Zadnji komentari

Stiže paklena reforma

Pin It

Related image

‘S posla na groblje’ mogao bi biti slogan mirovinske reforme koja se kuje u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava kojim ravna ministar Marko Pavić. Osim što će se u starosnu mirovinu ići sa 67 godina, što je pravilo koje će se odnositi i na muškarce i na žene, razmatra se i niz drugih opcija. Primjerice, prijevremena umirovljenja strože će se kažnjavati, a u planu je rezanje broja onih koji imaju beneficirani radni staž

Mlađahni ministar u svojim posljednjim javnim nastupima najavio je obrise svoje reforme te istaknuo kako se trenutno iz proračuna zbog deficita mirovinskog sustava nadoknađuje 17 milijardi kuna. Prema njegovim riječima, cilj Vlade je da se radni vijek od 30 godina staža produži, ali i da bi se prijedlog prema kojemu bi se u mirovinu trebalo ići sa 67 godina trebao realizirati već 2031.godine.

”Cjelovita mirovinska reforma ima za cilj osigurati dugoročnu održivost sustava, ali isto tako povećanje i adekvatnost mirovina; ono što želimo napraviti je da osobama damo izbor da se nakon umirovljenja vrate u prvi stup i ostvare dodatak od 27 posto”, pojasnio je Pavić dodajući kako se time cilja cjelovito riješiti dodatak od 27 posto, ali za one koji u narednih deset, 15, 20 godina nisu dovoljno kapitalizirali štednju u drugom mirovinskom da ostvare veće mirovine.

“Osigurat ćemo za postojeće, a i za buduće umirovljenike da mogu raditi, ne samo oni koji su do sada bili s punim stažem, dakle s 40 godina, a takvih je samo 20 posto, već oni koji idu u prijevremenu mirovinu, moći će raditi četiri sata i primati punu mirovinu”, rekao je Pavić i podsjetio kako je samo 20 posto trenutnih umirovljenika odradilo puni radni staž. Cilj mirovinske reforme, prema ministrovim riječima, je osigurati dugoročnost mirovinskog sustava.

Inače, i prema podatcima Eurostata, ali i prema onima Državnog zavoda za statistiku imamo 71 tisuću više zaposlenih u prvom kvartalu ove godine nego li prošle godine, a ovim podatcima raspolaže i Pavić koji drži kako omjer umirovljenika i osiguranika raste te da su to podatci koji vesele. Kako saznajemo, osim što će se u starosnu mirovinu ići sa 67 godina, što je pravilo koje će se odnositi i na muškarce i na žene, razmatra se i niz drugih opcija. Primjerice, prijevremena umirovljenja strože će se kažnjavati, a u planu je rezanje broja onih koji imaju beneficirani radni staž. Zanimljivo je kako će se do 2020. možda uvesti i nacionalna mirovina.

Sve to Ministarstvo nam priprema za rujan u sklopu mirovinske reforme, a trenutno je u procesu izrada stručne podloge i analize koja uključuje financijsku stranu mirovinske reforme. Vlada je na ovako hitro poduzimanje radikalnih rezova primorana ponajviše zbog Europske komisije i briselskih poglavara koji zahtijevaju održiv mirovinski sustav, ali jednako tako i rast mirovina ne samo sadašnjim već i budućim umirovljenicima.

Prema aktualnom Zakonu o mirovinskom osiguranju kojega je 2014. godine usvojila Milanovićeva vlada, predviđeno je produljenje radnog vijeka do 67. godine kako za muškarce, tako i za žene od 2038. godine. No, EK traži da se izjednačenje dogodi ranije pa su stoga HDZ-ovci na to i pristali. Trenutno muškarci u starosnu mirovinu odlaze sa 65, a žene sa 62 godine, međutim cilj je zbog starosti europskog stanovništva da se radni vijek produlji.

Kada o starosti Hrvata govorimo, dovoljno je pogledati demografsku sliku koja jasno pokazuje da je djece sve manje, sve ih se manje rađa, a istodobno je životni vijek dulji. Međutim, jedan od krucijalnih hrvatskih problema jesu i male mirovine, ali i dugačak period u kojemu ih koristimo. Naime, prema aktualnim podacima svega 19 posto umirovljenika odradilo je puni radni staž.

Odlazak u prijevremenu mirovinu novim zakonom trebao bi se ‘kažnjavati’ tako da se visina mirovine trajno snižava za svaki mjesec ranijeg umirovljenja u iznosu od 0,10 posto do 0,34 posto. Namjera je da se kažnjavanje pojača. Ujedno, studija koju je izradio Hrvatski zavod za javno zdravstvo pokazala je da je velik broj zanimanja koja su beneficirana nestao, a uvjeti rada u nekima od njih znatno su se promijenili.

Primjer je vozač u javnom prijevozu, koji prema današnjem zakonu ima beneficirani radni staž, što danas s obzirom na uvjete rada baš i nije objašnjivo. Priča o mirovinskoj reformi nema smisla bez drugog mirovinskog stupa kojega je potrebno osnažiti.

Gotovo je sigurno da se on neće ukidati već će se osnaživati, iako se unutar Ministarstva još nisu usuglasili na koji način. Svakako je zgodno spomenuti i takozvani program nacionalne mirovine, koji se odnosi na osobe starije od 65 godina koji nemaju dovoljno staža da bi mogli ići u starosnu mirovinu ili ga pak uopće nemaju. Odnosit će se na osobe koje su minimalno 15 godina života provele u Hrvatskoj te nemaju nikakvih drugih izvora prihoda, a takvih je, prema procjenama, skoro 100.000. Da se o mirovinskoj reformi ozbiljno promišlja potvrdio je i premijer Andrej Plenković koji se prema vlastitim riječima s time kani uhvatiti u koštac na jesen. U planu je između ostaloga i paket zakona među kojima i onaj kojim se povećava starosna dob za odlazak u mirovinu. Reforma bi se, prema Vladi, trebala realizirati s prvim danom iduće godine.

U kontekstu reformi valja spomenuti i polazni faktor za računanje starosne mirovine. Sada je on 0,15, dok bi prema Pavićevom prijedlogu taj faktor bio duplo veći, konkretnije iznosio bi 0,34 čime bi porasle najmanje mirovine. Budući da postajemo sve starija nacija, Vlada namjerava poticati ostanak umirovljenika na tržištu rada. Prema dosadašnjim regulativama umirovljenici mogu raditi četiri sata bez da ostanu bez mirovine. Osim korisnika starosne mirovine, prema novoj reformi, raditi bi mogli i oni koji su u prijevremenoj starosnoj mirovini, vojne osobe te policijski službenici, ali i ovlaštene službene osobe. Oni će moći raditi i puno radno vijeme te i dalje primati 50 posto mirovine.

Autor: Iva Međugorac/dnevno.hr