Jadran pokupovali stranci tijekom pandemije

Pin It

Bilježi se i veliki broj transakcija stranih državljana koje su u razdoblju od 2017. do 2020. godine činile otprilike četvrtinu svih kupoprodaja stambenih nekretnina u priobalnim županijama. Nekretnine na obali najčešće kupuju stanovnici Njemačke, Austrije i Slovenije.

Najnovije izvješće Hrvatske narodne banke pokazuje kako čak 94 posto kućanstava u Hrvatskoj posjeduje realnu imovinu, što se uglavnom odnosi na glavnu stambenu jedinicu.

Posjedovanje realne imovine široko je zastupljeno među kućanstvima te 85 posto kućanstava posjeduje glavnu stambenu jedinicu, medijalne vrijednosti 66.000 eura.

S obzirom na te podatke dobra je vijest da su unatoč rekordnoj kontrakciji domaćeg gospodarstva cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj u 2020. nastavile rasti i dosegnule povijesno najviše vrijednosti.

Nažalost, brojni drugi pokazatelji pritom pokazuju da su cijene stambenih nekretnina sve više u odnosu na dohodak što ih iz godine u godine čini sve teže priuštivim brojnim hrvatskim građanima.

Unatoč rekordnoj kontrakciji domaćega gospodarstva cijene nekretnina u 2020. porasle su po godišnjoj stopi od 7,7 posto, što je tek nešto niže u odnosu na 2019. godinu, kada su cijene porasle za devet posto. Rast cijena nekretnina u prethodnoj godini nije bio specifičnost Hrvatske – one su nastavile rasti i u svim ostalim članicama Europske unije, osim Cipra, pod utjecajem iznimno povoljnih uvjeta financiranja.

Važno je ipak napomenuti da je u posljednje dvije godine rast cijena nekretnina u Hrvatskoj intenziviran i u tom je razdoblju, za razliku od prethodnih godina, bio među najvišima u EU-u. Kompozitni indeks na temelju kojeg HNB procjenjuje odstupanje cijena stambenih nekretnina od “ravnotežnih razina” u 2020. signalizirao je određenu precijenjenost stambenih nekretnina i upućuje na prebrz porast cijena nekretnina u Hrvatskoj.

Prethodne je godine broj kupoprodaja stambenih nekretnina pao nakon višegodišnjega kontinuiranog rasta koji je započeo 2016., uz kratkoročnu stagnaciju u

2018. godini. Pad broja transakcija iznosio je 8,6 posto te je bio umjeren ako se uzmu u obzir okolnosti izazvane pandemijom koje su otežavale postupak kupoprodaje i nesigurnost na tržištu rada. Najviše se smanjio broj transakcija na Jadranu, čak 18 posto, čemu je doprinijela i neizvjesnost vezana uz turizam i isplativost ulaganja u nekretnine u svrhu turističkog najma.

U Gradu Zagrebu pad broja transakcija iznosio je 5,7 posto a u ostatku Hrvatske 2,5 posto. Umjeren pad broj transakcija uz daljnji trend rasta cijena upućuje na prilično snažnu potražnju za nekretninama u odnosu na broj raspoloživih nekretnina. Također, izvjesno je da prodavatelji nekretnina u prošloj godini na eventualni manjak interesa kupaca nisu reagirali spuštanjem cijena, već odgađanjem prodaje.

Prošlogodišnji potresi koji su najviše pogodili središte Zagreba i Sisačko-moslavačku županiju nanijeli su znatnu štetu stambenom fondu na tim područjima. No važno je

istaknuti da područja najviše nastradala u razornim potresima čine relativno malen udio u svim stambenim transakcijama, približno tri posto na razini Hrvatske, pa cijene

u tim područjima nisu znatnije utjecale na ukupan broj transakcija.

Cijene nekretnina u prošloj godini rasle su pod utjecajem snažne potražnje za nekretninama koju su potaknule povijesno niske kamatne stope na stambene kredite i sklonosti alokaciji štednje u nekretnine u uvjetima razmjerno stabilnih dohodaka i zaposlenosti zbog Vladinih mjera pomoći gospodarstvu. Na strukturu potražnje utjecali su i novi trendovi u načinu života uzrokovani pandemijom, kao što su održavanje fizičkog razmaka i rad od kuće, koji su potaknuli kupnju većih stanova te povećali atraktivnost života izvan središta grada.

Bilježi se i veliki broj transakcija stranih državljana koje su u razdoblju od 2017. do 2020. godine činile otprilike četvrtinu svih kupoprodaja stambenih nekretnina u priobalnim županijama. Nekretnine na obali najčešće kupuju stanovnici Njemačke, Austrije i Slovenije.

Dok je 2019. godine broj transakcija stranih državljana bio 28 posto, u 2020. je pao samo za tri posto, usprkos pandemiji i problemima koja je uzrokovala. Upravo zato što se u tom segmentu bilježi blagi pad, cijene transakcija na obali su ostale relativno stabilne. Da su one snažnije reagirale na pandemiju, i pad broja transakcija u ovoj regiji u 2020. godini bio bi znatno veći te bi vjerojatno utjecao na pad cijena.

Na cijene nekretnina znatno su utjecali i APN-ovi krediti, i to najviše u kontinentalnim županijama gdje je od uvođenja subvencioniranja otprilike 20 posto svih nekretnina kupljeno u sklopu tog programa.

7dnevno