Zadnji komentari

DRVAR : Partizanski “Dan ustanka” zapravo je dan masovnih zločina nad Hrvatima Like i Zapadne Bosne

Pin It

Image result for partizanski zločini

Podsjetimo, 27. srpnja 1941. u mjestu Trubar kod Drvara četničko-partizanski ustanici izveli su iz vlaka u mjestu Trubar kod Drvara drvarskoga župnika Waldemara Maksimilijana Nestora sa skupinom vjernika koji su se vraćali s hodočašća sv. Ani u Kosovu kraj Knina, pobili ih i bacili u jamu Golubnjaču.

U Drvaru će se u četvrtak  27. srpnja 2017. po 16. put održati „Dan molitvenog sjećanja na mučenike i žrtve Banjolučke biskupije“ kojim će se komemorirati sve mučenike i žrtve ratova i totalitarizama XX. st. s područja Banjolučke biskupije, javlja Hrvatski Medijski Servis.

Ovaj spome-dan uveden je 2001. i nosio je naziv „Dan drvarskih mučenika“ – u spomen na drvarskog župnika Waldemara Maksimilijana Nestora koji je 27. srpnja 1941. mučki ubijen zajedno sa skupinom svojih vjernika koji su se vraćali s hodočašća iz Knina – a od 2008., odredbom banjolučkog biskupa Franje Komarice, komemoracija mijenja ime u „Dan molitvenog sjećanja na mučenike i žrtve Banjolučke biskupije“.

Molitveni skup u Drvaru održat će se u župnoj crkvi sv. Josipa, a započinje u 10 sati pobožnošću tzv. „križnog puta mučenika“. U 11 sati svečanu svetu misu predvodit će banjolučki biskup mons. Franjo Komarica u zajedništvu sa svećenicima. Nakon svete mise bit će polaganje vijenaca pred spomen-križem poginulih hrvatskih branitelja.

Potom će svi imati priliku poslušati polusatnu emisiju emitiranu na Hrvatskom radiju, koju je novinar Zdravko Fuček zimus snimio o ubijenom drvarskom župniku Nestoru i drvarskim hodočasnicima, na mjestu zločina u Trubaru i kod jame Golubnjače.

Podsjetimo, 27. srpnja 1941. u mjestu Trubar kod Drvara četničko-partizanski ustanici izveli su iz vlaka u mjestu Trubar kod Drvara drvarskoga župnika Waldemara Maksimilijana Nestora sa skupinom vjernika koji su se vraćali s hodočašća sv. Ani u Kosovu kraj Knina, pobili ih i bacili u jamu Golubnjaču. Taj dan napadnut je i drugi vlak s civilima koji su se  vraćali u Drvar s hodočašća sv. Ani na Oštrelju. Do kraja rata iz Drvara su protjerani ili pobijeni gotovo svi Hrvati katolici, a katolička  crkva u Drvaru srušena je i uklonjena 1949.

Istog dana kad je izvršen zločin nad drvarskim župnikom i katolicima, ustanici su i u susjednoj Lici izvršili zločine nad hrvatskim civilima na području Srba, Boričevca i Donjeg Lapca, a nedugo zatim i nad muslimanskim civilima u Kulen Vakufu.

U sljedećih 10-ak dana isti scenarij ponovio se u Bos. Grahovu i Krnjeuši. Najprije je početkom kolovoza zvjerski ubijen grahovski župnik don Juraj Gospodnetić s više od 200 grahovskih katolika, a potom u Krnjeuši kod Bosanskog Petrovca i župnik Krešimir Barišić zajedno s više od 250 svojih vjernika.

Nakon svih tih zločina, Katolička Crkva i hrvatski narod bili su praktički iskorijenjeni sa širokog područja zapadne Bosne i istočne Like, od Ključa do Knina, i od Livna do Bihaća. U bivšoj Jugoslaviji taj se dan 27. srpnja slavio kao Dan ustanka naroda Hrvatske i BiH, a i u modernoj Hrvatskoj i BiH još uvijek neke skupine i pojedinci toga dana u Srbu i Drvaru obilježavaju ustanak.

U pozivu na ovaj molitveni skup stoje sljedeće riječi: „ Molitveno sjećanje nije niti smije biti pozivanje na mržnju ili na osvetu, nego molitva za pokoj duša tih žrtava i čuvanje spomena na njihov život i smrt. Kao kršćani i za počinitelje zla molimo Božje smilovanje i obraćenje. Ujedno želimo i molimo da se ubrza dan kada ćemo barem neke od tih žrtava, koji su pravi kršćanski mučenici, ubijeni iz mržnje na vjeru, vidjeti na

HMS/http://hms.ba/ Hrvatsko nebo