Pogrešno je otpisivati Trumpove izglede na izborima, može ponovno ostvariti uspjeh iz 2016.

Pin It

Donald Trump - CNBC

Sljedeća dva mjeseca sve će političke oči svijeta biti uprte s one strane Atlantika. 3. studenoga održavaju se predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama na kojima će snage odmjeriti aktualni predsjednik Donald Trump, kandidat Republikanske stranke, i Joe Biden, kandidat Demokratske stranke. 

Korona i ubojstvo Georga Floyda

Ankete ukazuju na Bidenovo vodstvo, no kao i uvijek – jedina prava anketa su sami izbori. Ima li Trump izglede za reizbor? Pred oko pola godina nitko ne bi dvojio da ima. Korona-kriza sve je dovela u pitanje. U nekoliko tjedana nezaposlenost je sa 3,5 posto u travnju skočila na 14,7 posto. Korona virus direktno je doveo do gubitka 22 milijuna radnih mjesta. Ipak, posljednjih mjeseci ekonomija se oporavlja: otvoreno je podosta radnih mjesta, a nezaposlenost je pala na 8,4 posto.

Pokazatelji ekonomskog oporavka svakako predstavljaju adut u Trumpovoj kampanji, kao i sjećanje na vrijeme pred korona-krizu kad je u Americi bila nikada više zaposlenih ljudi. Demokrati optužuju Trumpa za loše snalaženje u korona krizi, no čini se da je Trump donekle neutralizirao invektive koje idu u tom smislu. 

Drugi događaj koji je u posljednjih nekoliko mjeseci snažno polarizirao političku scenu je ubojstvo Georga Floyda. Prosvjedi koji su možda početno imali antirasistički karakter, s vremenom su se pretvorili u nasilje i vandalizam, do to mjere da je Trump tzv. antife proglasio terorističkom organizacijom. Razbijanje kipova i statua američkih generala i predsjednika, svetaca i misionara izazvalo je osudu čak i nekih liberalnih krugova. 

Republikanska agenda: Red i zakon nasuprot nasilju i vandalizmu

Dok su, kako smo istaknuli, demokrati odlučili igrati na Trumpovo nesnalaženje s korona virusom, republikanci – kako je ovih dana istaknuo New York Times na svojoj naslovnici aludirajući na govor dopredsjedničkog kandidata Mikea Pencea – koriste red i zakon kao glavno predizborno mobilizacijsko sredstvo. Pence je Bidena optužio da nije osudio izgrednike, pljačkaše i piromane koji su mjesecima napadali policiju i pustošili američke gradove. Podsjetio je kako je Biden rekao da je Amerika sistemski rasistička zemlja i da ima implicitno nepravedan karakter prema manjinama. Dok se republikanci zalažu za jačanje policije, demokrati žele smanjivanje policijskih proračuna iako je dokazano da tamo gdje su proračuni policijskih uprava smanjeni, povećane su stope pucnjave i ubojstva. 

Na konvenciji republikanaca govorilo je i nekoliko afroameričkih govornika koji su svjedočili o prijateljstvu s Trumpom. Cilj je, dakako, neutralizirati optužbe koje iz progresističkih krugova dolaze na Trumpov račun. K tome, nasilje i nered na američkim ulicama posljednjih su mjeseci počeli doživljavati sve veću osudu američke javnosti. Većina normalnih ljudi ne vole nasilje i anarhizam, nego red i poštivanje zakona. Slično smo imali i 1968. kad su demokratski političari na određeni način čak i poticali nasilje. Iako je demokratski kandidat tada vodio u anketama, republikanac Richard Nixon dobio je izbore.

Kampanja se zaoštrava

Donald Trump predstojeće izbore označava povijesnima i poručuje da zemlja može krenuti u "užasnom, užasnom smjeru" ili u još boljem nego je to bilo do sada. Poruka je jasna: "Ove jeseni možete birati između crkve, posla i škole ili vandalizma, prosvjeda i nereda na ulicama". 

Za razliku od izbora 2016. čini se da su demokrati sada mnogo ujedinjeniji. I Barack i Michelle Obama dali su potporu Bidenu. No i Bidenova kampanja u nekim je aspektima reaktivna i previše se ograničava isključivo na Trumpovu kritiku, a premalo na vlastite političke planove i strategije. Još do nedavno Biden je bio u osjetnoj prednosti, ali se utrka sve više zaoštrava u nekoliko država koje bi mogle presuditi izbore (tzv. Swing states). Istodobno se radikalizira retorika pa iz stožera i jednog i drugog kandidata poručuju kako ne će priznati poraz. 

