Javor Novak: Ublažavanje ili ukidanje?

Detalji

Objavljeno: Nedjelja, 21 Rujan 2025 12:53

Tek što je umirovljenicima stiglo povišenje mirovine eto Izbavitelja s prijetnjom kako će „ublažiti“ potporu na energentima. I svi mediji kao papige ponavljaju da je to ublažavanje. Ukratko nešto pozitivno, etapno i socijalno. Ma divota. A u stvari riječ je o novom udaru na standard građana i o novom vrtlogu poskupljenja.

Jer riječ ukidanje riječ je koja nije dopuštena. Nije od Vlade odobrena, znači - ne postoji. Ili nije tema, kako to Izbavitelj najvoli reći. Uostalom poručuje on nama blesavima, pa „to nam iz EU-a već dugo preporučuju“. Onda dobro. Njemačka minimalna plaća, u Hrvatskoj je prosječna. Umjesto da im Izbavitelj odgovori kako je hrvatska inflacija dvostruko veća od njihove, a plaće su nam tri puta manje, on poslušnički provodi njihovu nenarodnu politiku. Pa tko preživi pričat će.     

o državi Andreja Plenkovića

Sjeća li se tko uopće koliko puta su strane agencije do sada već podizale kreditni rejting Hrvatskoj? I svaki put se Izbavitelj time hvali baš kao da će od sutra svaki građanin dobiti povišicu od 200 eura. Jedan iskusan ekonomist (koji nije na partijskoj liniji) glatko tvrdi da su ti rejtinzi na rasprodaji, da se kupuju.

Raste nam zaposlenost, rastu plaće i mirovine, raste vrijednost rada, raste turistička sezona, rastu prihodi Vlade. Sve raste u zemlji dembeliji. A kako to da od svega toga standard hrvatskih ljudi ne raste nego pada? Zašto? Pa zato što su svi ti pokazatelji zapravo nešto sasvim drugo: oni nam zorno pokazuju koliko skupu vlast imamo, vlast koja sve to poždere svojim plaćama, automobilima, privilegijama… Svi ti pokazatelji nam zorno oslikavaju koliko se u Hrvatskoj krade, počevši prvo i najviše od vlasti. To nije agencija Standard & Poor's (dva imena vlasnika) već standard & poors (standard siromašnih).

Najviše volim kad se Izbavitelj posluži trikom pa kaže donijeli smo taj paket koji stoji primjerice 30 milijuna eura i sad svi polupismeni progutaju udicu i impresionirani ukupnom cifrom, misle kako je to jako puno. A na koliko se to građana odnosi? Pa onda saznajemo da je riječ primjerice o 2 milijuna građana. I koliko su oni onda dobili? Svaki po 15 eura!

Broj stalnih uskočkih uhićenja je zapravo nevjerojatno visok. U Hrvatskoj se krade kao nigdje, ministri bivaju kažnjeni čak i od Povjerenstva za sukob interesa, o jada. „Ne znaju“ ni ispuniti običnu imovinsku karticu, a ministri u Vladi RH!? I nema sramote. Nikome ništa. I tu se uvjerljivo može primijeniti logika kao i s drogom: zaplijenjeno je recimo 60 %, a prošlo je neuhvaćeno 40 %. Tako je i s krađama novca, prijevarama i Uskokom. Zato nam i jest tako kako nam jest: na papiru - gladac, a u stvarnosti - jadac.

uzbuna u spavaonici na istoku 

Saveznici su se za sada zadovoljili s obaranjem dronova. No ruska prijetnja dronovima potakla je Poljsku da 13. rujna rasporedi svoje i savezničke zrakoplove te da privremeno zatvori zračnu luku u istočnom gradu Lublinu, tri dana nakon što je oborila ruske dronove u svom zračnom prostoru uz podršku zrakoplova NATO-a.

