Zadnji komentari

Ivan Pepić: Zaštitimo vladavinu prava od entitetskog udara na državu

Pin It

Image result for herceg bosna

Ako se izborni zakon ne izmjeni do izbora, poslije izbora neće biti moguće ni formirati ni omogućiti rad Parlamenta Federacije BiH i Parlamentarne Skupštine BiH. Također, neće biti moguće izabrati Predsjednika Federacije BiH ni oformiti Vladu FBiH. Čak će i rad Predsjedništva BiH i Vijeća ministara BiH biti otežan usred nefunkcioniranja Parlamentarne skupštine BiH.

Najzad, neće biti moguće donijeti budžet za 2019. godinu te, nakon 31. ožujka 2019. godine, BiH i FBiH neće biti u mogućnosti plaćati vanjske dugove ili se dalje zaduživati, a radnici u javnoj upravi i umirovljenici će prestati primati plaće i mirovine. Takva drastična situacija bi ne samo donijela daljnji politički i socijalni kaos, nego bi se i negativno odrazila na vrijednost obveznica BiH i njeno gospodarstvo generalno.

Do datuma održavanja Općih izbora u Bosni i Hercegovini je ostalo samo četrnaest tjedana, a još uvijek se ne nadzire rješenje za reformu Izbornog zakona BiH kojom bi se implementirala presuda Ustavnog suda BiH u slučaju „Ljubić“ iz prosinca 2016. godine i tako omogućila puna implementacija izbornih rezultata u listopadu 2018. godine.

Podsjećamo, Ustavni sud BiH je u slučaju „Ljubić“ (odluka U-23/14) presudio da dijelovi Izbornog zakona BiH nisu u skladu s Ustavom BiH jer ne omogućuju konstitutivnim narodima i Ostalima da sami biraju svoje legitimne političke predstavnike za ona tijela vlasti koja su Ustavom BiH namijenjena predstavljanju konstitutivnih naroda i Ostalih. Ustavni sud je naložio Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine da uskladi te dijelove izbornog zakona s Ustavom BiH. Ipak to se nije dogodilo u zadanom roku. Ustavni sud je donio odluku da se neustavni dijelovi Izbornog zakona BiH brišu.

To znači da ne postoji legalni mehanizam kojim bi se implementirali rezultati izbora i izabrali predstavnici konstitutivnih naroda i Ostalih u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. Bez biranja ovih predstavnika nije moguće izabrati ni bošnjačke ni hrvatske predstavnike u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Posljedice nerješavanja presude Ustavnog suda BiH

Ako se izborni zakon ne izmjeni do izbora, poslije izbora neće biti moguće ni formirati ni omogućiti rad Parlamenta Federacije BiH i Parlamentarne Skupštine BiH. Također, neće biti moguće izabrati Predsjednika Federacije BiH ni oformiti Vladu FBiH. Čak će i rad Predsjedništva BiH i Vijeća ministara BiH biti otežan usred nefunkcioniranja Parlamentarne skupštine BiH. Najzad, neće biti moguće donijeti budžet za 2019. godinu te, nakon 31. ožujka 2019. godine, BiH i FBiH neće biti u mogućnosti plaćati vanjske dugove ili se dalje zaduživati, a radnici u javnoj upravi i umirovljenici će prestati primati plaće i mirovine. Takva drastična situacija bi ne samo donijela daljnji politički i socijalni kaos, nego bi se i negativno odrazila na vrijednost obveznica BiH i njeno gospodarstvo generalno.

Upravo je zbog toga od krucijalne važnosti sprovesti presudu Ustavnog suda BiH prije izbora i zaštiti vladavinu prava i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. Ustavni sud BiH je bio veoma jasan u spomenutoj presudi.

