Zadnji komentari

HKS: Ceste su društveno isplativa infrastruktura

Pin It

Prema nekim izvorima javni dug Republike Hrvatske kreće se oko 37 milijardi €, dok je hrvatski inozemni dug dosegao već skoro 60 milijardi €. S druge strane neki pametni ljudi kažu da su autoceste jedini projekt u Republici Hrvatskoj gdje se novci vide.

Po najnovijim napisima u medijima, ukupni dug cestarskih tvrtki, odnosno Hrvatskih autocesta, Hrvatskih cesta i Autoceste Rijeka - Zagreb iznosi 5,2 milijarde eura, što obuhvaća zaduženja za sve vrste javnih cesta, od autocesta, državnih cesta, županijskih itd. Ali, kada politika želi skrenuti pažnju s ostalih desetaka milijardi javnog duga za projekte gdje se novci ne vide, onda raspali po neisplativosti autocesta.

Tako je jedan od ministara iz prošle vlasti, inače doktor ekonomskih znanosti, neisplativost autocesta dokazivao brojkama koje u stvari predstavljaju ekonomski pojam ekonomičnosti (prihodi/rashodi), i to tvrtke koja autocestama upravlja, izostavljajući u potpunosti ekonomski pojam isplativosti (dobit/imovina), a posebno društvene isplativosti autocesta i cesta uopće.

Na ovakve vijesti ne treba nasjedati. Svakom djetetu je jasno da su ceste društveno isplativa infrastruktura. Izgradnja autocesta najveći je građevinski pothvat u hrvatskoj povijesti i ostvarenje stoljetnog sna o spajanju hrvatskog sjevera i juga. Da nismo izgradili mrežu autocesta, bili bismo sramota Europe.

Ne postoji mreža dobrih i komfornih državnih cesta, tako da nismo autoceste gradili iz obijesti. Hrvatska osim mreže autocesta ima samo seoske ceste koje smo proglasili državnim i županijskim cestama, kao što je državna cesta D1, koja osim što prolazi kroz Krapinu, Karlovac, Slunj, Korenicu, Gračac, Knin i Sinj, prolazi i gotovo kroz sva sela na tom pravcu, a elementi trase uglavnom imaju komfor obične seoske ceste te je za tranzitni promet nesigurna i opasna. Ista stvar je i s državnom cestom D8, odnosno legendarnom Jadranskom magistralom ili Jadranskom turističkom cestom, koja je bila napredak u vrijeme dok se iz Splita išlo do Rijeke na magarčiću ili brodom, ali po današnjim prometnim kriterijima ne može spadati u visoko rangiranu cestu. Isti je slučaj i s ostalim državnim cestama.

Pogledajmo kako se kretao bruto domaći proizvod jadranske Hrvatske (7 županija: Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska) od 2001. do 2012. godine u milijardama €:

 

Jasno je da je BDP s cca. 8 milijardi € u 2001. godini, kada je puštena u promet dionica autoceste Karlovac-Vukova Gorica, narastao do završetka autoceste Zagreb-Split 2005. godine na cca. 11,7 milijarde €, dok je nakon dovršetka izgradnje autoceste Zagreb-Rijeka 2008. godine dosegao svoj maksimum od cca. cca. 15,4 milijarde €. Nakon završetka izgradnje tih dviju autocesta, BDP se stabilizira na cca. 14 milijardi €.

Iz prethodnog se vidi da nam se izgradnja autocesta od Zagreba do Splita i od Zagreba do Rijeke u ukupnom iznosu od cca. 3,2 milijarde €, a sa troškovima kredita u ukupnom iznosu od cca. 4,2 milijarde €, isplatila u potpunosti već 2006. godine, a u narednim godinama nam se svake godine isplatila za još cca. 150%. Vidljivo je da se radi o društveno izuzetno isplativom pothvatu!

Ako su ceste doista toliki problem, pitajmo političare koji su nas vodili proteklih 20 godina neka nam pokažu projekte koji stoje iza ostalog, pozamašnog i većeg dijela javnog duga.

Mr.sc. Petar Cota