Za zahtjev za obnovu nakon potresa traže čak 90 dokumenata

Pin It

birokracija - Liga Za Varaždin

Ako sam krene u tu bitku osiguravanja potrebne dokumentacije, to je put koji će za prosječnog čovjeka trajati po pola godine. I to je tek početak cijelog jednog kompliciranog procesa, jer tek nakon što netko skupi potrebnu dokumentaciju, ulazi u natječaj u kojem može, ali i ne mora dobiti pravo na obnovu. I tek kad dobijete zeleno svjetlo, kreće, opet, prikupljanje dokumentacije za samu obnovu, pa naručivanje radova i tek na kraju slijede sami radovi

Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljska i državne imovine nedavno je objavilo detalje o prijavi obnove ili potpune izgradnje objekata oštećenima potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije.

Kako javlja Večernji list, nisu se libili tražiti čitav niz dokumenata.

Tako navode kako, ako želite da vam država i lokalna samouprava osiguraju 80 posto sredstava za obnovu zgrade ili kuće morat ćete prikupiti 90-ak dokumenata. Morate naime dokazati da ste uopće ovlašteni zatražiti obnovu svoje nekretnine, priložiti povijesni izvadak iz zemljišne knjige, građevinsku i uporabnu dozvolu, glavni projekt za izvođenje radova, dokaz da vaša kuća ili zgrada danas uopće postoji, nalaz statičara koji vam je svojedobno pregledao dom, detaljne fotografije tog oštećenja, dokaz da u toj kući danas živite…

Ta bitka, čini se, na početku je izgubljena.

“Ako sam krene u tu bitku osiguravanja potrebne dokumentacije, to je put koji će za prosječnog čovjeka trajati po pola godine. I to je tek početak cijelog jednog kompliciranog procesa, jer tek nakon što netko skupi potrebnu dokumentaciju, ulazi u natječaj u kojem može, ali i ne mora dobiti pravo na obnovu. I tek kad dobijete zeleno svjetlo, kreće, opet, prikupljanje dokumentacije za samu obnovu, pa naručivanje radova i tek na kraju slijede sami radovi”, govori Tihomil Matković, predsjednik Udruženja arhitekata Hrvatske gospodarske komore.

Isti scenarij, uvrsti li se u navedeni zakon i Sisačko-moslavačka županija, čeka i žitelje iste. No, to zapravo i nije potrebno, smatra Matković pa preporuča: “Dugotrajno bi se problem mogao riješiti osnivanjem baze katastra zgrada, gdje bi onda u svakom trenutku znali kako se svaka pojedina zgrada ponaša u gruntovnici. To kao država moramo uspostaviti jer će nam znatno olakšati obnovu potencijalnih budućih potresa ili drugih katastrofa. S obzirom na to da to sada nemamo, a i njegovo uspostavljanje nije moguće preko noći, trenutačno je rješenje da država praktički dvije trećine tih podataka koje sada traži od građana da ih skupe, skupi sama, jer ih ionako lagano može izvući iz svojih baza podataka. Neka organiziraju određena tijela koja će pridonijeti brzini prikupljanja te dokumentacije. S nekoliko klikova mišem netko će u pola sata obaviti ono za što građanima trebaju tjedni”, zaključuje.

Autor:Matea Vidić/dnevno.hr