Zadnji komentari

Drugi mirovinski stup kao privatni i obvezan je komunjarska smicalica i teški lopovluk

Pin It

Image result for mirovine

Ministar Marko Pavić presjekao je gordijski čvor mirovinskih fondova na kulturan način - živimo u demokraciji, pa svatko ima pravo u svoje ime odlučiti hoće li biti obveznik i/ili korisnik nekog privatnog mirovinskog stupa.

Prema trenutno važećim zakonima, na dodatak 27% na mirovinu iz proračuna imaju pravo samo oni umirovljenici koji su izdvajali samo u državni I. mirovinski stup, oni koji će mirovinu u cijelosti primati iz I. mirovinskog stupa. Ministar Pavić i Vlada RH nude takav dodatak na mirovinu korisnicima privatnog II. mirovinskog stupa pod uvjetom da svoju štednju u privatnom II. stupu prebace u državni I. Stup. Pošteno!

Opravdan i pravedan postupak Marka Pavića

Zašto je to pravedno? Idemo redom. Obvezno mirovinsko izdvajanje iz bruto plaće je 20%. Mirovinskom reformom 2002. izdvajanje u državni I. stup smanjeno je na 15%, a 5% preusmjereno u II. stup koji je postavljen kao drveno željezo: privatan i obvezan. Kroz dobnu granicu za korisnike, ugrađen je i poček – fondovi II. stupa nesmetano su se punili 15 godina, da bi posljednjih godinu-dvije počeli nešto sitno vraćati u nekoliko mirovina. Kako su se sve mirovine namirivale samo iz I. stupa, koji se punio smanjeno za četvrtinu, i tako ušao u problem održivosti, država je morala uvesti zaštitni mehanizam za one koji su cijeli svoj radni vijek izdvajali 20% u državni I. stup. Stoga je za takve uvedena intervencija iz proračuna za tu preusmjerenu četvrtinu u kumuliranju, kao dodatak na mirovinu, preračunato 27%. Cijela ta promašena mirovinska reforma branila se s tvrdnjom da oni koji idu u mirovinu na temelju oba obvezna stupa, da će četvrtinu dobiti natrag iz II. mirovinskog stupa, na koji je četvrtina mirovinskog izdvajanja iz bruto plaća i odlazila. Kako su prošle godine krenula umirovljenja i po II. stupu, kako će se broj takvih mirovina u slijedećim godinama značajno povećati, prošlo je vrijeme punjenja fondova II. mirovinskog stupa bez obveza i povrata umirovljenicima. Paraziti nalijepljeni već 16 godina na fondove II. stupa ne žele da se oni prazne, pa traže da država preuzme njihovu obvezu namirivanja četvrtine mirovine, odnosno da oni umirovljeni po oba obvezna stupa, na temelju kumuliranja svih 20% iz bruto plaća, da i oni dobiju naknadu 27% iz proračuna, čime bi iz proračuna praktično zagrabili dvostruko u odnosu na one koji su korisnici sam I. stupa. Više od toga, traže da se izdvajanje u II. stup poveća!

