Zadnji komentari

Plenković izmišlja prepreke za ‘Narod odlučuje’ – a što će sa zahtjevom EU?

Pin It

Image result for electronic vote

Danas 800.000 hrvatskih državljana s pravom glasa koji žive izvan Hrvatske imaju namjerno, jako otežano sudjelovanje na izborima. Moraju se prvo predregistrirati, a onda, zbog smanjenog broja glasačkih mjesta, moraju putovati stotine i tisuće kilometara da bi mogli sudjelovati na izborima. Istodobno i BiH i Slovenija omogućuju svojim građanima dopisno glasovanje

Hrvatska bi trebala prilagoditi svoje zakonodavstvo i omogućiti glasovanje putem interneta. Europski parlament usvojio je izmjene zakona koji to nalažu, navodi 24sata. Iz Europskog parlamenta poručuju da će reforma europskog izbornog zakona izbore učiniti dostupnijima milijunima građana.

Novi zakon pružit će građanima više mogućnosti za sudjelovanje na europskim izborima, ne samo uvođenjem mogućnosti poštanskog i elektroničkog glasovanja, već i poticanjem država članica da dopuste glasovanje svojim građanima koji žive u državama koje nisu članice EU-a.

Glasovanje internetom trebalo bi u svim zemljama članicama biti omogućeno za EU izbore koji se održavaju u svibnju sljedeće godine. U EU su svjesni da su izbori za zastupnike europskog parlamenta oni na koje izlazi najmanje birača jer ne pobuđuju niti približan interes kao nacionalni izbori. Baš zato traže omogućavanje glasovanja internetom. Za Hrvatsku to znači da bi uz građene u zemlji i brojno iseljeništvo moglo vrlo jednostavno glasovati i odabrati tko će nas zastupati u Europskom parlamentu.

U Ministarstvu uprave 24sata nije uspjelo dobiti jasan odgovor hoće li to biti i omogućeno svim hrvatskim biračima.

Dojam je da ih je nova regulativa iznenadila, a 24sata saznaje da postoje i određene prepreke da se to uvede. U svakom slučaju, ministar uprave Lovro Kuščević ima dovoljno vremena za prilagodbu glasovanja novom, digitalnom dobu.

Sustav bi trebao spriječiti mogućnost zlouporaba i dvostrukoga glasovanja, na biralištima i internetom. To znači da bi na biračkim mjestima, članovi odbora trebali u realnom vremenu imati uvid u registar i tko je glasovao. Upravo to nosi najveće ulaganje i prepreku.

Inače, dopisno glasovanje jedan je od zahtjeva koji traži i referendumska inicijativa “Narod odlučuje”.

Ako ministar Kuščević omogući glasovanje internetom na EU izborima, to širom otvara put da se isti način glasovanja uvede i na ostalim izborima u Hrvatskoj, zaključuje 24sata.

Podsjetimo, omogućavanjem dopisnog i elektroničkog glasovanja osigurala bi se veća slobodu u korištenju biračkog prava te veća izlaznost birača – i u Hrvatskoj i izvan nje.

Danas 800.000 hrvatskih državljana s pravom glasa koji žive izvan Hrvatske imaju namjerno, jako otežano sudjelovanje na izborima. Moraju se prvo predregistrirati, a onda, zbog smanjenog broja glasačkih mjesta, moraju putovati stotine i tisuće kilometara da bi mogli sudjelovati na izborima. Istodobno i BiH i Slovenija omogućuju svojim građanima dopisno glasovanje.

“Zašto političke stranke ne dopuštaju to isto – Hrvatima? Elektroničko glasovanje danas koriste mnoge države, a Hrvatska ima sve pretpostavke uvesti ga brzo i sigurno uvede uporabom sustava e-građanina“, upozorila je prof. Ivana Bilić Antičević prilikom predstavljanja šest mjera za pravedniji izborni sustav GI Narod odlučuje.

Sredinom lipnja GI Narod odlučuje predala je Hrvatskom saboru više od 800.000 potpisa za oba referendumska pitanja Hrvatskome saboru – čime su se građani jasno izrazili za bolji i pravedniji izborni sustav.

Prvo referendumsko pitanje odnosi se na promjene izbornog sustava definiranog u članku 72. tako da se smanji broj saborskih zastupnika sa sadašnjih 100-160 na 100-120, da se na izborima umjesto jednog može zaokružiti tri preferencijska kandidata, da izborne jedinice prate granice županija, da se izborni prag smanji s pet na četiri posto te da birači mogu, osim izlaskom na birališta, glasovati i dopisnim i elektroničkim putem.

