Postoji li nešto u Hrvatskoj što političari neće rasprodati?

Pin It

Hoćemo li ostati i bez ovog državnog blaga? Konzultanti Vladi preporučili privatizaciju pomorskog dobra; Butković: Investitori se neće moći upisivati kao vlasnici

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture objavilo je dokument o strateškoj studiji utjecaja na okoliš za Nacionalni plan razvoja luka od osobitog gospodarskog interesa za Hrvatsku za razdoblje do 2030., a riječ je o šest luka, Rijeci, Zadru, Šibeniku, Splitu, Pločama i Dubrovniku, u kojem se naznačuje mogućnost privatizacije pomorskog dobra.

Naime, u studiji se navodi kako je "glavna karakteristika pomorskog dobra ta da unutar tog dobra nema nikakvog vlasništva ili vlasničkih prava", te da "s obzirom na to da unutar pomorskog dobra, a time i lučkih područja, ne postoje vlasnička prava, cjelokupno gospodarsko iskorištavanje mora se temeljiti na sustavu koncesija".

Nadalje se ističe da "zbog činjenice da privatnim poduzećima nije dozvoljeno vlasništvo nad zemljištem ili nepokretnom imovinom izgrađenom na zemljištu pomorskog dobra, ne postoje privatna poduzeća koja mogu dobiti sredstva za svoja ulaganja (bez obzira na izvedivost poslovnog slučaja), posebno ako je riječ o velikim ulaganjima".

"To se posebno odnosi na činjenicu da financijske institucije ne mogu osigurati svoja potraživanja razumno prihvatljivim instrumentima osiguranja (s obzirom na to da nije dozvoljeno vlasništvo), na temelju kojih bi mogli naplatiti svoja potraživanja ako koncesionari ne podmire svoje dugove.

Trenutačno Zakon o pomorskom dobru sprječava privatna ulaganja u lučku infrastrukturu koja se provode bez strukture nacionalnih državnih jamstava. S obzirom na to da hrvatska vlada trenutačno raspolaže ograničenim proračunom, zbog svoje namjere da ispoštuje kriterije iz Maastrichta za pristupanje eurozoni, privatna ulaganja u lučku infrastrukturu više ne mogu biti popraćena državnim jamstvom.

Stoga, kako bi hrvatski lučki sektor postao održiv za privatna ulaganja u infrastrukturu, bit će potrebno revidirati Zakon o pomorskom dobru", tvrdi se u Studiji.

Krenula javna rasprava

Zatim se naglašava: "Razmatraju se prijedlozi o stavljanju lučkog sektora na uobičajene komercijalne temelje, no zakon je i dalje na snazi. Prvo pitanje koje treba riješiti je odredba važećeg zakona da se na pomorskom dobru ne može stjecati pravo privatnog vlasništva zemljišta i nepokretne imovine – treba sastaviti novi okvir za luke koji bi omogućio komercijalno kreditiranje s ciljem financiranja ulaganja u luke (to nužno ne znači da treba napustiti sustav pomorskog dobra, nego da ga treba bolje prilagoditi novom razdoblju lučkih aktivnosti).

Drugi korak revizije zakona mogla bi biti izmjena i dopuna koncepta pomorskog dobra koji se odnosi na zemljište i zgrade u međunarodnim lukama. Jedno od mogućih rješenja moglo bi biti proglašenje takvog zemljišta zemljištem u državnom vlasništvu.

Takvo bi ustrojstvo omogućilo da svaka koncesija bude projekt javno-privatnog partnerstva kojem država doprinosi zemljište i država ima pravo prvokupa zemljišta u luci ako ga zaplijene banke koje financiraju takav projekt javno-privatnog partnerstva", stoji u Studiji, uz napomenu kako je potrebno dodatno istražiti pravne mogućnosti rješavanja ovog problema.

Međutim, pri samom zaključenju ovog broja javio nam se Oleg Butković, ministar pomorstva i prometa, tvrdeći kako to nije prijedlog Ministarstva, nego konzultanata.

– Tu studiju su napravili konzultanti u okviru projekta Nacionalnog programa upravljanja lukama, i studija se sada nalazi u javnoj raspravi, a taj prijedlog sasvim sigurno nećemo prihvatiti. Dapače, radimo na izmjeni Zakona o pomorskom dobru koji će biti gotov za dva tjedna i u njemu nema ni traga takvoj izmjeni – rekao nam je Butković.

Na naše potpitanje kako je u javnu raspravu mogla ići studija koja u tako važnom pitanju nema potporu Ministarstva, Butković nam je ponovio stav kako je studija napravljena u okviru Nacionalnog programa potrebnog i za povlačenje sredstava iz fondova EU-a. I tako smo došli do situacije u kojoj se ministar protivi ideji konzultanata koje je angažiralo Ministarstvo i taj prijedlog pustilo u javnu raspravu.

SDP-ovci se ne slažu

Pokušali smo stupiti u kontakt i s tvrtkom "Interkonzalting" d.o.o., koja je napravila studiju, ali ćemo njihov stav dobiti tek idućih dana.

U Mostu su, pak, bili vrlo jasni i usprotivili su se ideji iznesenoj u studiji, pa nam je Maro Kristić, saborski zastupnik Mosta, kazao kako je "pomorsko dobro javno dobro, vlasništvo svih građana RH i kao takvo treba i ostati".

