Plenković ostaje sam: Nakon Češke i Poljska potvrdila da joj prioritet nije uvođenje eura

Pin It

Podsjetimo, hrvatski premijer i Vlada početkom ožujka je intenzivirala kampanju najavljivanja skorog uvođenje eura, što je izazvalo negativnu reakciju oporbe koja upozorava na brojne rizike. No premijer Plenković odmahuje rukom na brojne kritike te poručuje da je “ugovorom o pristupanju Hrvatske u EU, obveza uvođenja eura vrlo jasno preuzeta”.

“Europska unija je dobar projekt, ali to ne znači da Češka mora usvojiti sve njezine ideje bez odgovarajuće analize rizika”, izjavio je češki premijer Andrej Babiš prije tjedan desetak dana, a njega se također nadovezao i poljski premijer.

“Prioritet poljske vlade nije usvojiti zajedničku europsku valutu, euro, nego povećati prihode ljudi na zapadnoeuropske razine”, naglasio je poljski premijer Mateustsz Morawiecki. Njegov komentar odnosio se na obećanje lijeve oporbe da će uvesti euro ukoliko pobijede na parlamentarnim izborima ove jeseni, javlja ABC News.

Morawiecki je objasnio kako je prioritet njegove vlade da se zarade usporede s prihodima u bogatim europskim zemljama. Kazao je kako će biti potrebno pet do deset godina da bi se sustigla Italija, a zatim Francuska i druge bogatije zemlje.

Poljska se pridružila Europskoj uniji 2004. godine i radi na tome da nadoknadi desetljeća neučinkovitog komunističkog upravljanja, a njezino gospodarstvo je među najbrže rastućim u EU.

Poljski premijer naveo je i primjere susjedne Slovačke i Litve kao zemlje u kojima su cijene osnovnih potrepština, porasle nakon usvajanja eura i gdje stanovnici pograničnih područja kupuju u Poljskoj jer su cijene niže.

Plenković ustvrdio kako je referendum o pristupanju Hrvatske EU bio i referendum o euru

Osim poljske ljevice uvođenje eura kao prioritet vidi i premijer hrvatske vlade desnog centra Andrej Plenković.

Podsjetimo, hrvatski premijer i Vlada početkom ožujka je intenzivirala kampanju najavljivanja skorog uvođenje eura, što je izazvalo negativnu reakciju oporbe koja upozorava na brojne rizike.

No premijer Plenković odmahuje rukom na brojne kritike te poručuje da je “ugovorom o pristupanju Hrvatske u EU, obveza uvođenja eura vrlo jasno preuzeta”.

Kada je Mostov Božo Petrov u Saboru spomenuo i mogućnost referenduma o euru, premijer Plenković je ustvrdio kako je referendum o pristupanju Hrvatske EU zapravo bio i referendum o euru.

“Kada smo imali referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji glasali smo o Ugovoru o pristupanju. U Ugovoru o pristupanju stoji da će Hrvatska pristupiti europodručju. Prema tome, referendum je održan”, rekao je Plenković.

“Na tragu izvješća nastavit ćemo se intenzivnije pripremati za uvođenje eura kao službene valute, jer smatramo da će i to doprinijeti dugoročnom održivom gospodarskom rastu Hrvatske i to zahvaljujući jačoj integraciji u jedinstveno tržište EU-a”, naveo je Plenković kao argument. Premijer nadalje smatra, da će posljedica uvođenja eura biti “podizanje životnog standarda, kao što je bio slučaj i u zemljama srednje Europe koje su uvele euro”.

Ipak, kada je riječ o zemljama srednje Europe, Češka i Poljska vrlo su oprezne glede uvođenja eura, a ništa mu sklonije nije ni Mađarska, dok je cijena osnovne robe u Slovačkoj i Litvi poskupila nakon uvođenja eura, kako je istaknuo Poljski premijer.

Analiza češkog premijera Babiša: ‘Ne vidim nikakav objektivni razlog za uvođenje eura’

“Smatram da je projekt Europske unije dobar korak i da su njezine četiri prvotne temeljne slobode- slobodno kretanje dobara, ljudi, usluga i kapitala – odlična ideja. Uvjeren sam da su one temelj ekonomske stabilnosti i, donekle, sigurnosti starog kontinenta.

Međutim, to ne znači da trebamo prihvatiti sve ideje Europske unije, posebno ne bez ozbiljne analize rizika. Zanimaju me sve relevantne studije koje se pojavljuju sada, dvadeset godina nakon uvođenja eura. Pozornost mi je privukla analiza njemačkog Centra za europsku politiku, u kojoj je prikazana usporedba koja pokazuje koliko bi bio visok BDP po stanovniku u određenoj Eurozoni.

Studija se prikladno naziva “20 godina eura: pobjednici i gubitnici”. Analiza je provedena u odnosu na Belgiju, Francusku, Njemačku, Italiju, Nizozemsku, Portugal, Španjolsku i Grčku. CEP dolazi do jasnog zaključka da je Njemačka uvela najviše od uvođenja eura, gotovo 1.9 trilijuna eura, što je oko 23.000 eura po glavi stanovnika.

Nizozemska je također završila s pozitivnim računom. U većini drugih analiziranih zemalja, euro je doveo do pada prosperiteta: 3,6 trilijuna eura u Francuskoj i 4,3 milijarde eura u Italiji. Zanimljiv je razvoj utjecaja na Grčku, koja je najprije imala koristi od eura, ali je od 2011. pretrpjela ogromne gubitke.

Što to znači? Jasno je da se u prošlosti uvođenje eura odvijalo u žurbi. Unija je u jednom trenutku izgubila samokontrolu i zbog rasta prestala prihvaćati osnovna ekonomska pravila i kriterije za ulazak u eurozonu koju je prethodno postavila. Lažne ambicije nekih europskih političara donijele su teške udarce u vrijeme gospodarske krize.

Tada je bilo jasno da slabije zemlje nemaju prostora za manevriranje kroz mogućnost slabljenja vlastite valute i poticanja gospodarskog rasta, te su te zemlje u određenoj mjeri postale vazali prosperitetnih europskih država.

Zahvaljujući rezultatima posljednjih godina, Češka se smatra jednom od najbolje ocijenjenih gospodarstava. Prema Bloombergu, na temelju studije Allianz, mi smo najstabilnije gospodarstvo u EU. U kontekstu tih činjenica, dakle, ne vidim nikakav objektivni razlog za uvođenje eura”, zaključuje češki premijer Babiš.

Izvor: narod.hr