Zadnji komentari

Sloboda je postala iluzija, zna se i kad idemo na spavanje

Pin It

Image result for Å¡pijuniranje ljudi

Nije neka novost, ali je valja opetovano ponavljati, naročito nakon posljednje velike afere s Facebookom. Ta društvena mreža, kao i Twitter, Instagram i sve ostale, uključujući i svemoćni Google, zna sve o nama i ako smo samo jednom kliknuli preko kompjutora ili mobitela tražeći neki podatak.

Ne treba nam nitko čipirati mozak, već smo globalno svi umreženi sa svim osobnim podatcima. Jednostavno, nad čovječanstvom je zavladala apsolutna kontrola i svi smo u “vlasti velikog brata”, što pak znači da je George Orwell još davno prije bio u pravu.

Ipak, facebook-afera potresla je svijet, pa su uslijedile i optužbe operatora zbog manipuliranja javnosti i nedovoljne zaštite osobnih podataka svojih korisnika. Naime, osnivač Facebooka Mark Zuckerberg u svojoj 33. godini suočen je s najvećom krizom u povijesti svoje društvene mreže iz čega se pokušava spasiti nizom isprika i obećanja, no time zasad ne uspijeva stišati kritike. Pet dana trebalo mu je da se oglasi nakon najvećeg skandala koji je pogodio Facebook od njegova osnutka prije 14 godina. Zuckerberg je priznao “pogreške” i obećao poboljšanja nakon otkrića da se osobnim podatcima milijuna korisnika njegove društvene mreže koristila britanska tvrtka Cambridge Analytica. Tvrtku optužuju da je bez pristanka prikupila informacije o približno 90 milijuna korisnika Facebooka što je iskoristila u Trumpovoj kampanji 2016. godine, ali i mnogima drugim.

Dakle, odmah se postavlja i pitanje koliko još sličnih tvrtki postoji koje se poigravaju privatnim podatcima koje Facebook prikuplja. Stoga je Zuckerberg, osim isprike, najavio i mnoge izmjene pravila za pristup podatcima korisnika te naveo sve izmjene koje su se već dogodile. Sve te mjere svojevrsno su priznanje da je cijela stvar zaista otišla predaleko.

KAO OTISAK PRSTA

Komunikacijski stručnjak Marko Rakar ističe kako su posljedice za Facebook već vidljive jer su vrijednosti njegovih dionica u satima nakon otkrića cijele afere pale za pedesetak milijardi dolara.

- Dioničari će se posve sigurno pitati kako se to dogodilo. Tražit će zaustavljanje ove situacije i sprječavanje ičega sličnog ovome u budućnosti. Može se pretpostaviti da će najveće posljedice ove afere snositi interna organizacija Facebooka te će se kao posljedica promijeniti način na koji pristupaju, upravljaju i dijele korisničke podatke - kaže Rakar te dodaje: “No, čitajući izvještaje, sasvim je jasno kako je Facebook za ovo 'curenje' podataka znao jako dugo, dvije godine ili više, te u tom svjetlu treba promatrati i ovu izjavu. Ova isprika doista je široka i duboka, no njezina prvenstvena namjena je umiriti dioničare i korisnike, a puno manje govori o iskrenoj namjeri da se stvari u budućnosti promijene.”

Kad je u pitanju zaštita korisnika, oni se, kako tvrdi ovaj komunikacijski stručnjak, ne mogu zaštititi.

- Mogu pokušati minimalizirati svoj “digitalni otisak”, no to je vrlo ograničenog opsega i ne može značajno umanjiti analitičke sposobnosti Facebooka ili neke druge zainteresirane strane. U digitalnom svijetu svaka aktivnost koju poduzmemo negdje se evidentira, trošak skladištenja podataka gotovo da i ne postoji te je samo pitanje nečije analitičke sposobnosti da iz milijardi redaka podataka počne izvlačiti zaključke. Ako i zaustavimo Facebook u tome, tu su i dalje druge društvene mreže, tu su internet-provideri, tu su Google i desetci drugih organizacija koje vaše ponašanje na internetu prate već godinama, ali to i ne znate - mišljenja je Rakar.

Na pitanje hoće li ljudi sad masovno napuštati Facebook, rakar odgovara: “Maleni, aktivistički raspoloženi dio ljudi će zbog ovoga napustiti Facebook, no ne vjerujem da će ova situacija dovesti do značajnijeg osipanja. Dapače, moguće je da će mnogi koji nisu bili korisnici odlučiti otići i pogledati što je na Facebooku toliko zanimljivo”.