– Bilo kakva mogućnost stjecanja vlasništva u bilo kojem dijelu pomorskog dobra bez strogo kontroliranih uvjeta vodila bi devastaciji ovog jednog od rijetkih preostalih nacionalnih resursa u vlasništvu svih građana RH. Razumijemo interes ulagača, pogotovo u turističke sadržaje na pomorskom dobru i prelijepoj hrvatskoj obali, ali smatramo da su investicije moguće i bez otvaranja mogućnosti upisa prava vlasništva.

I do sada je bilo moguće upisivati hipoteku na objekte izgrađene na pomorskom dobru, ali isključivo za vrijeme trajanja ugovora o koncesiji i bez upisa vlasništva – rekao nam je Kristić, uz napomenu kako bi "pomorsko dobro trebalo dodatno zaštititi".

– To bi trebalo napraviti na način da se bilo kakve ozbiljnije intervencije i gradnja mogu događati jedino uz prethodno provedene idejno-urbanističko-arhitektonske natječaje kroz koje će se definirati najbolji ekonomski i ekološki održivi uvjeti korištenja pomorskog dobra, a investitora obvezati da sukladno rezultatima takvih natječaja izvedu radove i koriste prostor pomorskog dobra.

Pogotovo s obzirom na činjenicu da diljem naše obale imamo primjere nezakonite i nakaradne gradnje objekata koji narušavaju prirodnu ljepotu. Osim toga, ključna je uključenost lokalne zajednice u donošenje takvih odluka – zaključio je Kristić.

I u SDP-u su protiv takve ideje, a Saša Đujić, saborski zastupnik SDP-, podsjetio je kako su u upravo u Novom Vinodolskom, gradu u kojem je gradonačelnik bio Butković, realizirane dvije privatne investicije putem koncesije na pomorskom dobru.

– Ako je dosadašnji model bio valjan za njegov grad, kako to da ne valja za ostatak Hrvatske – postavio je pitanje Đujić (prije negoli nam je ministar demantirao da je to njegova ideja).

Butković: Investitori se neće moći upisivati kao vlasnici pomorskog dobra

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković izjavio je u četvrtak da je u izradi prijedlog novog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, kojega bi Sabor mogao prihvatiti do kraja godine, te je naglasio da prijedlogom nije predviđena mogućnost da se investitori upisuju kao vlasnici pomorskog dobra, dok je ministar turizma Gari Cappeli izrazio uvjerenje da će se pronaći kvalitetno rješenje.

Na upit novinara u oči sjednice Vlade je li točno da se priprema izmjena zakona o pomorskom dobru kojim bi se investitorima dopustilo da se upišu kao vlasnici pomorskog dobra, Butković je kazao da to nije točno.

"Ja sam to demantirao jučer upravo Novom listu. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je u izradi novog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama i do kraja godine ćemo ga, nadam se usvojiti u Saboru. U tom prijedlogu nema govora o tim mogućnostima, tako da ja uopće ne znam odakle ta informacija", odgovorio je Butković novinarima.

Dodao je da mu je novinarka kasnije rekla da to piše u strategiji pomorskog razvitka i integralne pomorske politike za razdoblje od 2014. do 2020. godine strategiji, koja je objavljena na internetskim stranicama Ministarstva.

"To je jedan dokument koji Ministarstvo mora usvojiti zajedno s planom županijskih luka i još uvijek je u fazi javne rasprave. Konzultanti koji izrađuju taj dokument su kao jednu od mjera predložili i tu. Tako da o tome nema ni govora, mi nismo o tome čak ni na jednom kolegiju u Ministarstvu raspravljali, a nacrt zakona koji je već gotov to nigdje ne predviđa", naveo je Butković.

Na upit novinarke da ta strategija ukazuje da postoji realan problem, da investitori ne mogu ulagati u pomorsko dobro i u lučku infrastrukturu, jer ne mogu dobiti zajmove banke jer se ne mogu upisati kao vlasnici, Butković je kazao da postoje drugi kolaterali i čitav niz mogućnosti.

"Ne trebam govoriti što je pomorsko dobro i što ono znači za Hrvatsku. Ja osobno smatram da se na pomorskom dobru trebaju događati investicije pomno planirane i treba iskoristiti taj prostor, ali vrlo pažljivo", kazao je Butković napomenuvši da za dobivanje kredita postoje i druge mogućnosti i kolaterali.

"Investitor ima čitav niz mogućnosti, od bankovnih garancija, nekih drugih nekretnina koje može dati u zalog da bi ostvario investiciju na pomorskom dobru", ustvrdio je ministar.

Butković nije detaljnije htio govoriti o prijedlogu zakona, najavivši da će ubrzo pokrenuti savjetovanje, na koje će pozvati sve zainteresirane strane.

"Zakon o pomorskom dobru je vrlo osjetljivo pitanje, tu se zadire u nadležnosti općina, gradova i županija, tako da bih još uvijek bio malo suzdržan oko toga", zaključio je Butković.

Capelli: Prepuštam struci da odluči o pomorskom dobru

Ministar turizma Gary Cappelli izjavio je da prepušta struci da nađe rješenje s pomorskim dobrom.

"Prepuštam struci da odluči što je najpametnije, a naravno da nekih problema ima", odgovorio je Cappelli na upit novinara uoči sjednice Vlade.

Dodao je da je pomorsko dobro "nekima ušlo u privatizaciju, tj. pretvorbu i sad očito neki imaju problema, jer se negdje drugačije crta pomorsko dobro", koje su kupili i u njega investirali.

"Treba vidjeti, neka struka odluči. Ministarstvo mora, pomorstva i infrastrukture sigurno će naći dobro i kvalitetno rješenje", zaključio je Cappeli.

Frenki Laušić/S.Dalmacija