Zakon o arhivima

Pin It

Kako je Šeks došao do dokumenata iz kojih je novinar Jutarnjeg otkrio njegovu djelatnost u jugoslavenskim tajnim službama?

U studenom 2017. novinar Jutarnjeg lista Željko Petrušić objavio je dokumente iz Hrvatskog državnog arhiva koji otkrivaju da je Vladimir Šeks, (pod kodnim imenom „Kolega“) surađivao sa Službom državne sigurnosti, još davne 1974. godine

Nedavno smo pisali o tome kako je Zakon o arhivima bio jedan od prijepora koji su možda, uz temu Agrokora, stajali iza izbacivanja Mosta nezavisnih lista iz Vlade.

Iako je Mostov Zakon o arhivima najprije usvojen u Saboru, i to s podrškom i HDZ-a i SDP-a, nedugo nakon toga HDZ-ova Vlada donijela je novi prijedlog Zakona o arhivima te je on izglasan u Saboru . Povjesničari i zainteresirana javnost žestoko su kritizirali ovaj Zakon objašnjavajući da velik dio građe koji je prema Mostovom zakonu bio dostupan javnosti, sada postaje nedostupan.

No, hrvatsko društvo doznalo je za zanimljiva otkrića do kojih je došlo u razdoblju dok je Mostov zakon bio na snazi. To se odnosi, prije svega, na dugogodišnjeg HDZ-ovog političara Vladimira Šeksa i njegovu suradnju sa Službom državne sigurnosti bivše Jugoslavije.

Studeni 2017. – objavljeni podaci o Šeksovoj suradnji s jugoslavenskom tajnom službom

U studenom 2017. novinar Jutarnjeg lista Željko Petrušić objavio je dokumente iz Hrvatskog državnog arhiva koji otkrivaju da je Vladimir Šeks, (pod kodnim imenom „Kolega“) surađivao sa Službom državne sigurnosti, još davne 1974. godine. (članci pod naslovom: „Svi detalji dosad nepoznatog dossiera iz 70-tih godina…“ i „Ekskluzivno doznajemo: nepoznati dossier najdugovječnijeg hrvatskog političara“). Novinar se obratio i samom Šeksu pitajući ga za komentar tog otkrića.

Šeksa je zanimalo odakle Jutarnjem ti dokumenti te je dobio odgovor da se nalaze u Hrvatskom državnom arhivu, ali i ne u dosjeu s njegovim imenom.

Nakon toga je Šeks, tvrdi Jutarnji,  mimo zakona i procedure od HDA dobio na uvid sve dokumente koje je novinar netom prije pregledavao.

„Naime, kako nam je sam rekao, u petak prijepodne dobio je sve dosjee koje je dolje potpisani novinar razgledavao u HDA. Dakle, ne samo dosje u kojemu je opisana njegova uloga u otvaranju prethodne operativne obrade nad Zlatkom Bagarićem, nego i sve druge dosjee koje je otvarao autor ovog članka, ali i sve osobe koje imaju isto prezime.

Šeks je napomenuo kako je samo usmeno zatražio da mu se dostave ti dosjei, a onda ih je i dobio. Pritom valja reći da nije sporno to što je Šeks zatražio, mogao je tražiti bilo što, ali je krajnje zabrinjavajuće da su nadležni u HDA za njegove privatne potrebe krenuli u provjeru podataka svojih korisnika i potom mu dostavili tražene dokumente. Šeks nam je u svom uredu u središnjici HDZ-a, gdje smo s njim razgovarali, i pokazao kopije raznih dosjea koji su mu dostavljeni. Čak nam je dopustio i da ih fotografiramo.“ – istaknuo je novinar Željko Petrušić u Jutarnjem listu.

HDA prekršio Zakon dajući Šeksu na podatke o korisniku i gradivu kojeg je pregledavao?

Drugim riječima, Šeks je od Hrvatskog državnog arhiva mimo uobičajene procedure dobio na uvid dokumente i to upravo one koje je novinar Petrušić netom prije pregledavao.

“Ako je zaista došlo do curenja podataka o korisnicima i gradivu koje su koristili ne radi se samo o kršenju propisa o radu arhiva i propisanih internih procedura već se radi i o postupanje protivno Zakonu o zaštiti osobnih podataka ali bi se moglo raditi i o kaznenom djelu odavanja službene tajne”, rekao je za Narod.hr odvjetnik Siniša Pavlović komentirajući taj slučaj.

No, nažalost, nije poznato da je uslijedio ikakvo utvrđivanje odgovornosti. Iz Jutarnjeg lista obratili su se ravnatelju HDA Dinku Čuturi s upitom temeljem kojeg su propisa djelatnici HDA provjeravali podatke o vlastitim korisnicima, no on je ustvrdio da to nije točno i da nikome, pa ni Šeksu, dokumentacija nije dostavljena na opisani način. Jutarnji list cijeli je slučaj povezao i s činjenicom da je ravnatelj HDA Dinko Čutura bio recenzent Šeksove knjige.

Nije poznato je li itko odgovarao za ova navodna kršenja procedure i postupanja protivna zakonu.

Vrlo brzo pojavila se i vijest o nestanku dosjea Stjepana Mesića iz Hrvatskog državnog arhiva, a i u tom slučaju utvrđivanje odgovornosti je izostalo.

U lipnju 2018. donesen je i novi, HDZ-ov Zakon o arhivima kojim je pristup arhivskoj građi iz vremena komunizma dodatno otežan, a u mnogim slučajevima onemogućen te je čitava ova tema pala u zaborav.

Izvor: narod.hr