Karamarko podijelio fotografiju sramotne spomen ploče: ‘E moj Zagrebe, nikako se riješiti smeća’

Pin It

Bocnulo me kada sam ugledao ime Aleksandra Rankovića, pa on i takvi ljudi su odveli Hrvatsku u boljševičko ropstvo. I da dan danas postoji takva ploča u centru grada, pored jedne obrazovne ustanove, nisam mogao vjerovati svojim očima. Svaki totalitarizam je za mene odiozan, koliko su samo žrtava oni prouzročili i još se ime takvog čovjeka nalazi tu pored gimnazije

Bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko na Facebooku je objavio zanimljiv komentar.

Naime, u svojoj je objavi dodao i fotografiju kuće u Zagrebu u kojoj se 1941. godine sastao Centralni komitet Komunističke partije Hrvatske, a kojemu su prisustvovali hrvatski komunisti, kao i zloglasni Aleksandar Ranković iz Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije.

U povodu te objave, pitali smo Karamarka i gdje se točno nalazi sporna ploča, pa je za Dnevno potvrdio kako je naišao na nju u šetnji kvartom, rekavši kako ne može vjerovati da takvo što krasi pročelje zgrade u centru Zagreba, u Švearovoj ulici, pored obrazovne ustanove.

‘Bocnulo me kad sam ugledao to ime’

“U ovoj kući polovinom 1941. god sastao se C.K. KPH drugovi: Rade Končar, Marko Orešković, Josip Kraš, Pavle Pap – Šiljo, Vladimir Bakarić, Stipe Ugarković, Karlo Mrazović, Dragutin Saili. Od C.K. KPJ bio je prisutan drug Aleksandar Ranković. Na ovom sastanku su zaduženi drugovi članovi C.K. KPH za podizanje ustanka na određenom području”, piše na ploči.

“Bocnulo me kada sam ugledao ime Aleksandra Rankovića, pa on i takvi ljudi su odveli Hrvatsku u boljševičko ropstvo. I da dan danas postoji takva ploča u centru grada, pored jedne obrazovne ustanove, nisam mogao vjerovati svojim očima. Svaki totalitarizam je za mene odiozan, koliko su samo žrtava oni prouzročili i još se ime takvog čovjeka nalazi tu pored gimnazije”, rekao nam je Karamarko.

Podsjetimo, Aleksandar Ranković bio je član Politbiroa i bliski suradnik Josipa Broza Tita, a nakon Drugog svjetskog rata bio je čelni čovjek tajne policije u Jugoslaviji (OZNA, UDBA). Na četvrtoj sjednici CK SKJ na Brijunima 1. srpnja 1966. godine smijenjen je s dužnosti potpredsjednika Jugoslavije i isključen iz Partije, a smatra ga se jednom od najodgovornijih osoba za teror jugoslavenske tajne policije i masovnih ubijanja nakon Drugog svjetskog rata.

dnevno.hr