Ubrzava se proces ulaska Srbije u EU?

Pin It

Povjerenik EK predlaže ukidanje potrebe jednoglasnog odobrenja svih članica za proširenje

Povjerenik za proširenje Johannes Hahn zauzeo se u utorak u Bruxellesu za ukidanje jednoglasnosti pri odlučivanju o većini pitanja vezanih uz proširenje i prelazak na odlučivanje kvalificiranom većinom zbog veće efikasnosti.

“Kada je riječ o proširenju postoji oko 300 odluka koje se sve moraju donijeti jednoglasno. Ja mislim da bi njih vjerojatno 298 trebalo donositi kvalificiranom većinom, a za preostale dvije, vjerojatno o početku pregovora i za konačnu odluku hoće li neka zemlja postati članica ili ne, treba zadržati jednoglasnost”, rekao je Hahn u raspravi u odboru za vanjsku politiku Europskog parlamenta.

Osim članova odbora na sastanku su sudjelovali i zastupnici iz nacionalnih parlamenata, a buduća politika proširenja i susjedska politika bile su jedne od tema.

Hahn tvrdi da bi bilo “moguće i korisno” odlučivati kvalificiranom većinom o pitanjima poput ispunjava li zemlja kandidat neko mjerilo za otvaranje ili zatvaranje pojedinog poglavlja.

“Moja ekipa troši 25 posto više vremena na uvjeravanje jedne ili dvije članice da daju potporu za neku odluku, nakon što su sve preostale članice to učinile. To je pitanje efikasnosti i ništa drugo”, uvjerava Hahn.

Hrvatska je tijekom svojih pristupnih pregovora dobro iskusila što znači pravilo jednoglasnosti kada je Slovenija, koristeći poziciju punopravne članice, blokirala dulje vrijeme neka poglavlja nastojeći nametnuti svoje rješenje za pitanje morske granice.

S druge strane, kroz to pravilo je moguće da neka zemlja članica riješi neka otvorena pitanja sa zemljom kandidatkinjom ako svoj zahtjev uklopi u ispunjavanje mjerila. U suprotnom, može se naći pod pritiskom većih zemalja ako je njima u interesu da se pojedino poglavlje otvori ili zatvori.

Hahn ocjenjuje da EU neće primati nove članice koje nisu riješile svoje bilateralne probleme. “Ne želimo uvoziti bilateralne sporove u EU”, rekao je.

Hahn se nije složio s uporabom sintagme “balkansko proljeće”, koju neki koriste za prosvjede koji se u posljednje vrijeme odvijaju u više zemalja jugoistočne Europe, poput Srbije i Albanije.

“Ne bih koristio termin ‘balkansko proljeće’ jer demonstracije u Srbiji, Albaniji i Crnoj Gori imaju različite razloge i motive. Ti razlozi se razlikuju od zemlje do zemlje i ne vidim neki zajednički uzorak”, rekao je.

Hahn je najavio da bi u izvješća o napretku zemalja kandidatkinja, koje će Komisija objaviti odmah nakon izbora za Europski parlament, mogla sadržavati preporuku za otvaranje pregovora s Makedonijom i Albanijom.

Hahn prošle godine podržao Vučićev prijedlog o “moratoriju na teme iz prošlosti”

Podsjetimo, Johannes Hahn je lani u veljači, kada je bio u posjetu Beogradu, poručio kako cijeni prijedlog Aleksandra Vučića o šestomjesečnom moratoriju na teme iz prošlosti kao doprinos odnosima s Hrvatskom. Vučić je predložio moratorij uoči posjeta tadašnjeg posjeta Hrvatskoj.

Srbijanski šef država tada je izjavio na tiskovnoj konferenciji s Hahnom kako je “iznenađen i zaprepašten” izjavom hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da prilikom najavljenog posjeta Zagrebu treba razgovarati i o ratnoj odšteti.

Inače, povjerenik za proširenje EU je početkom prošle godine kazao kako je Srbija na putu da postane članica EU do 2025. godine.

“Vrijeme je da završimo posao iz 1989.”, kazao je tada Hahn misleći na širenje Europske unije na istok nakon pada Berlinskog zida, s naglaskom na šest zemalja “zapadnog Balkana”.

Izvor: narod.hr