I Rumunjska je 13. rujna podigla dva borbena zrakoplova F-16 i upozorila građane u jugoistočnoj pokrajini Tulcea u blizini Dunava i ukrajinske granice, da se sklone - priopćilo je ministarstvo obrane. Dron je narušio zračni prostor te zemlje tijekom ruskog napada na ukrajinsku infrastrukturu u blizini granice. Ministarstvo dodaje da su rumunjski mlažnjaci otkrili dron u nacionalnom zračnom prostoru i pratili ga 20 km sve dok nije nestao s radara. Na teritorij Rumunjske, države Europske unije i NATO-a, koja s Ukrajinom dijeli granicu dugu 650 kilometara, više su puta padali fragmenti ruskih dronova otkako je Putin započeo agresiju na Ukrajinu. Točno kaže njemački kancelar Merz. „Putin već dugo testira granice. Sabotira, špijunira, ubija…“, dodao bih i hakira i snima… Ali ni tjedan dana nakon što su NATO-vi vojni lovci poletjeli i oborili više ruskih dronova koji su upali u zračni prostor Saveza u Poljskoj, američki i drugi zapadni obavještajci još uvijek nisu uspjeli utvrditi je li ruski upad bio slučajan ili namjerni pokušaj Putina da testira zapadnu protuzračnu obranu i procijeni vrijeme NATO odgovora.

Ono o čemu se malo piše jest to da Europa i nakon tri godine agresije na Ukrajinu još uvijek kupuje rusku naftu! Zbog toga je potreban ponovljen apel Donalda Trumpa: "Spreman sam na uvođenje značajnih sankcija Rusiji kad se sve NATO zemlje slože i počnu činiti isto te kada sve članice NATO-a prestanu od Rusije kupovati naftu." Također je predložio da NATO, u cjelini, Kini nametne carine između 50 i 100 posto kako bi oslabio njezin ekonomski utjecaj na Rusiju.    

Trump je ranije zaprijetio sankcijama Moskvi te i sa sekundarnim sankcijama Kini i Indiji, koje su glavni kupci ruske nafte, ukoliko se ne postigne napredak u okončanju ukrajinskog rata. Uveo je i dodatnih 25 posto carina na indijsku robu zbog stalnog uvoza ruske nafte, no sličnu mjeru nije poduzeo protiv Kine. Čini  se kako se EU i navedene zemlje trenutno pravdaju kako je američka nafta skuplja te se zavaravaju kako Trumpov apel u stvari služi promicanju opskrbljivanja iz SAD-a umjesto iz Rusije. No pitanje nafte nije novo, ona je slaba točka svakog modernog društva ili vojske, a to je bilo tako i u doba Drugog svjetskog rata. Tada ni jedna industrijalizirana država na svijetu, osim SAD-a i Sovjetskog Saveza nije bila u stanju osigurati dovoljne količine nafte iz domaćih izvora, a za provođenje rata.

Rusija „nije“ ispalila dronove ali dovozi Iskandere

Na međumrežju se pojavio video dva ruska lansera balističkih raketa tipa Iskander, postavljena u blizinu poljske granice. Pretpostavlja se da je riječ o ruskoj enklavi Kalinjingrad stiještenoj između Poljske i Litve. Rakete su snimljene su u borbenom rasporedu i navodno su raspoređene „samo“ u sklopu vojne vježbe „Zapad 2025.“ One koju Rusija provodi zajedno s Bjelorusijom.

Kad se sjetimo da je zločinac Putin isto tako fingirao vojne vježbe godine 2022. na granici s Ukrajinom, te isto tako tvrdio kako nije riječ o pripremi agresije, tada ovakav razvoj događaja podsjeća upravo na isti takav scenarij. Novo je sada samo to što su ove vojne vježbe zajedničke s Bjelorusijom te se odvijaju i u Baltičkom i u Barentsovom moru.

