Uvozni lobi u Hrvatskoj radi što hoće

Pin It

I dalje uvozimo previše hrane, samo za meso ide više od 100 milijuna eura

Tijekom prva tri mjeseca 2020. vrijednost hrvatskog izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iznosila je 564,3 milijuna eura, dok je vrijednost uvoza bila 861,7 milijuna eura, čime je ostvaren deficit od 297,3 milijuna eura.

Ti podaci svjedoče koliko su bile važne, ako bude pameti i angažmana i korisne rasprave kojima smo proteklih mjeseci, posebno onih u vrijeme karantene zbog pandemije koronavirusa, o neophodnosti jačanja domaće proizvodnje hrane.

Procjene govore da će rast uvoza možda biti ublažen u iduća tri mjeseca, ali će sigurno biti ostvaren pad izvoza. Uvoz se neće značajnije zaustaviti jer ne proizvodimo dovoljno hrane za vlastite potrebe.

U odnosu na isto razdoblje prethodne godine izvoz je povećan 7,3%, a uvoz 9,1%, dok je deficit narastao 12,6 posto.

Zbog cijele situacije potrebno je pratiti, analizirati i utvrditi koji proizvodi imaju mogućnost brže supstitucije uvoza te kako njihovu proizvodnju potaknuti dozvoljenim tržišnim mjerama i jačim radom s proizvođačima te boljom organizacijom proizvodnje, zaključak je analize Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju, piše Novi list.

Izvoz sirovina

Tijekom 2019. godine Hrvatska je izvezla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za 2,2 milijarde eura, dok je uvoz iznosio 3,5 milijardi eura, čime je ostvaren deficit od 1,3 milijarde eura.

U odnosu na godinu ranije, vrijednost izvoza povećana je za 6,1 posto, odnosno za 127,4 milijuna eura, dok je uvoz uvećan za 12 posto, odnosno za 370,5 milijuna eura. Vrijednost deficita povećana je 24 posto, a pokrivenost uvoza izvozom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iznosila je 63,78 posto.

Ono što je najgore po naš prehrambeni izvoz, činjenica je da su u razdoblju od siječnja do ožujka 2020. najznačajniji izvozni proizvodi bili – žitarice te ribe i rakovi, mekušci i ostali vodeni beskralješnjaci za koje se uprihodovalo više od 60 milijuna eura, kod kojih je pozitivni trend nastavljen i ove godine.

Ono što nas čini velikim ovisnicima o uvozu je – meso. Za njega godišnje na ime uvoza izdvajamo 101,8 milijuna eura.

– Hrvatska je sve snažnije ovisna o uvozu s tržišta EU-a, a sve manje izvozimo na tržišta zemalja CEFTA-e koja su nam nekada bila najznačajnija izvozna tržišta. Zabrinjavajuće je da deficit bilance s EU zemljama enormno raste, a suficit sa zemljama CEFTA-e se smanjuje. Izvozom na tržište EU-a tijekom 2019. ostvareno je 65,3 posto ukupnog izvoza, a u države CEFTA-e 26,7 posto.

Vrijednost uvoza iz država članica EU-a činila je 87,6 posto ukupne vrijednosti uvoza, a iz država CEFTA-e 6,6 posto. Važno je napomenuti da u stare članice EU-a gotovo isključivo izvozimo sirovinu – kukuruz, soju i pšenicu, dok u Sloveniju i BiH prevladava izvoz proizvoda prehrambene industrije, izjavila je neovisna konzultantica Zvjezdana Blažić, stručnjakinja Smartera.

Prehrambeni proizvodi

Izvoz u susjednu Sloveniju bio je 76,9 milijuna eura, u Bosnu i Hercegovinu izvoz je iznosio 65,8 milijuna eura te u Njemačku 42,7 milijuna eura. Kao zemlje u koje se značajnije izvoze hrvatski prehrambeni proizvodi tu su još i Austrija, Rusija te Srbija.

– Hrvatska robna razmjena pokazuje izrazito lošu sliku konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda i zabrinjavajuću strukturu proizvodnje. Kada uzmemo u obzir da smo zemlja malih posjeda, na kojima je teško opravdati proizvodnju ratarskih kultura, koje za ostvarenje prosječnih prinosa zahtijevaju znatno veće poljoprivredne površine, onda postaje još teže opravdati ovakvu strukturu poljoprivrede.

Mogli bismo zaključiti da su naši proizvođači skloni jako niskim rizicima i malim ulaganjima u poljoprivredu, dodaje Blažić. Kako se čini, od još katastrofičnije bilance u financijskim pokazateljima može nas »spasiti« samo loša turistička sezona.

Dalibor Kezele, predsjednik HUP Udruge prehrambene i poljoprivredne industrije, ujedno i menadžer Podravke zadužen za poljoprivredu, ističe da u odnosu na Sloveniju, Češku i Slovačku imamo veće komparativne prednosti u proizvodnji hrane, osobito nekih poljoprivrednih kultura i za neke načine proizvodnje, ali naša samodostatnost u proizvodnji većeg dijela kategorija prehrane je na nižem nivou i postali smo značajan uvoznik hrane.

“Izvoznici smo žitarica, a po pitanju voća jedino mandarina i jabuka imamo dovoljno za naše potrebe. Generalno, nedovoljno proizvodimo mesa što znači da kukuruz i pšenicu ne “transformiramo“ u proizvode dodatne vrijednosti nego stvaramo i izvozimo viškove sirovina”, kaže Kezele.

Izostanak velikog broja turista smanjit će i potrebe za uvozom hrane. Postotno će taj skor biti gori nego lani, ali činjenica koju već danas možemo istaknuti kao točnu je ona da će se financijski znatnije smanjiti.

Mada – loša je to utjeha s kojom se ni u kom slučaju ne treba zanositi ili zavaravati. Jedini istinski spas je u korjenitoj reformi poljoprivrede, kao i našeg sveukupnog odnosa prema – hrani.

M.Marković /maxportal