MOST je za SDP - spreman!

Pin It

SLAVEN DOBROVIĆ (MOST) : ‘Moguća je suradnja s SDP-om!’

Vjerujem da se argumentima i inzistiranjem na stavljanju javnoga dobra ispred partikularnih interesa može postići atmosfera suradnje te ovdje nitko ne treba biti a priori isključen. Stoga, moguće je surađivati i s SDP-om

Bivši ministar zaštite okoliša i jedan od najpoznatijih Mostovaca Slaven Dobrović u intervjuu za Dnevno progovorio je o stanju u toj stranci, mogućoj koaliciji s SDP-om, ali i brojnim drugim važnim temama.

Odnedavno se u medijima uvelike progovara o sukobima u Mostu, nedavno je stranku napustio i gospodin Orepić, kako komentirate sva ta previranja, jesu li i na koji način utjecala na stranku?

Mislim da se radi o svojevrsnom zrenju, a ne o sukobima. U novim okolnostima, u oporbi sasvim drugačije se funkcionira, a isto tako postoje stvari na kojima se unutar Mosta treba raditi. Osobno sam podržao gospodina Orepića u njegovim prijedlozima za bolju organizaciju rada i funkcioniranje Mosta, no očito da nije bio zadovoljan tempom promjena. Mislim da nestrpljivost nije nikada dobra te vjerujem da je s gospodinom Orepićem moguće još uvijek zajednički raditi jer je puno više stvari koje nas spajaju nego što je onih koje nas dijele.

Jednako tako, gospodin Bernardić Mostu je ponudio suradnju. Je li moguća koalicija s SDP-om i pod kojim uvjetima?

Danas je politička situacija takva da se teško može očekivati samostalno upravljanje niti gradom, a kamoli državom. Ljudi se moraju dogovarati oko važnih stvari i zajednički upravljati. Vjerujem da se argumentima i inzistiranjem na stavljanju javnoga dobra ispred partikularnih interesa može postići atmosfera suradnje te ovdje nitko ne treba biti a priori isključen. Stoga, moguće je surađivati i s SDP-om.

Kako komentirate rad premijera Andreja Plenkovića i njegove Vlade, ima li poteza s kojima ste zadovoljni?

Mislim da je veliki problem rada premijera Plenkovića sporost u donošenju važnih odluka. Čini se da bojazan od greške bitno smanjuje odlučnost da se važne stvari počnu rješavati. Na koncu, vječito odlaganje košta najviše. Predugo traje imenovanje čelnih ljudi važnih državnih tvrtki, ne djelovanje oko INE, a na koncu postoji dojam kako presnažno reagira na medijske reakcije.

Kada ste došli na čelo Ministarstva zaštite okoliša, jeste li proveli analizu onoga što vam je ostavio vaš prethodnik gospodin Zmajlović? U njegovo vrijeme govorilo se o puno afera u tome resoru, što je Vas zateklo?

U resoru sam zatekao brojna kašnjenja te je trebalo hitno poduzimati korake da se koliko-toliko smanji šteta. Okrenuo sam se radu i rješavanju konkretnih problema, a stanje u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost bilo je financijski najteže pa sam zatražio provedbu analize koje su pokazale da se fondom godinama upravljalo na neodgovoran način, posebno tijekom 2015. kada su preuzete ogromne obveze u projektima energetske učinkovitosti koje redoviti prihodi nisu mogli uravnotežiti. Što se politike, odnosno stateškog pristupa zaštiti okoliša tiče, najgoru situaciju sam zatekao u sektoru gospodarenja otpadom. Primjena potpuno krivog koncepta na državnoj razini značila je značajno zaostajanje u postizanju ciljeva u gospodarenju otpadom, a ujedno i financiranje sasvim krivih projekata. Posljedica je da se sav novac za novu infrastrukturu u Operativnom programu zaštite okoliša (2007.-2013.) trošio isključivo za dva velika centra za gospodarenje otpadom namijenjena obradi smeća, kapaciteta 200.000 tona godišnje. Niti jedne sortirnice, niti jednog kompostišta, reciklažnog dvorišta, a kamoli centra za ponovnu uporabu. Nije mi poznato zašto se onda čude da smo na začelju EU po pitanju recikliranja otpada. Nadalje, vrlo loša i zakomplicirana situacija s prevelikom intervencijom države zatečena je u posebnim kategorijama otpada. To traži temeljitu reformu sustava u kojoj bi mnogi trebali izgubiti svoje stečene, ali nezaslužene pozicije.

Nedavno je Vaš nasljednik gospodin Ćorić najavio da Vlada ne odustaje od razdjelnika. Koji je Vaš stav o tome, s obzirom na to da dobar dio građana razdjelnike smatra prijevarom?

Generalno, razdjelnici nisu prijevara, ispravno postavljeni oni omogućuju distribuciju utroška toplinske energije za složene objekte po ogrjevnim tijelima. Njihova svrha je individualizacija troška toplinske energije po potrošačima i kao takvi se mogu za tu svrhu koristiti. No, problem u Hrvatskoj nastao je zbog nesustavnog pristupa i prekratnog roka za ugradnju razdjelnika, što je stvorilo silan nered, a posljedično podizanje cijena opreme, pojave malverzacija pri ugradnji i obračunu potrošnje. Ovo traži zastoj u obvezi ugradnje, usklađenje ugradnje s podizanjem energetske efikasnosti objekata, kao i uključenje ostalih dijelova sustava koji su do sada bili isključeni kao toplinske podstanice i sustavi za balansiranje sustava i varijabilno protjecanje tople vode. Stoga je greška nastaviti s razdjelnicima kao da ovi problemi ne postoje.