Drljanje Gojka Drljače

Taj novinar Jutarnjeg lista pisao je opake panegirike protiv konverzije kredita s valutnom klauzulom u švicarskom franku. Padalo mi je i to na pamet, ali neću tvrditi da su njegove namjere protuhrvatski obojene, jer je zapravo uvijek uz strani kapital i strani interes, što se u konačnici svodi na isto. Mirovinskim fondovima upravljaju i gospodare osiguravajuća društva u (stranim) bankama: Zaba, PBZ, Erste i Raiffeisen. Iskretanjem svih činjenica, Drljača je napao mirovinsku reformu Marka Pavića. Drljanje: (1) Dodatak 27% je socijalna mjera.  Poštivanje postojećih zakona je diskriminacija korisnika II. stupa. Državni I. stup je bankrotirao. (2) II. stup donosi samo manji dio mirovine. (3) Država se želi dočepati štednje II. stupa. (4) Država će pokrasti štednju. (5) Ispada da smo od 2002. na ovamo štedjeli za državu. Odgovor na drljanje: Naravno da dodatak 27% nije socijalna mjera, nego naknada manjka proizvedenog u I. stupu, za četvrtinu! Postojeći zakoni, odnosno reforma iz 2002. provedena je kao pogodovanje korisnicima II. mirovinskog stupa. Državni I. stup ne može bankrotirati prije države, jer je državni i proračunski, a osim toga, svake godine puni se za skoro 20 milijardi kuna, pa ako se provede potpuna dekonstrukcija II. stupa kao obveznog, u I. državni  mirovinski stup svake će godine ulaziti 24-26 milijardi kuna i bez povećanja plaća. Naravno da II. stup donosi samo manji dio mirovine, jer će njegovi korisnici primati mirovinu i iz I. stupa, na temelju izdvajanja 15% iz bruto plaće u taj državni stup. Bolje da nas krade država nego strane banke. Samo u padu Agrokora, mirovinski fondovi izgubili su oko pola milijarde kuna. Zar krađa nije prevaljivanje loših portfelja banaka na mirovinske fondove II. stupa? Zar krađa svih nas nije skupo zaduživanje države za podmirivanje proizvedenog manjka u I. stupu kroz preusmjeravanje četvrtine u II. stup? Zar krađa svih nas nije kupovanje državnih obveznica za naše novce, uz visoke prinose, koji su otišli u tuđe džepove. Prošle su godine naknade za upravljanje fondovima iznosile 370 milijuna kuna – čak 4 milijarde kuna u posljednjih 10 godina. Otišlo je to osiguravajućim društvima u vlasništvu banaka!

Analiza Ljubice Gatarić

Na neki način Večernjakova novinarka Ljubica Gatarić upareno prati teme zajedno s Gojkom Drljačom iz Zornjaka, ali je to više slučajno, jer se iste teme nameću. Gatarić je nešto objektivnija od Drljače. Napominje da Vlada RH nije ispoštovala samo jedan zahtjev Europske komisije – da povlaštene mirovine približe radničkima. Mene osobno veselio bi i obrnuti postupak – da se radničke mirovine približe povlaštenim. Europska komisija raspisala je javni natječaj za analizu II. mirovinskog stupa. Gatanje slijedi drljanje, pa nam Gatarić  pa kaže da je korisnicima II. mirovinskog stupa mirovina manja za četvrtinu. Pogrešno, onima koji su uplaćivali 15% iz bruto plaće u I. stup, dio mirovine iz tog stupa mora biti manji za četvrtinu mirovine onih koji su u I. stup izdvajali svih 20% iz bruto plaće, za iste parametre.

Danijel Nestić, ljuti i dugogodišnji pobornik II. mirovinskog stupa, vjerojatno u pripadnoj interesnoj skupini, kuka kako će 97% korisnika II. stupa u cijelosti prijeći u I. stup. Ali, ako je mirovinska reforma iz 2002. bila toliko uspješna i toliko slavljena, kako to da više nitko ne želi ostati u II. mirovinskom stupu čak i onda ako se dodatak 27% ukine za sve? Veliki promotori II. mirovinskog stupa bili su Davorko Vidović i Mirando Mrsić, a ostaje nam za vidjeti koliko su bili u pekmezu njihovi prsti ili prsti njihovih interesnih grupacija. Silvano Hrelja držao je stranu koalicijskom partneru Mrsiću, ali je šef lijevih umirovljenika naglo zašutio. Kaže da je ministar Pavić objavio rat financijskoj industriji i da će ministrova inicijativa stoga biti kratkog daha. Kratko ću dodati da je Rumunska dugoročno izašla iz krize kroz dekonstrukciju ovakvog II. mirovinskog stupa kao obveznog.

Tvrtko Dolić/7dnevno