Na spomeniku žrtvama ostavio poruku: “Znam tko vas je likvidirao!”
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 06 Prosinac 2016 11:00
Sedamdeset i jednu godinu nakon masovne egzekucije, prema nekim procjenama i do pet stotina Đakovčana te žrtava iz njegove okolice i brodskog kraja, a koji su okrutno smaknuti u selu Ruševu, u današnjoj općini Čaglin, pojavio se prvi tračak u razotkrivanju sedam desetljeća čuvane tajne o svirepim egzekutorima!
OZNA egzekutor?
Š.R. iz Đakova, naime, ovih dana ostavio je drvenu ploču s buketom cvijeća i zapaljenim lampionom na ruševačkom spomen-obilježju, a na kojoj je nevještim rukopisom ostavio znakovitu poruku.
“Dragi naši pokojnici, vi ste nedužne žrtve iz 1945. Vas je smaknula fašistička, komunistička ruka takozvane OZNA-e. Znam imenom i prezimenom ko vas je likvidirao. Glavni naredbodavac bio je komandant OZNE 6. ličke brigade, jer mi je osobno rekao istinu kako je tročlani Preki sud vama presudio. 1. To je S.M., 2 F.M., 3. S.S. Odgovorno tvrdim istinu”, stoji u poruci koja je ispisana nevještim rukopisom koji upućuje na poodmaklu dob njenog autora. U potpisu je Š.R. iz Đakova. Tajanstveni autor poruke napisao je još na drvenoj ploči: “U ime ovih žrtava polažem ovaj buket cvijeća za sve vas stradale”.
U đakovačkom krilu Hrvatskog obrednog zdruga Jazovka, koji svake godine komemorira ruševačkim žrtvama zajedno s Hrvatskim društvom političkih zatvorenika, ostali su zatečeni kada su, obilazeći spomen-obilježje nakon najave Ministarstva branitelja da će ga obnoviti sredstvima iz budžeta, zatekli drvenu ploču sa znakovitom porukom koja nagovještava da i danas, nakon 71 godine, postoje svjedoci tog tragičnog događaja iz vremena završetka II. svjetskog rata, u travnju 1945., a koji tajnu o smaknuću tih žrtava nose više od sedam desetljeća.
- Pronašli smo, obilježili i obilazimo brojne masovne grobnice žrtava partizanske, komunističke vlasti s kraja II. svjetskog rata i poraća, no ovo je prvi put da nam je netko na ovakav način dao do znanja da zna o počiniteljima masovnih egzekucija - kaže predsjednik HOZ-a Jazovka – krilo Đakovo, Pero Šola. Uz tragediju Ruševa vezuje se Đakovački križni put koji je do tog nevelikog sela u Požeštini bio dug oko 50 kilometara.
– Svjedoci pričaju da je kolona bila golema, od početka Ulice Franje Račkog do tamošnjeg trgovačkog centra, a to je oko dva kilometra. I tu su bili formirani u četverored, kaže Šola. Ruševo se dogodilo po ulasku partizana, pripadnika 6. ličke i 21. srpske brigade, u Đakovo, nakon 17. travnja 1945.
- Njihovim ulaskom u grad slijede odvođenja ljudi, smaknuća, ljudi nestaju... Na Đakovački križni put u Ruševo ljudi su odvođeni s kućnog praga, u kućnim papučama. Procjene su da je u toj koloni smrti završilo između 200 i 500 žrtava. U Ruševo su odvođeni ljudi s popisa i prema prokazivanju. Mnogi su ubijeni na putu do Ruševa; prve žrtve ubijene su već kod Kondrića. Jedan čovjek u Levanjskoj Varoši, ispričao nam je svjedok, ubijen je s lepinjom u džepu, dio njih je zvjerski izmasakriran. Nakon mjesec dana žene su došle po ubijene muževe i tada je iskopano oko sedam osoba iz tih grobišta kod Ruševa te su pokopane u obiteljske grobnice - kaže Šola. Uz Ruševo, najviše grobišta ima oko Sovskog Dola, a jedno grobište je i u Imrijevcima. Dosad su poznata imena oko 70 žrtava iz ruševačke grobnice uz koju je početkom 2000-ih postavljeno spomen-obilježje uz koje se tim žrtvama partizanskog i komunističkog terora komemorira svakog travnja.
Suzana ŽUPAN