Zanimljivo je da je poznati redatelj Michael Moore, inače pristaša Demokratske stranke, 2016. prognozirao Trumpovu pobjedu, a nedavno je "svojima" dao slično "upozorenje": "Žao mi je što moram ponovno dati 'provjeru stvarnosti', ali kad je CNN u kolovozu anketirao registrirane glasače u samo neizvjesnim državama, Biden i Trump bili su gotovo izjednačeni. U Minnesoti je 47-47. U Michiganu, gdje je Biden imao veliko vodstvo, Trump je smanjio zaostatak na 4 boda. Jeste li spremni za pobjedu Trumpa? Jeste li mentalno spremni da vas Trump opet nadmudri? Pronalazite li utjehu u svojoj sigurnosti da Trump nikako ne može pobijediti? Jeste li zadovoljni povjerenjem koje ste ukazali DNC-u (vodstvo demokratske stranke) misleći da oni mogu dovesti do pobjede? Kampanja Bidena upravo je najavila da će posjetiti brojne države - ali ne i Michigan. Zvuči poznato? Upozoravam vas gotovo 10 tjedana unaprijed. Razina entuzijazma za 60 milijuna u Trumpovoj bazi je izuzetna! Za Joea ne toliko. Nemojte ostaviti demokratima da se riješe Trumpa. Vi se morate riješiti Trumpa. Moramo se buditi svaki dan tijekom sljedećih 67 dana i osigurati da svatko od nas izvede stotinu ljudi na glasanje. Djelujte odmah!".

Ključno je sučeljavanje

Ono što će zasigurno bitno odrediti ishod izbora je međusobno sučeljavanje Trumpa i Bidena. Ako će se sučeljavanje održati u živo (za sada je tako planirano), nepristrana analiza nedvojbeno Trumpa označava kao izglednog pobjednika. Trump je bolji komunikator, a treba uzeti u obzir i činjenicu da Biden ima zdravstvenih problema (senilnost) koji ga ograničavaju u javnim nastupima.

Neovisno o rezultatima izbora već sada možemo sumirati Trumpovo političko naslijeđe u nekoliko bitnih crta. Nedvojbeno, riječ je o političaru koji nije imao naklonost tzv. duboke države i koji je cijelo vrijeme bio pod napadima američkoga trajnog establishmenta. Istragama za tzv. povezanost s Rusijom Trumpu se jednostavno nije dopuštalo da preuzme sve konce vlasti. U Trumpovu političku ostavštinu možemo ubrojiti i dosljedno kritiziranje Kine. Upravo je Trump pokrenuo trgovinski rat s Kinom, a (post)korona svijet će dodatno intenzivirati američko-kinesko rivalstvo. 

Kao pristaša unilateralizma Trump je doveo do nove krize multilateralizma. Često je naglašavao važnost obnove nacionalnih država što je davalo i poticaj suverenističkim pokretima u Europi. Za razliku od dobitnika Nobelove nagrade za mir, Baracka Obame, Trump nije pokrenuo niti jedan novi rat, a u nekom obliku je Ameriku izvukao iz ratova u Siriji i Afganistanu. Na Bliskome istoku provodio je dosljednu proizraelsku politiku, relaksirao je odnose sa Sjevernom Korejom, a problematizirao je i pitanje migracija u SAD.

Za manje od dva mjeseca vidjet ćemo hoće li Trump nastaviti voditi Ameriku i u sljedeće četiri godine. Iako je biračko tijelo i u protekle četiri godine, s obzirom na demografske promjene (migranti uglavnom glasuju za demokrate) pomaknuto u lijevo, pa s brojem glasova od pred četiri godine Trump ne bi dobio izbore, otpisati Trumpa prerano predstavljalo bi veliku pogrješku. Uz dobru mobilizaciju birače baze te političku i ekonomsku konjunkturu koja ponovno ide u njegovu korist (tendencija približavanja Bidenu u anketama je jasna) Trump može ponoviti uspjeh iz 2016.

Davor Dijanović/direktno.hr