Zlatko Hasanbegović: Usvajanje arhivskog zakona Ministarstva kulture poništilo bi ključne elemente Mostova zakona

Pin It

Image result for zlatko hasanbegović

“U tom prijedlogu”, nastavio je, “potpuno izostaje obaveza predaje građe koja se ne nalazi u Državnom arhivu”, što je jedna od ključnih točaka Mostova zakona. “Tu su i neke restriktivne odredbe o tumačenju prava zaštite osobnih podataka”, dodao je. 

Na tribini „Dostupnost arhivskog gradiva u kontekstu donošenja novog zakona o arhivskom gradivu i arhivima“, koju je u prostorijama Udruge zagrebačkih Poljičana „Sveti Jure“ organizirala Hrvatska udruga Benedikt, o arhivskoj problematici govorili su Radoslav Zaradić, mag. povijesti, član Upravnog vijeća HUB-a, koji je ukratko uveo publiku u osnove prakse upravljanja arhivima, te dr. sc. Zlatko Hasanbegović, povjesničar i saborski zastupnik.

Zlatko Hasanbegović je u svojem izlaganju istaknuo kako je Mostovu inicijativu o zakonskim izmjenama staroga Zakona o arhivima pozdravio, budući da se radilo o prijedlogu od državno-nacionalnoga značaja. “Sada, u postojećim političkim okolnostima, što javnosti i nije bilo poznato, mogu javno reći – bio sam jedan od onih koji je izravno sudjelovao u pripremama za donošenje ovih zakonskih izmjena, bez obzira na moje formalno stranačko svojstvo i činjenicu da je to bila zakonodavna inicijativa jedne druge stranke, koja je do jučer činila hrvatsku Vladu”, dodao je.

“Istina, iz aspekta rješavanja svih problema arhivske struke, ovo je palijativno rješenje”, rekao je, nadodajući da to, međutim, nije bila ni svrha ovoga zakona, čiji je cilj bio riješiti dio konkretnih problema, ostavljajući prostora nekim budućim inicijativama za nova rješenja. Zadnji zakon o arhivima datira iz 1997. godine, a “da nije bilo ove političke inicijative, po mome skromnom sudu, ne bi ništa bilo napravljeno ni idućih deset godina”, kazao je Hasanbegović.

Kada govorimo o onom gradivu koje obuhvaća Zakon o arhivima, rekao je Hasanbegović, time se ne misli na sve gradivo koje postoji, nego na ono koje se može naći u državnim arhivima. Bez obzira na ono gradivo koje je uništeno ili nestalo, Hrvatski državni arhiv svejedno čuva mnoštvo vrijednih dokumenata. “To je jedna vrsta zlatnog rudnika koji još nije ni površinski načet”, dometnuo je Hasanbegović. Građa poput one koja se nalazi u Ministarstvu unutarnjih poslova – a riječ je o građi Službe državne sigurnosti – do danas je hrvatskoj javnosti posve nepoznata.

Činjenica da državni arhiv nema prostora u koji bi smjestio količinu arhivskog gradiva koji propisuju nove izmjene arhivskoga Zakona, rekao je Hasanbegović, zapravo sa samim zakonom nemaju veze i ne mogu biti alibi za njegovo nedonošenje. “Država se mora pobrinuti za osiguravanje prostora”, kazao je, u kojem će se naći gradivo koje bi potom trebalo biti dostupno ne samo znanstvenicima, već svim zainteresiranim građanima.

Govoreći o Mostovom prijedlogu Zakona koji je u sjeni parlamentarne krize prošli tjedan ipak usvojen u Saboru, Zlatko Hasanbegović je rekao kako se “u pozadini drame koja se odvijala u Saboru događala druga drama – to jest, kako je isprva Vlada na Mostov zakon nakanila podnijeti devet amandmana, ali je “nositelj zakonodavne inicijative u tzv. političkoj trgovini uspio odbiti šest amandmana i pristati na tri, samo zato da bi Zakon uopće mogao proći”.

Hasanbegović se potom osvrnuo na novi, cjelovit zakon koji planira predložiti Stručno povjerenstvo Ministarstva kulture, a koji je upućen u javnu raspravu. “Bojim se da je pred nama sada politička i saborska ‘bitka’ da se obrane dosegnuta načela dostupnosti iz Mostova zakona”, rekao je. “Ne mogu sada ulaziti u srž, ali bojim se da bi, kada bi prijedlog Ministarstva kulture koji se nalazi u javnoj raspravi bio usvojen, to značilo de facto derogiranje i poništavanje svih ključnih elemenata ovoga Zakona”.

“U tom prijedlogu”, nastavio je, “potpuno izostaje obaveza predaje građe koja se ne nalazi u Državnom arhivu”, što je jedna od ključnih točaka Mostova zakona. “Tu su i neke restriktivne odredbe o tumačenju prava zaštite osobnih podataka”, dodao je. Također, u novom prijedlogu Zakona se snižavaju kriteriji za izbor ravnatelja Državnog arhiva – sada je za to mjesto dovoljan završen dodiplomski studij, bez arhivističkoga predznanja i obrazovanja.

“Žao mi je što još uvijek u hrvatskoj državi nema snažne političke volje ni autoriteta koji će ovo pitanje konačno riješiti bez ikakvih skrivenih interesa u pozadini, i nametanja nekakvih kontroverzi koje zapravo to i nisu”, zaključio je Hasanbegović.

narod.hr