Poljski Glavni stožer objavio je 13. rujna početak NATO operacije „Istočni stražar“ i kao potvrdu objavio snimku slijetanja francuskog transportnog zrakoplova A400 u poljsku vojnu zračnu luku. To je prva veća isporuka naoružanja za borbene lovce Rafale za koje se pretpostavlja da su već u Poljskoj.

To se događa nakon što je potvrđeno 19 upada u poljski zračni prostor, a koji su većinom doletjeli iz Bjelorusije. Pronađeno ih je 16.

Glavni je tajnik NATO-a, Mark Rutte, 12. rujna objavio da će u operaciji sudjelovati četiri osnovne te i druge države. Istakao je da ruski „opasan i neprihvatljiv“ upad dronovima nije izolirani incident već se neoprez Rusije u zraku duž istočnoga krila NATO-a - povećava. Vrhovni je saveznički zapovjednik NATO-a u Europi, američki general Alexus Grynkewich izjavio kako su među opremom dva borbena zrakoplova F-16 i fregata danske protuzračne obrane, tri francuska borbena lovca Rafale i četiri njemačka Eurofightera.

Bivši direktor CIA-e i bivši zapovjednik multinacionalnih snaga u Iraku pod Georgeom W. Bushom dao je 14. rujna intervju za Corriere della Sera. Na pitanje što Rusija zapravo pokušava postići tim napadima dronova, Petraeus kaže da se radi o ispitivanju spremnosti poljske i NATO-ove zračne obrane. „A odgovori su impresivni. Raspoređeni su F-16, F-35, AWACS zapovjedni sustavi, tankeri i lovci. Konzultacije među saveznicima započele su gotovo odmah. Mislim da Rusija shvaća da se na ovaj način ne ide nikamo“, kazao je Petraeus. Ali Rusija ne da ne shvaća, ona ovime već širi rat na Europu.             

Osvrnuo se i na financijsku održivost ruskih dronova koji su ušli u prostor Poljske i Rumunjske: „…vrlo skupi sustavi ispaljivali su vrlo skupo streljivo (tri milijuna eura po ispaljivanju) kako bi oborili relativno jeftine dronove. Mnogi su bili lažni dronovi, ali kad su u vašem zračnom prostoru, ne znate jesu li naoružani ili ne: morate ih oboriti.“ (…) Ukrajinci su „razvili jeftine sposobnosti za suprotstavljanje Šahidima“ (iranskim dronovima isporučenim Rusiji). Vrijeme je da prepoznamo kako su „najveće trenutne inovacije u obrambenoj industriji ukrajinske, uz nekoliko vrlo važnih iznimaka“, ističe Petraeus.    

miško gricka

Banke u Hrvatskoj, slično trgovačkim centrima, već su se odavno polakomile: grickaju ušteđevinu građana na sve moguće načine. Misle da su lukavi ako su ti iznosi nula cijelih i nešto eura, ili jedan euro i nešto. Ono kao: pa to je sitno, to se ne vidi, to smo skrili. Pa da vidimo koliko je to sitno na primjerice mome (financijski skromnom) primjeru. U pola godine: od prvog siječnja do sredine rujna ove godine uočio sam da se skidanja s mojeg računa najčešće odvijaju pod ovim imenima: 1.) članarina za on-line bankarstvo, 2.) naknada za vođenje tekućeg računa i 3.) naknade zbog korištenja bankomata drugih banaka. Iako sam najmanje 80 % vremena uvijek bio u plusu, dobio sam tri puta kamatu od 0,01 e ili moćnih čak 0,03 eura! A pogledajmo koliko je u tom razdoblju od mene „uprihodila“ banka. „Moja“ banka, kako joj neki tepaju.

Najčešće skidanje s mog računa u pregledanom razdoblju bilo je zbog naknade za vođenje računa (0,33 e i 0,20 e) zatim naknade za vođenje računa (0,72 e i 1,59 e). Ostavimo sada sa strane kako to da se različita skidanja odvijaju pod sličnim imenom. To izgleda kao praksa lukavog usitnjavanja tih „davanja“ kako bi se potaklo njihovu slabu ili potpunu nevidljivost.

gdje su 'pare'?

