Zadnji komentari

Strmota o sastanku Vijeća za demografsku revitalizaciju: ‘Ovo više nije folklor, ovo je igrokaz’

Pin It

Bivši državni tajnik za demografiju Marin Strmota istaknuo je kako je razočaran današnjim sastankom Vijeća za demografsku revitalizaciju. Ovo više nije folklor, ovo je jedan igrokaz, ustvrdio je. To Vijeće sam stvorio ja, ovo je njegov 5 sastanak, mjere su iste koje su predstavljene i na prva 4 sastanka Vijeća, istaknuo je

Teme o kojima se u ponedjeljak navečer raspravljalo u HRT-ovoj emisiji Otvoreno Mislava Togonala, u kojoj su gostovali bivši državni tajnik za demografiju Marin Strmota, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić, bivši ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović, Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, predstojnik Državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas te Anđelko Akrap, posebni savjetnik predsjednice za demografiju, bile su: Jesu li napokon Banski dvori i Pantovčak pronašli zajednički jezik u sprječavanju demografske katastrofe? Kako zaustaviti val iseljavanja i vratiti one koji su otišli? Može li optimizam potaknut sportskim uspjesima promijeniti depresivnu klimu u Hrvatskoj? 

Bivši državni tajnik za demografiju Marin Strmota istaknuo je kako je razočaran današnjim sastankom Vijeća za demografsku revitalizaciju. Ovo više nije folklor, ovo je jedan igrokaz, ustvrdio je. To Vijeće sam stvorio ja, ovo je njegov 5 sastanak, mjere su iste koje su predstavljene i na prva 4 sastanka Vijeća, istaknuo je. Ono što je danas usvojeno je isto ono što smo mi već predlagali, a to je pokušaj da se ispravi nepravda vezana uz rodiljne naknade i doplatke za djecu, objasnio je. Ništa novo nije predloženo. Vjerujem da zastupam mišljenje većine građana – slušati iste stvari već 20 godina je pomalo zamorno, dodao je.

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić naglasila je da je najvažnije što se dogodilo na današnjem sastanku Vijeća to što su usporedili mjere koje je Predsjednica nedavno predstavila sa svim onim mjerama i naporima koje Vlada RH provodi. Treba reći da i Predsjednica i dobar dio demografa upozoravaju da mjere koje su prepoznate i u javnosti jako dobro prihvaćene, poput mjera za poboljšanje materijalnog statusa mladih obitelji, su samo dio mjera. Treba se posvetiti i gospodarskom razvoju i financijskoj stabilnosti, zapošljavanju i tako stvoriti okvir za provođenje pronatalitetnih mjera, istaknula je. 

Tado Jurić sa Hrvatskog katoličkog sveučilišta rekao je da on nije demograf pa zato drugačije promatra ovu problematiku. Naš istraživački tim smatra da ove mjere sada nisu dovoljne. One mogu pomoći našem društvu ali mi smo sada u situaciji da kuća gori a mi na prvome katu biramo boju zavjesa, slikovito je objasnio situaciju Jurić. U Njemačkoj imamo pola milijuna Hrvata, više ih je u Njemačkoj nego u BiH, imamo skok iseljavanja u 5 godina za 1000%, istaknuo je. Našu je situaciju usporedio sa trendovima u Poljskoj i Češkoj te kao pozitivno istaknuo da su te države uspjele preokrenuti trendove te se ljudi sada polako vraćaju u njih.

Medije je optužio da stvaraju negativnu atmosferu u društvu. Objasnio je i rezultate vlastitoga istraživanja o razlozima za iseljavanje. Ustvrdio je da nismo u bezizlaznoj situaciji. Hrvatska se budi, nešto se veliko događa, pozitiva se vraća, ima nade za našu zemlju, kaže Jurić. 

Anđelko Akrap, posebni savjetnik predsjednice za demografiju, kaže da su demografi od 1990. upozoravali na problem depopulizacije. Sve su Vlade, pritisnute brojnim drugim problemima, odgađale rješavanje tog problema i tek u drugoj polovici mandata su donosili demografske mjere, istaknuo je.

Moramo voditi računa da Hrvatska do 2050. u odnosu na popis iz 2011. gubi jedan milijun stanovnika u radnoj dobi. To znači da će veliki prostori naše zemlje biološkim izumiranjem ostati bez stanovnika. I mora se oblikovati nakakva politika da se to spriječi. I zato ove mjere koje je nedavno predsjednica predstavila pridonose rješavanju problema, ustvrdio je. Hrvatska mora napraviti projekcije stanovništva u prostoru, tada će biti očito da veliki prostori ostaju bez stanovnika i na osnovu toga stvoriti bilancu radne snage. Zatim mjerema posebne ekonomske politike poticati razmještaj stanovnika u ta područja, objasnio je. Pozvao je na politički konsenzus o ovom pitanju. 

Bivši ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović je rekao kako je 2003. donesena Nacionalna obiteljska politika, jedan cijeloviti i dobro osmišljen dokument svih mjera koje je trebalo provesti. No uskoro je zamijenjen. Politika je u tom slučaju posve zakazala i napravila jedan posve nepotreban rez, naglasio je. Niti najbolje mjere pronatalitetne politike ne mogu dati rezultate u kratkom roku, potreban je kontinuitet, istaknuo je. Najbolja mjera je tzv. socijalno investiranje odnosno ulaganje u djecu predškolske dobi. Tako to radi Europa, dodao je. Nažalost, naša zemlja nema niti migracijsku politiku a moramo je donijeti.

Predstojnik Državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas istaknuo je kako je zanimljivo kako svi zaboravljaju kako je gotovo pola milijuna Iraca napustilo svoju zemlju u vrijeme krize. Sada se vraćaju jer se dogodio ekonomski oporavak zemlje, istaknuo je. No unatoč ekonomskom oporavku, Irci i dalje odlaze, ali se i vraćaju, stanovništvo fluktuira. Slično je i sa ostalim zemljama pa i našom, dodao je.

Izvor: narod.hr