Zadnji komentari

Dok se političari hvale rastom BDP-a, pobjegla nam je i Bugarska, a Letoniju možemo samo sanjati...

Pin It

Ljepotu vijesti o gospodarskom skoku od 2,5 posto u prvom kvartalu ove godine i ubrzanju rasta u odnosu na 2,2 posto povećanja iz prethodnog tromjesečja, umanjuje činjenica da tim skokom i dalje kaskamo za zemljama s kojima se možemo uspoređivati.

I ne samo to, od njih rastemo znatno manje i sporije. Nije to jedini hladni tuš – godišnji rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom ovogodišnjem i posljednjem lanjskom kvartalu, bili su manji od porasta u sedam kvartala koje je hrvatsko gospodarstvo ostvarilo od početka 2016. godine.

Prema podacima Eurostata, Letonija je u prvom kvartalu rasla po stopi od 5,2 posto, Poljska 4,9 posto, Mađarska 4,7 posto, Češka 4,5 posto, Rumunjska 4,2 posto, Slovačka 3,6 posto, Bugarska i Litva po 3,5 posto.

Podataka za Sloveniju europski statistički ured nije imao, no u toj je zemlji prethodna tri kvartala ostvarivan rast od 5,1 do 6,2 posto. Prosječan rast BDP-a u prvom tromjesečju u EU-u iznosio je 2,4 posto, jedini minus ostvaren je u Danskoj, čije je gospodarstvo palo za 0,8 posto, a Ujedinjenom Kraljevstvu rast je iznosio 1,2 posto, u Italiji 1,4 posto.

Najveći poticaj rastu hrvatskog BDP-a u prvom kvartalu dala je osobna potrošnja. Tako je potrošnja kućanstava povećana za 3,9 posto, javna potrošnja porasla je za 2,8 posto, a bruto investicije u fiksni kapital 3,6 posto. Ekonomisti Privredne banke Zagreb navode da snažan rast osobne potrošnje reflektira rast plaća nešto viši od četiri posto, rast zaposlenosti od 2,5 posto prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, ali i oporavak kreditne aktivnosti.

Nova analiza Hrvatske gospodarske komore o kreditima stanovništva pokazuje da su se kućanstva prestala razduživati od lanjskog rujna te su u travnju ove godine dugovala 120,5 milijardi kuna, što je 2,6 milijardi kuna više kreditnog zaduženja nego prije godinu dana.

– S početkom rasta stambenih kredita koincidirao je početak subvencioniranja stambenih kredita za mlade, koje je stupilo na snagu 15. srpnja 2017. godine, a prema kojem je u 2017. godini realizirano i odobreno 2320 zahtjeva, te treba pretpostaviti da je rast stambenih kredita bio gotovo uvjetovan ovom mjerom – ističu Komorini analitičari.

I tako na koncu proizlazi da je malo više od 2000 obitelji koje su se zadužile da bi riješile svoj stambeni problem dalo svoj doprinos podizanju BDP-a u prvom kvartalu ove godine.

Zimus je Arup Banerji, regionalni direktor Svjetske banke, rekao da bi u slučaju usporavanja gospodarstva prema 1,3 posto rasta, što je blizu njegove potencijalne stope, Hrvatskoj trebalo 21 godina da uhvati sadašnju razinu dohotka po stanovniku u Slovačkoj.

Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK-a, kaže da u ovoj godini očekuje stopu gospodarskog rasta ispod prošlogodišnje od 2,8 posto, a Hrvatska bi i dalje bilježila najnižu stopu među državama srednje i istočne Europe.

– Primjerice, među tim državama najvišu stopu gospodarskog rasta u ovoj godini mogle bi ostvariti Slovenija, oko 4,7 posto, te Rumunjska, oko 4,5 posto – navodi Savić.

Prema projekcijama Europske komisije, Hrvatska će ove godine biti u skupini zemalja s najmanjim gospodarskim rastom od 2,8 posto, a dogodine će biti predzadnja s 2,6 posto. Najveći rast ove i iduće godine, od oko 4,4 posto, prognozira se za Rumunjsku.

Hrvatska je za sada na tom kolosijeku, a znamo li da je od 2008. do kraja prošle godine, prema računici analitičara Hrvatske gospodarske komore, imala negativni prosječni rast, odnosno pad od 0,2 posto, dok je, primjerice, bugarski prosječni rast istodobno bio 1,9 posto, jasno je da i debelo zaostajemo.

Rast BDP-a u prvom kvartalu 2018.

Letonija 5,2 posto 

Poljska 4,9 posto 

Mađarska 4,7 posto 

Češka 4,5 posto 

Rumunjska 4,2 posto 

Slovačka 3,6 posto 

Bugarska i Litva 3,5 posto 

Hrvatska 2,5 posto

Rast hrvatskoga gospodarstva

2,5 posto, rast u prvom kvartalu 2018. 

2,2 posto, rast u četvrtom kvartalu 2017. 

3,4 posto, rast u trećem kvartalu 2017. 

3,2 posto, rast u drugom kvartalu 2017. 

2,9 posto, rast u prvom kvartalu 2017. 

4,0 posto, rast u četvrtom kvartalu 2016. 

3,7 posto, rast u trećem kvartalu 2016. 

3,2 posto, rast u drugom kvartalu 2016. 

3,3 posto, rast u prvom kvartalu 2016.

Sanja Stapić/SD