijal Hrvatske dijaspore procjenjuje na 450-500 milijardi dolara.
Da bi se napredak Republike Hrvatske mogao ostvariti potrebno je barem sljedeće:
1. Republika Hrvatska mora ustrojiti Ministarstvo za dijasporu s podjednakim borojem Hrvata iz dijaspore i iz države Hrvatske.
2. U vrhunskim institucijama Republike Hrvatske: Hrvatskom saboru, Vladi R. Hrvatske, Ministarstvima, Gospodarskoj komori, Županijama i u Republičkom pravosuđu moraju biti dogovorno ili po određenom zakonskom ključu zastupljeni Hrvati iz dijaspore.
3. Hrvati iz dijaspore trebaju imati barem toliko ravnopravan status kao što ga imaju nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.
4. U Hrvatskoj treba osnovati Hrvatsku dijasporsku banku , Štedionicu i Zakladu.
5. Hrvatskim gospodarstvanicima i svima povratnicima iz dijaspore Republika Hrvatska treba osigurati pristupačan i privlačan odnos: porezne olakšice i druge privlačnosti.
6. Za stvaranje svih suradničkih odnosa stoji Republici Hrvatskoj otvorena za suradnju u naslovu predstavljena: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti domovine i dijapore.
Predsjednik: Mr.pharm.sc.&.Ing.biochem. Dragan Hazler
Basel, 29. rujna 2015.
Slijede razni prilozi sa svrhom dodatnih pojašnjenja:
Svi narodi svijeta imaju svoju dijasporu, po kriteriju starosti i zastupljenosti
Dijaspora (starogrčki διασπορά = rasijanost, rasprostranjenost) je stara kao i ljudski rod, ali pojam dijaspora kao ustrojstvo dijela naroda zatečenoga među drugim narodom su prvi u povijesti počeli rabiti Židovi u Akadskom ili Babilonskom progonu oko 500 godina prije Krista.
Obično se ističe da je Židovska dijaspora stvorila ili točnije obnovila državu Izrael u 20. stoljeću (1948). To je točno, ali je isto točno ili barem približno točno da je brojne današnje države stvorio narod u dijaspori. To su sve države Južne i Sjeverne Amerike, Australija...
Ako je dijaspora, odnosno narod ili etnička grupa zatečena na tuđem prostoru organizirala sebe i napose ako je imala podršku od matičnog naroda, onda se je takova dijaspora trajno održala. Ima i drugih načina kako se neki narod održava trajno u dijaspori. Slučaj Romi.
Organizirana dijaspora je nepresušivi izvor svih potencijala ne samo za sebe, nego i za matični narod, ako za to postoji obostrana volja, naklonjenost i potreba...
Hrvatska dijaspora ili Hrvati u dijaspori
Obzirom na povijesne okolnosti Hrvati se u najstarijoj i u brojnim novijim dijasporama nisu održali. Ovdje se misli ne samo na Iransku i Zakarpatsku Hrvatsku, gdje nam se je izgubio svaki živi trag, nego i na Hrvate u dijaspori cijeloga svijeta, gdje nas već u drugom pokoljenju odnarođuje asimilacija i integracija u nacionalni korpus države domadara.
Održali smo se i to s tendencijom nestajanja uglavnom na prostorima, gdje smo živjeli kao svoji na svome, primjereice Bačka, Srijem, Boka Kotorska, Gradišće i na drugim prostorima nekadašnje državne zajednice, koja se od 1868. naziva Austro-Ugarska monarhija. Čak i na tome državnom prostoru smo nestali, uglavnom iza Drugog svjetskog rata. Slučaj Moravskih Hrvata. Nestaje nas i u najnovije vrijeme, napose na umanjivanju prostora Velike Srbije: Janjevski Hrvati, Mačvanski Hrvati, a taj nestanak pogađa Hrvate i u Bačkoj, Srijemu...
Koliko ima Hrvata u dijaspori?
Razni demografi i drugi autori opravdano iznose broj Hrvata u dijaspori od 2,5 do 4,5 milijuna. Davne 1967. godine Većeslav Holjevac u svojoj knjizi "Hrvati izvan domovine" piše da u dijapori živi više od 2,5 milijuna Hrvata. To je vrijeme, kada počinje novi val masovnog odlaska Hrvata kojeg se procjenjuje na 1,5 milijuna, što bi, uz predpostavku da je natalitet i mortalitet podjednak, povećalo Holjevčevev broj na okruglo 4 milijuna Hrvata.
Od vremena velikosrbske genocidne agresije na Hrvatsku i napose na BiH, otišlo je u dijasporu oko pola milijuna Hrvata. Po takvoj računici pokazuje se realnim oko 4,5 milijuna Hrvata u dijaspori.
Obrazovna struktura Hrvata u dijaspori
U dijaspori nema statistički obuhvativo nepismenih Hrvata, a relativno malo Hrvata je bez stručne kvalifikacije. To su uglavnom građevinski i poljoprivredni radnici.
Većina Hrvata u dijaspori ima stručno zvanje obrtničke i školske, dobrim dijelom srednoškolske stručne izobrazbe.