Dva osnovna načela presude koji svaki prijedlog reforme izbornog zakonodavstva mora sprovesti su: a) načelo da su sva tri konstitutivna naroda jednakopravna i da trebaju sami birati svoje legitimne predstavnike, ili drugim riječima, da pripadnici jednog od konstitutivnih naroda ne smiju birati političke predstavnike drugim narodima ili Ostalima, i b) načelo da je jedan glas unutar svake izborne jedinice (u slučaju Doma naroda Parlamenta FBiH, unutar svakog od tri konstitutivna naroda i unutar Ostalih) u potpunosti jednako vrijedan, ili drugim riječima, da jedan hrvatski glasač u Županiji zapadno-hercegovačkoj ima u potpunosti istu vrijednost glasa kao i jedan hrvatski glasač u Kantonu Sarajevo (isto vrijedi i za bošnjačke, srpske i glasače Ostalih).

Do sada, niti jedan predloženi prijedlog reforme Izbornog zakona BiH nije u potpunosti zadovoljio oba osnovna principa presude. Nažalost, trenutno u Parlamentarnoj skupštini BiH uopće nemamo predloženi zakon koji bi riješio ovo pitanje, a manje smo od 100 dana do izbora.

Pet bošnjačkih stranaka krši ustavni poredak

Upravo zbog toga nas veseli da je delegacija američkog Kongresa koja se sastoji od senatora Wickera i sedam zastupnika Zastupničkog doma danas došla u posjet Bosni i Hercegovini i da će tijekom ovog posjeta razgovarati o izazovima s kojima se BiH trenutno susreće, prvenstveno izazovom reforme izbornog zakonodavstva i zaštite vladavine prava u Bosni i Hercegovini. Njihov dolazak je dobrodošao, a za nadati je se kako će konstruktivna uloga naših američkih partnera pomoći da dođemo do rješenja koje će dovesti do provedbe presude Ustavnog suda i zaštite vladavinu prava.

Zadnjih nekoliko dana smo svjedoci grubog kršenja Ustava Bosne i Hercegovine i pokušaja nametanja entitetskog ustava iznad ustava naše države. Naime, pet bošnjačkih stranaka (SDA, SBB, SDP, DF i Naša stranka izmjenično s GS-om) pokušavaju na neustavan način izmijeniti Izborni zakon BiH na razini entiteta kroz Parlament Federacije BiH.

Vrijedi napomenuti kako je državni Ustavni sud BiH presudio da dio Izbornog zakona BiH nije u skladu s državnim ustavom i naložio je (državnoj!) Parlamentarnoj skupštini BiH da implementira presudu i reformira Izborni zakon BiH. Pet bošnjačkih stranaka je prije nekoliko dana, u aktu entitetskog secesionizma, izglasao Zakon o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta FBiH u Parlamentu Federacije BiH (na entitetskoj razini), iako taj parlament nema nadležnost da implementira presudu Ustavnog suda i izmjeni Izborni zakon BiH.

Osim toga, sporni zakon sadrži istovjetne odredbe onim odredbama Izbornog zakona BiH koje je Ustavni sud BiH proglasio neustavnima. Stoga, ovaj akt je ne samo napad na vladavinu prava u BiH, nego i jasno ignoriranje Ustavnog suda BiH i Ustava BiH.

I dalje bez osuđujuće reakcije međunarodne zajednice: bi li isto vrijedilo i za RS?

Ono što posebno zabrinjava u ovom slučaju je izostanak reakcije međunarodne zajednice u BiH koja se nije očitovala o antidržavnim i antiustavnim radnjama.

Javnost se s pravom pita bi li međunarodna zajednica na isti način reagirala da je entitetski parlament Republike Srpske na spomenuti način derogirao Ustav BiH i Ustavni sud BiH kao što je to učinio entitetski parlament Federacije BiH? Kako će međunarodni predstavnici u BiH reagirati ako se u budućnosti sličan scenarij dogodi u Narodnoj skupštini Republike Srpske?