Generalno, kako gledate na dosadašnje aktivnosti gospodina Ćorića, čini li Vam se da Ministarstvo pod njegovom palicom dobro funkcionira?

Ministar Ćorić vrlo se vješto skriva od javnosti, često se stječe dojam da je negdje trajno na putu. Mislim da uživa zaštitu od medijskih upita i napada, što kod mene definitivno nije bio slučaj. Čini se da sadašnju funkciju doživljava privremenom te da čeka skrasiti se u nekom drugom, sebi bližem resoru.

U vrijeme dok ste Vi bili na čelu Ministarstva zaštite okoliša i energetike donesen je Plan za gospodarenje otpadom za razdoblje od 2017.-2020.godine, o čemu se točno radi? Što podrazumijeva gospodarenje otpadom? I zašto je bitna ta tematika?

Plan gospodarenja otpadom za razdoblje 2017.-2022. donio je novi koncept postupanja s otpadom. Ukratko, to znači da se otpad tretira kao sirovina koju treba vratiti u gospodarstvo, umjesto da se s njim postupa kao smećem, što su pomiješani ostaci tvari trajno uništenih materijalnih i financijskih vrijednosti. Stoga je prijašnji zastarjeli koncept financiranja velikog broja centara za obradu smeća kapaciteta preko milijun tona godišnje zamijenjen održivim konceptom gdje se prioritet financiranja stavlja na infrastrukturu koja omogućuje odvojeno prikupljanje, pripremu za recikliranje i kompostiranje. O kakvoj razlici se radi dovoljno je vidjeti na papiru i kartonu koji čini više od 20% komunalnog otpada. Umjesto 250 tisuća tona u formi smeća čije zbrinjavanje u centrima KOŠTA više od 100 milijuna kuna godišnje, tih istih 250 tisuća tona čini sirovinu vrijednu preko 125 milijuna kuna na tržištu sekundarnih sirovina. Samo je potrebno odvojeno ga prikupiti i pripremiti za transport i tržište u sortirnici kakvih bi u Hrvatskoj trebalo biti barem 70 jedinica. Ovdje kreće kružna ekonomija i brojna radna mjesta koja se na tom polju mogu otvoriti.

Mostovci su mjesecima protestirali protiv izgradnje TE Peruća projekta nastalog u vrijeme Vlade Zorana Milanovića. Zbog čega je po Vama taj projekt sporan, jeste li se i na koji način kao ministar bavili tom temom?

Projekt Te Peruća sporan je iz više razloga. Prvo, neprihvatljivo je da se vrijeme kada Hrvatska preuzima mnoge značajne obveze po pitanju emisije stakleničkih plinova (Pariški sporazum) uopće razmatra izgradnja jednog tako značajnog energetskog objekta bez da je prethodno u okviru Energetske strategije utvrđeno je li takav objekt u danim okolnostima uopće potreban i moguć u energetskom sustavu RH? Ili to privatni investitor ima viziju kako je to sasvim sigurno potrebno i to baš na toj lokaciji? Nadalje, otvorena su i nedovoljno dobro obrađena pitanja plasmana generirane topline. Govori se o kogeneraciji, a nejasno je postoje li potrošači topline i zimi, a da ne govorimo što se događa ljeti kada toplinu gotovo nitko u tom kraju ne treba. Stoga, utjecaj toplinskog unosa u ovo važno strateško vodno tijelo Perućkog jezera itekako treba bolje utvrditi, jer rizici daleko premašuju ono što bismo si smjeli dopustiti. Time nisu niti izbliza iscrpljena sva pitanja koja su se oko ovog kompleksnog projekta pojavila. Moj jedini kontakt s projektom bio je pri formiranju povjerenstva za ocjenu Studije o utjecaju na okoliš.

Kao ministar progovarali ste i o projektu golfa na Srđu. Investitori su nedavno od Hrvatske zatražili milijunsku odštetu, kako to komentirate?

Projekt golfa na Srđu nisam nikada kao ministar osporavao niti izlazio s primjedbama. U kontaktu s investitorima tražili smo rješenja za nastavak procedure u uvjetima kada je Upravni sud u Splitu donio odluku kojom je ukinuto rješenje Ministarstva o prihvatljivosti utjecaja na okoliš.

I na koncu, uspijevate li i na koji način roditeljske obveze balansirati s onim političkim?

Uskladiti roditeljske, odnosno obiteljske obveze s obvezama dužnosnika bilo je jako teško, no moram priznati da je lakše to činiti kao saborski zastupnik nego ministar. U svakom slučaju obavljati visoku dužnost u politici znači i podnositi brojne terete, obitelj pritom trpi pa je jako važno sačuvati osjećaj za pravilno prosuđivanje što je, u stvari, u životu najvažnije.

Autor: Iva Međugorac/dnevno.hr