Od 1978. do 1990. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti dijaspore - HAZUD u Baselu, napose njeni članovi Žarko Dolinar, Dragan Hazler i Edo Krušlin su prikupljali podatke za fakultetski obrazovane Hrvate u dijaspori. Došlo se do broja 4.980 (zaokruženo 5.000). Među ovima nabrojeno je oko 500 istaknutih Hrvatica i Hrvata, djelatnih u znanstvenim institucijama i na sveučilištima kao profesori i docenti. Tada su još bili na životu dvojica hrvatskih nobelovaca u dijaspori (u Švicarskoj): Prof Dr. Lavoslav Ružička i Prof. Dr. Vladimir Prelog... Uz njih su neizostavni visoki znnastvenici i umjetnici Hrvati u dijaspori poput primjerice: Opatijac Leo Sternbach, Pavao Tijan, Jure Pertičević, Bogdan Radica, Branko Jelić, Vinko Nikolić, Yvona Dončević, Jure Prpić, Ivan Babić, Dominik Mandić, Edo Kunštek, Ivo Korsky, Kristijan Kreković, Josip Turkalj, Lovro Matačić, Mirko Vidović, Mate Meštrović, Edo Krušlin sen. Mladen Petrić, Lucijan Kordić, Tihomir Rađa, Malkica Dugeč, Šime Letina, Mladen Lorković, Jere Jareb, Mirko Ternbach, Karlo Mirth, Kazimir Katalinić Žarko Dolinar, Marija Majić, Marija Dubravac, Marko Turina, Ivo Rojnica, Vjekoslav Čižek, Dragan Hazler, Edo Krušlin jun. Ivan Belčić, Stipe Roščić, Tomislav Sunić, Ivan Dubravčić...
Oko stotinu najmlađih vrhunskih hrvatski znanastvenika i umjetnika poput ovih djeluje u dijaspori: Ban, Čičić, Ćorić, Denegri, Đikić, Hazler, Jajić, Medved, Pavuna, Petkov, Pinko, Primorac, Turina, Zloustić
Sjaj i bijeda suvremene hrvatske dijaspore
Očekivalo se je, da će se uspostavom samostalne države Hrvatske stanje Hrvata u dijaspori popraviti. Nažalost, stanje Hrvata u dijaspori se nije popravilo u usporedbi sa stanjem za vrijeme Jugoslavije, nego se je još, nakon 2000. godine iza smrti predsjednika Dr. Franje Tuđmana pogoršalo u važnim odnosima države Hrvatske prema svojoj dijaspori.
Dopisao Dragan Hazler
Jedna pripomena Dragana Hazlera
U načelu izbjegavam svaku usporedbu Hrvata i Srba, odnosno Hrvatske i Srbije, a ovdje donosim podatak iz Wikipedije, iz kojeg se vide odnosi Srbije sa svojom dijasporom, kakovi odnosi između države Hrvatske i Hrvata u dijaspori ne postoje.
Search Results
Srpska Dijaspora
- [ Translate this page ]
Informacije o kulturi i istoriji srpskog naroda u inostranstvu sa bibliotekom.
Austrija - Amerika - Australija - Nemačka
www.srpskadijaspora.info/ - Cached - Similar
Dijaspora - Wikipedia
- [ Translate this page ]
Dijaspora (starogrčki διασπορά = rasutost, rasprostranjenost) označava od druge polovine 20. vijeka grupu ljudi ili etničke grupe, koje su pod pritiskom ...
bs.wikipedia.org/wiki/Dijaspora - Cached - Similar
Zajednica sandžačke dijaspore
- [ Translate this page ]
Dijaspora.org - Informativni portal Zajednice sandzacke dijaspore.
www.dijaspora.org/ - Cached - Similar
United Macedonian Diaspora - Home
Thursday, 26 August 2010. The United Macedonian Diaspora (UMD) joins millions of people around the world today to commemorate the 100th year anniversary of ...
www.umdiaspora.org/ - Cached - Similar
RADIO DIJASPORA
- [ Translate this page ]
21 kol 2010 ... Radio Dijaspora, trazi Pojacanje!!! Tvoj talent lezi u odrzavanju ... Sve zainteresirane molimo da se jave na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ...
www.radio-dijaspora.com/ - Cached - Similar
radio-dijaspora Toolbar Download
radio-dijaspora Community Toolbar - Stay connected and get so much more. Go. Installs in Seconds, Includes Uninstaller. Firefox installation instructions ...
radiodijaspora.ourtoolbar.com/ - Cached - Similar
Dijaspora
- [ Translate this page ]
Časopis za kulturu na srpskom i švedskom nudi aktuelnosti, susrete i vidjenja, informacije o izdanju, i arhivu.
www.dijaspora.nu/ - Cached - Similar
Srpska Dijaspora Info | Facebook
Friends: Matica Iseljenika Srbije, Aleksandar Malevski, Natali Stanic, Sanja Antonic
Srpska Dijaspora Info is on Facebook. Join Facebook to connect with Srpska Dijaspora Info and others you may know. Facebook gives people the power to share ...
www.facebook.com/srpskadijaspora.info - Cached
YouTube - Dijaspora uzivo - Boris Malagurski
18 May 2009 ... Dijaspora uzivo - Boris Malagurski ... queue Dijaspora uzivo - Festival Srba u Austriji 2009by dijasporauzivo1737 views • 7:15 +. Added to ...
www.youtube.com/watch?v=2PhVynkPxjI - Cached - Similar
dovla.net » Dijaspora
Arhiva za temu Dijaspora. Ne vrijedi plakati kaže pjesma stara… - 7. avgust 2010; Pavle Pavlović: Moj drug Vlača - 31. jul 2010; Mišo Klačar – ponovo u svom ...