Prijedlog IDPI-ja jedini rješava presude i Ustavnog suda i Europskog suda za ljudska prava

Nažalost, njegovi predlagatelji se nisu potrudili ni provesti presudu Ustavnog suda BiH u slučaju „Ljubić“ ni presude Europskog suda za ljudska prava u slučajevima „Sejdić-Finci“, „Zornić“ i „Pilav“, bez čijeg provođenja BiH ne može uistinu započeti svoj put prema EU integracijama.

Stručni tim Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara smatra kako je veoma bitno da reforma izbornog zakonodavstva BiH obuhvati ne samo presudu Ustavnog suda BiH u slučaju „Ljubić“, nego i presude Europskog suda za ljudska prava u slučajevima „Sejdić-Finci“, „Zornić“ i „Pilav“. Također, IDPI smatra kako je nužno da se pri provođenju i presude „Ljubić“ i presuda „Sejdić-Finci“, „Zornić“ i „Pilav“ ima u vidu i presuda Ustavnog suda BiH iz 2000. godine.

Naime, nakon apelacije Alije Izetbegovića, tadašnjeg bošnjačkog člana i predsjedatelja Predsjedništva BiH, Ustavni sud BiH je 2000. donio presudu U-5/98 da su sva tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Hrvati i Srbi) konstitutivni u oba entiteta (RS-u i FBiH).

Ustavni sud BiH je eksplicitno u paragrafu 63. naveo kako „ova oznaka u Preambuli („konstitutivnost naroda“ – op.a.), stoga, mora biti shvaćena kao jedno natkrovljujuće načelo Ustava BiH kojem se entiteti moraju u potpunosti povinovati prema članku III/3. (b) Ustava BiH“.

Spomenuta presuda i citirani paragraf neporecivo svjedoče kako se entitetski ustavi moraju u potpunosti podrediti odredbama državnog Ustava. U njima pronalazimo i dodatne argumente da je usvajanje Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta FBiH u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, u kontekstu provedbe presude „Ljubić“, predstavljalo antiustavan čin i entitetski udar na državu BiH.

Također, presuda svjedoči i da je konstitutivnost naroda „natkrovljujuće načelo“ cijeloga Ustava BiH, odnosno, načelo s kojim moraju biti usklađena sva ostala ustavna načela te svi zakoni koji normiraju i operacionaliziraju načelo konstitutivnosti naroda, pa tako i Izborni zakon BiH.

Takva praksa vrijedi i u drugim država s više administrativno teritorijalnih jedinica: što bi ostalo od SAD-a, Švicarske ili Belgije ukoliko bi niže administrativno-teritorijalne jedinice donosile zakone koje nisu u skladu s državnim ustavom i odlukama vrhovnih ili ustavnih sudova?

Imajući u vidu Ustav BiH, mjerodavne odluke Ustavnog suda BiH u predmetu „Ljubić“ i Europskog suda za ljudska prava u predmetima „Sejdić-Finci“, „Zornić“ i „Pilav“, IDPI je izradio modele koje u cijelosti provode odluku Ustavnog suda BiH i spomenute presude Europskog suda za ljudska prava, a sve to u okviru tzv. „presude o konstitutivnosti“ Ustavnog suda BiH iz 2000. godine.

Prijedlozi i modeli s pripadajućim objašnjenjima i pojašnjenjima mogu se pronaći na poveznicama ovdje i ovdje.

Za nadati je se kako će posjeta delegacije Kongresa SAD-a Bosni i Hercegovini imati pozitivan utjecaj na političke procese te dati značajan doprinos reformi izbornog zakonodavstva u skladu s Ustavom BiH i presudama Ustavnog suda BiH. Jedino ako utemeljena na Ustavu BiH vladavina prava može Bosni i Hercegovini osigurati stabilnost i napredak te ojačati njen put ka članstvu u EU i NATO-u.

Ivan PEPIĆ/Dnevnik.ba/ /Hrvatsko nebo