Drugo referendumsko pitanje odnosi se na zastupnike nacionalnih manjina i to tako da oni odlučuju o svim pitanjima iz nadležnosti Hrvatskoga sabora, osim o povjerenju Vladi i donošenju državnog proračuna.

Hrvatska bi trebala prilagoditi svoje zakonodavstvo i omogućiti glasovanje putem interneta. Europski parlament usvojio je izmjene zakona koji to nalažu, navodi 24sata.

Iz Europskog parlamenta poručuju da će reforma europskog izbornog zakona izbore učiniti dostupnijima milijunima građana.

Novi zakon pružit će građanima više mogućnosti za sudjelovanje na europskim izborima, ne samo uvođenjem mogućnosti poštanskog i elektroničkog glasovanja, već i poticanjem država članica da dopuste glasovanje svojim građanima koji žive u državama koje nisu članice EU-a.

Glasovanje internetom trebalo bi u svim zemljama članicama biti omogućeno za EU izbore koji se održavaju u svibnju sljedeće godine. U EU su svjesni da su izbori za zastupnike europskog parlamenta oni na koje izlazi najmanje birača jer ne pobuđuju niti približan interes kao nacionalni izbori. Baš zato traže omogućavanje glasovanja internetom. Za Hrvatsku to znači da bi uz građene u zemlji i brojno iseljeništvo moglo vrlo jednostavno glasovati i odabrati tko će nas zastupati u Europskom parlamentu.

U Ministarstvu uprave 24sata nije uspjelo dobiti jasan odgovor hoće li to biti i omogućeno svim hrvatskim biračima.

Dojam je da ih je nova regulativa iznenadila, a 24sata saznaje da postoje i određene prepreke da se to uvede. U svakom slučaju, ministar uprave Lovro Kuščević ima dovoljno vremena za prilagodbu glasovanja novom, digitalnom dobu.

Sustav bi trebao spriječiti mogućnost zlouporaba i dvostrukoga glasovanja, na biralištima i internetom. To znači da bi na biračkim mjestima, članovi odbora trebali u realnom vremenu imati uvid u registar i tko je glasovao. Upravo to nosi najveće ulaganje i prepreku.

Inače, dopisno glasovanje jedan je od zahtjeva koji traži i referendumska inicijativa “Narod odlučuje”.

Ako ministar Kuščević omogući glasovanje internetom na EU izborima, to širom otvara put da se isti način glasovanja uvede i na ostalim izborima u Hrvatskoj, zaključuje 24sata.

Podsjetimo, omogućavanjem dopisnog i elektroničkog glasovanja osigurala bi se veća slobodu u korištenju biračkog prava te veća izlaznost birača – i u Hrvatskoj i izvan nje.

Danas 800.000 hrvatskih državljana s pravom glasa koji žive izvan Hrvatske imaju namjerno, jako otežano sudjelovanje na izborima. Moraju se prvo predregistrirati, a onda, zbog smanjenog broja glasačkih mjesta, moraju putovati stotine i tisuće kilometara da bi mogli sudjelovati na izborima. Istodobno i BiH i Slovenija omogućuju svojim građanima dopisno glasovanje.

“Zašto političke stranke ne dopuštaju to isto – Hrvatima? Elektroničko glasovanje danas koriste mnoge države, a Hrvatska ima sve pretpostavke uvesti ga brzo i sigurno uvede uporabom sustava e-građanina“, upozorila je prof. Ivana Bilić Antičević prilikom predstavljanja šest mjera za pravedniji izborni sustav GI Narod odlučuje.

Sredinom lipnja GI Narod odlučuje predala je Hrvatskom saboru više od 800.000 potpisa za oba referendumska pitanja Hrvatskome saboru – čime su se građani jasno izrazili za bolji i pravedniji izborni sustav.

Prvo referendumsko pitanje odnosi se na promjene izbornog sustava definiranog u članku 72. tako da se smanji broj saborskih zastupnika sa sadašnjih 100-160 na 100-120, da se na izborima umjesto jednog može zaokružiti tri preferencijska kandidata, da izborne jedinice prate granice županija, da se izborni prag smanji s pet na četiri posto te da birači mogu, osim izlaskom na birališta, glasovati i dopisnim i elektroničkim putem.

Drugo referendumsko pitanje odnosi se na zastupnike nacionalnih manjina i to tako da oni odlučuju o svim pitanjima iz nadležnosti Hrvatskoga sabora, osim o povjerenju Vladi i donošenju državnog proračuna.

GI Narod odlučuje zatražila je od saborskih zastupnika da sukladno Ustavu (čl. 87.3.) Hrvatski sabor raspiše referendum, najkasnije na jesen, u rujnu 2018.

Izvor: narod.hr/24sata