Idemo za početak na učestalost: 0,33 e skidali su mi 69 puta!; 0,20 e skidali su 39 puta; naknade za vođenje računa od 0,72 skidali su 10 puta, a druge naknade za vođenje računa od 1,59 e također su skidali 10 puta. Dakle, ukupno su me „grickali“ čak 128 puta! U nepuna tri tromjesečja, ne godišnje! A koliko te „sitnice“ ukupno iznose? Skidanje od 0,33 e ukupno im donosi 22,77 e; skidanje od 0,20 e ukupno im donosi 7,8 e, skidanje od 0,72 e donosi im 7,2 e, a skidanje  od 1,59 im donosi čak 15,9 e! Sad zbrojite koliko je banka „uprihodila“: to je ukupno 53,67 eura za 8,5 mjeseci! To je sitnica? To nije sitnica ni na plaći, pogotovo nije na mirovini.

Miško tako postavi svoj bankovni softver koji sve radi sam i za 8,5 mjeseci skine pojedincima recimo ne 54 eura (kao meni) već manje: recimo računa radi samo 40 eura. Bračni drugovi (bez punoljetne djece) tako gube 80 eura. Da, ali banke to rade na ogromnom broju klijenata!! Građani zakonski moraju primati plaće i mirovine preko banaka jer već odavno nema isplata po poduzećima. Ima i mnogo građana koji po svojoj želji imaju nekoliko računa, ili moraju firmu odijeliti od svojeg privatnog računa. Država kaže da građani moraju plaćati i režije preko banaka. I onda većina ih to obavlja preko bančinog softvera, ako to ne znaju ili ne mogu, plaćaju račune u pošti. Ali tamo sigurno ne će plaćati nikakvu nametnutu im članarinu kao u bankama. Tako sigurno ne će plaćati poštansko vođenje računa ali će banka „voditi“, čitaj naplaćivati i to. Pa će ih tako plaćanje režija stajati prividno manje u pošti nego u banci. U banci kroz koje prolazi sav vaš mjesečni promet i prihod! Onaj vaš, kojeg pošta uopće nema i ne raspolaže i ne investira vaš novac.

igre velikih brojeva 

Hrvatska je, prema Zavodu za statistiku u svibnju imala 1,731.610 zaposlenih. Prema podatcima Zavoda za mirovinsko osiguranje u veljači o. g. imali smo 1,230.188 umirovljenika. Ukupno je tako riječ o čak 2,961.798 obveznih korisnika bankarskih „usluga“. Nemojte uzeti moj primjer od cca 54 e za 8,5 mjeseci, uzmite manje: recimo 40 e. Banke time „uprihođuju“ čak 1.184.719,200 eura za nepunih 9 mjeseci! Milijardu i gotovo dvjesto milijuna eura! A daju vam za položena sredstva u banci - nikakvu kamatu! A ako pak uzmemo skidanja s mog računa pa taj broj pomnožimo s brojem zaposlenih i umirovljenih, dobivamo ogroman novac od gotovo 1,6 milijardi eura! Toliko vam obvezno naplaćuju da bi mogli slobodno i bez vašeg nadzora, obrtati vaša sredstva.

Država je donijela zakone po kojima svo poslovanje mora ići preko banaka, a zatim je sve svoje građane predala u ralje bankama da one same određuju koliko će nas i koliko često guliti! Zar se takvo mamutsko povećanje davanja banci može opravdati s nabavnom cijenom ugrađenog softvera, pa čak i kad tomu dodamo troškove električne energije? A što ćemo s uplatama u petak popodne koje banka knjiži tek u ponedjeljak ujutro? To nije živi novac? A gdje su tek svi drugi RH pravni subjekti? Svatko tko vodi posao u Hrvatskoj plaća ove naknade koje se nakalemljuju svima. To pak jasno pokazuje kako je prihod banaka mnogo veći od milijarde i dvjesto milijuna.