Facebook je mogao vidjeti što se događa. Njihovi sigurnosni protokoli su se aktivirali jer je jednu od ključnih uloga odigrao i Alexandr Kogan koji je u ime tvrtke Cambridge Analytica u samo nekoliko tjedana na elegantan način došao do podataka o preferencijama i životnom stilu milijuna korisnika Facebooka. Kogan je počeo povlačiti golemu količinu podataka, no navodno im je rekao kako je to za potrebe znanstvenog istraživanja. Pa su oni odgovorili: “Dobro” - rekao je stranim medijima Christopher Wylie, bivši zaposlenik Cambridge Analytice i zapravo idejni začetnik korištenja privatnih podataka korisnika Facebooka.

Zuckerberg kroz rasprave, obećanja i isprike “djeluje kao dečko koji ne zna kamo ide”, smatra analitičar Bob Enderle te dadaje: “Ponovno se pokazalo njegovo neiskustvo... Više nije junak kakvim su ga mnogi prije smatrali, njegov ugled i imidž jako su se srozali...”.

I sada dolazimo do ključnog pitanja i problema - kako to društvene mreže prikupljaju podatke o vama na bespućima interneta? Naime, svaki put kad sjednete za računalo i počnete preko neke tražilice pretraživati internet, na stranicama koje ste posjetili ostavljate svoju IP adresu, odnosno adresu vašeg računala, nešto poput otiska prsta, a s te stranice prikupljate cache i cookies. Kada posjetimo neku stranicu, internetski preglednici (Chrome, Firefox, Safari...) kreiraju jednostavne tekstualne dokumente koje nazivamo “kolačići”. Vaš uređaj čuva te tekstualne dokumente i pruža mogućnost pretraživaču da pristupi kolačiću i proslijedi podatke stranici koju ste posjetili.

Dakle, kolačići prikupljaju informacije (poput podataka za logiranje ili stranica koje smo ranije posjetili) s ciljem da naš doživljaj na internetu bude što bolji i da internet bude što brži. Upravo ti kolačići pomažu pretraživačima da vide vaše navike i da stvaraju personalizirane propagandne poruke upućene baš vama.

Kako doznajemo od osoba koji su upućeni u računalnu sigurnost, ovakve ciljane propagandne poruke koriste se već neko vrijeme i ova afera koja se sad zahvaljujući zviždaču iz tvrtke Cambridge Analytice otkrila tek je jedna od mnogih.

SAMO JEDNA OD AFERA

Međutim, podatci koji su prikupljani bili su podatci koje su ljudi sami izbacivali van kao javne - primjerice rješavanjem web-testova, iznošenjem stavova, objavljivanjem slika - što pak znači da postoji i faktor osobne odgovornosti.

Što se Hrvatske tiče, stručnjaci kažu kako smo mala zemlja i premalo tržište za tako velike i složene komunikacijske radnje te da se komunikacijske kampanje i manipulacije u Hrvatskoj rade na drugačije i staromodnije načine. Međutim, upozoravaju kako razvojem društvenih mreža i mobilne tehnologije te poboljšanjem komunikacijskih sposobnosti, i osobe u RH gube dio svoje slobode. Čovjek preko računala komunicira i gleda njemu zanimljive teme ili kupuje, a time ostavlja još jedan električni trag, onaj svoje kreditne ili debitne kartice. Tako je otvorena mogućnost da o svakoj osobi računalne tvrtke mogu znati njegovu “elektroničku povijest”. Znati čak i od čega boluje, što posjeduje i koliki su mu prihodi i odakle ih dobiva. Ono što je najvažnije, jasno će se znati što zapravo svaka osoba želi. Upravo je takve podatke iskoristila tvrtka Cambridge Analytica.

I dok Google i ostali pretraživači tvrde kako sve te podatke prikupljaju i koriste isključivo anonimno, teško je oteti se dojmu kako takve radnje na jedan način predstavljaju ugrozu slobode u zapadnim demokracijama koje iznad svega cijene - slobodu. Naravno, to ne znači da odmah trebamo prestati koristiti naša računala i mobitele, Google i društvene mreže, ali valja očekivati da korištenje tih blagodati civilizacije ipak bude usklađeno s moralnim i etičkim načelima i pravilima društva kako se ni na koji način ne bi ograničila sloboda pojedinca. Pritom je osim zakonodavnog okvira također iznimno važna edukacija građana, njihova informacijska i komunikacijska pismenost, kako njihove podatke ne bi nitko mogao iskoristiti protiv njihova volje. No, futurizam (razvoj društva) i distopija (negativna strana razvoja) uvijek idu ruku pod ruku pa je strah od budućnosti posve logičan i u ovakvoj sadašnjosti koju upravo proživljavamo.

Piše: Damir GREGOROVIĆ/Glas Slavonije