Dr. sc. Bartulica o izvješću o obrani: ‘Nema jedne riječi o graničnim sporovima sa Srbijom, Slovenijom, BiH, i Crnom Gorom’

Pin It

U Izvješću nema ni jedne jedine riječi o graničnim sporovima koje se još uvijek vode sa susjedima. Primjerice, stanje na terenu na granici Srbije i Hrvatske seže u vrijeme mirne reintegracije kad su se srbijanske snage povlačile iz Hrvatske, ali ne potpuno, već samo do Dunava, te Srbija tako danas kontrolira dio hrvatskog teritorija

U ime kluba zastupnika Domovinskog pokreta, o izvješću o obrani je u Hrvatskom saboru govorio zastupnik dr. sc. Stjepo Bartulica, koji je 90-ih uoči oslobađajućih operacija u Domovinskom ratu radio kao analitičar Hrvatske izvještajne službe (HIS).

“U klubu smo imali dobru raspravu uoči ove točke i bilo je kritičnijih mišljenja prema ovom izvješću. General Prkačin je svjedok tome da se vrlo otvoreno i demokratski može raspravljati u Domovinskom pokretu.

Pozdravljamo u predgovoru naglasak na vrijednostima Domovinskog rata, domoljublje, hrabrosti i požrtvovnosti. Velika cijena je plaćena za našu slobodu i to se ne smije zaboraviti. Također treba ponoviti da hrvatski vojnici, dočasnici i časnici jesu prepoznati u svijetu kao vrlo pouzdani i sposobni partneri u inozemnim vojnim misijama. To je činjenica i možemo biti ponosni na njih. Ovdje izražavam svoju sućut ali i zahvalnost obitelji skupnika Josipa Briškia koji je poginuo u Afganistanu i poručujem da će njegovo ime zauvijek ostati u povijesti Hrvatske vojske i Republike Hrvatske.

Podržavamo namjere da se nastavi s projektima opremanja i modernizacije hrvatske vojske. Ovdje ću naglasiti naš stav da Hrvatskoj treba obnova vojnog zrakoplovstva i ovdje smo skloni intenzivnijoj suradnji s našim strateškim partnerom SAD-om. Već uspješno surađujemo u opremanju HV helikopterima „Black Hawk“, pa treba tim putem nastaviti. Naše strateško opredjeljenje mora biti prijelaz na najvišu vojnu tehnologiju i inzistirat ćemo na tome.

Hrvatski građani imaju veliko povjerenje u svoje vojnike što se moglo i vidjeti povodom razornog potresa u Zagrebu kad su brzo pružali pomoć ljudima. To je upravo dobar primjer aktiviranje svih raspoloživih resursa države u izvanrednim okolnostima.

Hrvatska izdvaja oko 1,7% BDP-a što predstavlja malo povećanje u odnosu na prijašnjih godina, ali treba ciljati na 2,0% što je Hrvatska preuzela kao obvezu na sastanku na vrhu u Londonu i koja vrijedi za članice NATO. Namjera da se 20% ukupnog iznosa uloži u opremanje i modernizaciju smatramo minimumom, što treba naravno i povećati. Svjesni smo da u vrijeme pada BDP-a je to teško postići, ali smatramo kako treba težiti prema tom cilju. Moramo izdvajati kako bi bili u stanju zaštiti svoje nacionalne interese, ne jer to nam drugi nameću nego jer smo sami svjesni što znači voditi računa o ključnim prioritetima države.

Rekao bih nešto rekao o geopolitičkom kontekstu i ugrozama. Izvješće navodi globalne ambicije komunističke Kine koje nisu ograničene samo na njezinu tradicionalnu zonu interesa. Govori se kako Kina želi postati globalna velesila i glavni je konkurent zapadnim silama u svijetu. Međutim, nedostaje širi i kritičniji osvrt na ovu činjenicu. Hrvatska intenzivno njeguje ekonomske odnose s tom zemljom, pa vidimo veliki raskorak u vladinoj politici između ocjene ministarstva obrane i drugih resora. Ovo je primjer nekoherentne državne politike.

U Izvješću nema ni jedne jedine riječi o graničnim sporovima koje se još uvijek vode sa susjedima. Primjerice, stanje na terenu na granici Srbije i Hrvatske seže u vrijeme mirne reintegracije kad su se srbijanske snage povlačile iz Hrvatske, ali ne potpuno, već samo do Dunava, te Srbija tako danas kontrolira dio hrvatskog teritorija. Hrvatska još uvijek ima neriješenih sporova i sa Slovenijom, BiH, i Crnom Gorom. Smatramo da se uporno treba inzistirati na potpuni državni suverenitet nad svojim teritorijem te da ovakvo izvješće mora navoditi točno stanje.

Inicijativu koju možemo apsolutno pozdraviti jest uspostave multinacionalnog divizijskog zapovjedništva za Srednju Europu zajedno s Mađarskom a predviđa se uključenje i Slovačke i druge. To je dobar primjer kako možemo konkretno poboljšati suradnju sa zemljama iz Srednje Europe. Treba i tim putem nastaviti.

Na kraju treba naglasiti slijedeće: ovakvo izvješće trebaju sadržavati manje informacija o održanim sastancima i provedenim aktivnostima, a više o strateškom planiranju. Dio koji se odnosi na obrambeno planiranje stane na pola stranice u dokumentu od ukupnih 150 stranica. U djelu o potpori hrvatskoj obrambenoj industriji, govori se o održanim izložbama i konferencijama, ali pitanje je u kojoj mjeri je Hrvatska iskoristila svoje članstvo u NATO za promicanje vlastitih tvrtki? Je li ovdje ima pomaka? Što će biti, primjerice, s Đuro Đakovićem? Je li strateški cilj da ta tvrtka opstane? Smatramo da treba više učiniti u lobiranju za našu vojnu industriju.

DP će se zalagati za jačanje hrvatskih obrambenih kapaciteta i svjesni smo da Hrvatska ima svoju odgovornost za mir i sigurnost u Europi i šire. Ovo izvješće je prožeto birokratskim jezikom i frazama i nebitnim podacima, a nedostaju političkih ocjena o mnogim pitanjima. S druge strane, vrijednosti Domovinskog rata se moraju njegovati i cijeniti u našem društvu, tako da i mlađi naraštaji budu upoznati s okolnostima iz kojih je nastala hrvatska vojska i država. Imena poput Josipa Jovića, Blage Zadra i Rudolfa Perešina moraju buditi ponos i poštovanje kod svih naših ljudi, a mi ćemo učiniti sve da to zaista tako i bude”, istaknuo je Bartulica.

Izvor: narod.hr