Taj ogroman novac, prije petnaestak godina uopće nismo plaćali ali su se banke dosjetile kako povećati berivo. Kako naplatiti ono što su nekada pružale kao svoju uslugu, kao svoje poslovanje. Sada ih mi moramo plaćati da rade svoj posao ali i da zarađuju na našem novcu. Da manipuliraju i špekuliraju s njime!

dvostruka zarada

I tako dvostruko zarađuju: em ih mi plaćamo, em naš novac, a da mi to ni ne znamo ni gdje ni kada, plasiraju u dohodovne ili špekulantske kanale i tako obrću i uvećavaju svoj kapital. S našim novcem. Mi smo njihovi investicijski partneri koji nemaju prava na podjelu dobiti. Ali ni to im neograničeno raspolaganje tuđim novcem nije bilo dovoljno. Pa je tako danas spomenuta milijarda i dvjesto milijuna eura od kojekakvih izmišljenih bančinih naknada, tek vrh ledene sante jer su tu i brojna druga davanja banci. I sve to uz stalni pad broja bankomata ali i zaposlenika. Jagma za novcem najveća je upravo u bankara, odmah poslije kamatara.

kalkuliraju kako dalje

Iz svega je očito i očekivano kako će se „naše“ drage bančice, svim mogućim sredstvima koprcati, protiviti ukidanju tog svog uhodanog harača, a koje ukidanje stupa na snagu sa siječnjem 2026. Tražit će i uvest deset drugih, novih „svojih troškova“ kako bi drugim načinima pobrali te zacrtane milijarde eura. A znamo da svake godine teže još i povećati svoju zaradu. Ponovit ću, banke se pravdaju kako su davanja ista ili manja u RH nego u njihovim matičnim zemljama. Da točno, ali njihova je inflacija dvostruko niža, a plaće tri puta više! U inozemstvu nema ovakvih lančanih poskupljenja hrane kakve od uvođenja eura svakotjedno trpimo. U inozemstvu nema ni tolike inflacije, a nema vidi vraga niti tako niskih plaća i mirovina. 

Koprcanju oko ne-ukidanja bančinih beriva poslužit će i već najavljena „mjera“: mjera ukidanja davanja bankama ne će ići automatski svim građanima, ako ste tako možda logički očekivali. Nee, mi ćemo morati osobno doći u banku i potpisivati zahtjev kako više ne želimo biti pljačkani iz mjeseca u mjesec! A tako će nastati ogromne gužve i proces „odjavljivanja“ će potrajati. Nitko ne zna koliko, ali za to vrijeme banke će i dalje nesmetano kositi po našim računima. I bogatiti se na svom stalnom investiranju sa strane, po svojoj volji.

ogromna hrvatska zarada - postaje inozemna 

Kad se tome dodaju prihodi od kamata po kreditima, dolazimo do iznosa koje je već teško i napisati. I tako iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu: desetljećima! Svake godine banke sve više zarađuju. Zaista je mudro što je (uz koliku provizijicu?) Račan svojevremeno započeo rasprodavati Hrvatske zlatne koke - banke.

Sad se zapitajte: pri tolikom mamutskom berivu, po tako visokoj brojnosti prisilnih klijenata, kamo odlazi sav taj novac? Jer u Hrvatskoj nikako ne ostaje. Tu su neka sitna sponzorstva i humanitarne akcijice ali milijarde eura trajno plove u inozemstvo. Nijedna politika, nikakve policijske zabrane, nikakva sudska uhićenja ili financijske blokade ne mogu tako djelotvorno i konstantno škopiti razvoj i slobode jednog naroda kao što to mogu banke. Ovakvim svojim legalnim „poslovanjem“. I ukupnim poslovanjem, koje potiče mlade na iseljavanje?

Javor Novak