Plenković najavio povećanje broja migranata u Hrvatskoj

Pin It

“Moramo podići kapacitete centra u Zagrebu i Kutini”

Plenković je rekao da Hrvatska neovisno o ovim zaključcima radi na svojim kapacitetima za prihvat izbjeglica i migranata. “Imamo centar u Zagrebu i u Kutini, te kapacitete moramo podići neovisno o ovim zaključcima”, rekao je.

U Hrvatskoj neće biti kontroliranih centara za prihvat migranata, izjavio je u petak hrvatski premijer Andrej Plenković prije početka drugog dana summita čelnika EU-a.

Čelnici 28 država članica EU-a postigli su u petak u ranim jutarnjim satima nakon gotovo cjelonoćne rasprave kompromis oko pitanja migracija, dogovorivši uspostavu zajedničkih centara za obradu zahtjeva za azilom na dobrovoljnoj bazi te ograničavanje kretanja migranata unutar EU-a.

Tim kompromisom prevladano je protivljenje Italije, koja je blokirala usvajanje svih zaključaka ako se ne postigne dogovor o migracijama.

Centri neće biti u Hrvatskoj nego tamo gdje se imigranti iskrcavaju s brodova

“U Hrvatskoj ih neće uopće biti, oni će biti tamo gdje će pristajati brodovi, dakle govori se o iskrcavanju ljudi s brodova”, odgovorio je Plenković na novinarsko pitanje je li Hrvatska spremna sudjelovati u uspostavi kontroliranih centara.

“Nije bilo nikakvog volontiranja centara. Takvo što uopće nije bilo predmet rasprave. To ovisi prije svega o onim zemljama gdje će ti brodovi pristajati, a uglavnom pristaju u Italiju i na Maltu”, rekao je Plenković.

Plenković je rekao da je o pitanju migracija postignut cjeloviti kompromis u koji su uvrštene zabrinutosti zemalja na srednjomediteranskoj ruti, Italije i Malte.

Izrazio je zadovoljstvo što je u zaključke uvrštena rečenica koja je Hrvatskoj jako bitna, a govori o jačanju suradnje u pogledu readmisije i povratka te razmjene informacija s državama jugoistočne Europe o sprečavanju ilegalnih migracija.

“Želimo biti članica Schengena, dobro je da se migrantima ograniči pravo kretanja unutar njega”

“To je za Hrvatsku najvažnije”, rekao je Plenković, dodajući da je za Hrvatsku dobro da zemlje u njezinu jugoistočnom susjedstvu jačaju svoje kapacitete za kontrolu granica.

“U svjetlu naših ambicija da budemo članica Schengena, smatramo da su ovi zaključci dobri. Idu za tim da se isplati druga tranša dogovora s Turskom, da se ide s još 500 milijuna eura u fond za Afriku. Hrvatska već isplaćuje svoj udio za Tursku, sustavno proteklih nekoliko godina i to će i nastaviti. Dat ćemo i dodatno u fond za Afriku”, rekao je Plenković.

Dodao je da će na Vladi sljedeći tjedan biti donesena odluka o novih 300 tisuća eura za fond za Afriku, nakon što je Hrvatska već uplatila tri puta po 100 tisuća eura. Od ukupne tranše pomoći za Tursku od 5,9 milijuna eura, dosad je Hrvatska platila više od četiri milijuna.

U vezi sa zaključcima o kontroliranim centrima, Plenković kaže da je riječ o svojevrsnom “usustavljivanju onoga što se danas događa na nekakvoj ad-hoc bazi s obzirom na brodove koji dolaze u EU”.

“Moramo podići kapacitete centra u Zagrebu i Kutini”

Plenković je rekao da Hrvatska neovisno o ovim zaključcima radi na svojim kapacitetima za prihvat izbjeglica i migranata. “Imamo centar u Zagrebu i u Kutini, te kapacitete moramo podići neovisno o ovim zaključcima”, rekao je.

U zaključcima summita kaže se da bi migranti, koji su spašeni na moru u skladu s međunarodnim pravom, trebali biti primljeni “u kontrolirane centre u državama članicama“. Ti centri bi se uspostavili u onim članicama koje to žele, jedino na dobrovoljnoj osnovi.

U tim centrima, koji će imati “punu potporu EU-a, omogućit će se razlučivanje ilegalnih migranata, koji će biti vraćeni, od onih kojima je potrebna međunarodna zaštita.

“Sve mjere u kontekstu tih kontroliranih centara, uključujući premještanje i naseljavanje, bit će na dobrovoljnoj osnovi, bez prejudiciranja reforme Dublinske uredbe”, kaže se u zaključcima summita o migracijama, usvojenim nakon 9-satne rasprave, nešto prije 5 sati ujutro.

Regionalne platforme za iskrcavanje

Čelnici su također pozvali Vijeće i Komisiju da što prije istraže koncept regionalnih platformi za iskrcavanje u suradnji s trećim zemljama i s Visokim povjereništvom UN-a za izbjeglice i Međunarodnom organizacijom za migracije.

Uz pomoć tih platformi za iskrcavanja “razbio bi se poslovni model krijumčara ljudima i tako spriječilo tragične gubitke života, eliminiranjem poticaja za kretanja na opasan put“, kaže se u zaključcima.

Čelnici su također dogovorili jačanje vanjskih granica i veća financijska sredstva za Tursku, Maroko i druge sjevernoafričke zemlje radi sprečavanja ilegalnih migracija prema Europi.

Talijanski premijer Guiseppe Conte izrazio je zadovoljstvo i rekao da “Italija više nije sama”.

“Bili su to dugi pregovori, ali mi smo zadovoljni”, rekao je Conte. Dodao je da dogovoreni kompromis uključuje “načelo da svi brodovi moraju poštovati zakone, dakle i nevladine organizacije, da se ne miješaju u operacije obalne straže na libijskom obali”.

Italija je prigovarala nevladinim organizacijama da krše zakone, uključivanjem u akcije spašavanja izbjeglica na moru.

Izvor: narod.hr