Je li ratifikacija Istanbulske konvencije cijena Plenkovićeve karijere u EK?

Pin It

Premijer Andrej Plenković u idućih će nekoliko mjeseci odlučiti hoće li se natjecati za nominaciju Europske pučke stranke za kandidata za predsjednika Europske komisije na izborima u proljeće 2019. Pučani će svog takozvanog Spitzenkandidata birati na kongresu u Helsinkiju 7. i 8. studenoga, a prema izvorima iz EPP-a i HDZ-a i Plenković je zainteresiran za tu poziciju, o čemu je navodno već vodio razgovore s nekim čelnicima EPP-a

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković na obilježavanju 28. godišnjice HDZ-a Velika Gorica rekao je kako će Vlada u zakonskom prijedlogu u okviru interpretativne izjave spriječiti kriva tumačenja Konvencije.

“Pozivam vas sve na informiranost i odgovornost. Time pokazujemo širinu i racionalnost. U ratifikaciju konvencije ne idemo zbog koalicijskih partnera, nego radi biti konvencije, a to je zaštita žena u obitelji i društvu”, poručio je Plenković.

Ujedno je netočno dodao kako je to i eksplicitan stav Europske pučke stranke, izražen jasno na političkoj skupštini u prosincu prošle godine, a s ciljem ratifikacije konvencije osobito u onim članicama Vijeća Europe i EU-a gdje su stranke EPP-a na vlasti.

Jesu li ove njegove tvrdnje povezane s karijerom koju želi u Europskoj komisiji?

Premijer Andrej Plenković u idućih će nekoliko mjeseci odlučiti hoće li se natjecati za nominaciju Europske pučke stranke za kandidata za predsjednika Europske komisije na izborima u proljeće 2019. Pučani će svog takozvanog Spitzenkandidata birati na kongresu u Helsinkiju 7. i 8. studenoga, a prema izvorima iz EPP-a i HDZ-a i Plenković je zainteresiran za tu poziciju, o čemu je navodno već vodio razgovore s nekim čelnicima EPP-a, javlja Novi list.

U kuloarima se dulje vrijeme priča kako je javna tajna da premijer Andrej Plenković ima velike europske ambicije.

Ako Plenković objavi svoju kandidaturu, to otvara dvojbu nastavka njegovog obnašanja premijerske dužnosti.

Krajem veljače, premijeri i predsjednici 27 država članica EU-a, bez Velike Britanije, raspravljali su u Bruxellesu o institucionalnim pitanjima, među ostalim i o tome hoće li sljedeći predsjednik Komisije biti biran prema konceptu Spitzenkandidata, odnosno hoće li nasljednik Jean-Claude Junckera biti netko od kandidata koje će predložiti europske političke grupacije. Juncker je prvi predsjednik EK-a koji je biran na ovaj način. Kandidirao ga je EPP, koji je na izborima za Europski parlament 2014. godine osvojio najviše zastupničkih mjesta, pa je Juncker potvrđen za šefa EK-a.

Dijelu HDZ-ovih dužnosnika nije nepoznato da postoji opcija da se premijer upusti u borbu za nominaciju EPP-a za šefa Komisije.

Plenković sigurno još nije donio odluku, ali računamo s ovakvom mogućnošću. Ako do toga zaista dođe, nametnut će se pitanje hoće li on i dalje biti premijer. O tome bi se raspravljalo u stranci, a moj je stav da bi Plenković morao podnijeti ostavku čim bi istaknuo želju da bude Spitzenkandidat. Nezamislivo mi je da bi mu mjesto predsjednika Vlade ostalo rezervni položaj za slučaj da ne bude izabran za Spitzenkandidata ili kasnije za predsjednika Komisije. To ne bi bilo dobro, ističe visokopozicionirani HDZ-ovac.

Izvor: narod.hr/Novi list