Zadnji komentari

I dalje je važnije uzimati nego poticati

Pin It

Vlada mora naći rješenje i smanjiti preveliki uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, čija je vrijednost samo u prvoj polovici ove godine dosegla iznos od 1,5 milijarda eura, što se može riješiti redefinicijom svježega proizvoda. Proizvod koji se otkupljuje ili prodaje kao svjež može biti star do, primjerice, 24 sata, tako da uvoz ne bi imao šanse protiv domaćih proizvođača

Nastavak porezne reforme

Vlada RH u saborsku je proceduru uputila niz zakonskih rješenja kojima bi trebalo učinkovitije regulirati naplatu poreznih prihoda, a također i umanjiti ukupno porezno opterećenje u zemlji, što je za pohvalu i logično ih je podržati. Iako su brojne promjene osjetne, one s dosadašnjim izmjenama poreznih propisa nazvanih reformom još uvijek predstavljaju spore fazne promjene, koje ne će dovoljno utjecati na smjer kretanja gospodarstva, nego tek ograničeno djelovati na visinu plaćenoga poreza – za jedne u pozitivnome, a druge negativnome smislu.

Rad na crno

Vlada se i dalje ne koristi alatom poreznih propisa kako bi utjecala na razvitak gospodarstva u željenome pravcu, što je šteta s obzirom na to da postoje goleme mogućnosti koje se mudrim poreznim propisima mogu iskoristiti. Nije važna samo visina određenoga poreza već i ono što se njime postiže. Ovako se i nadalje vodi politika uzimanja onima od kojih se može uzeti, a ne bavljenja potencijalom sive ekonomije, rada u fušu, porezne evazije i slično. Porezno je i parafiskalno opterećenje za, naročito male, poslovne subjekte iznimno teško i činjenica je da poslovni subjekti koji u potpunosti poštuju sve propise teško preživljavaju i rijetko se usuđuju uložiti sredstva u širenje poslovanja. Jednom malom obiteljskom poduzeću koje uspije podmiriti sve troškove poslovanja i nešto zaraditi, preko plaće vlasnika i male dobiti, država automatski uzima više od polovice zarade.

S druge strane, rašireni rad “na crno” nema sličnih problema, davanja su im nikakva, kazne male, tako da pružaju usluge po znatno nižim cijenama, a uz takvu konkurenciju mikro poduzeća od kojih cijelo društvo može imati koristi ne mogu opstati. Jedino je rješenje smanjenje davanja, poglavito doprinosa i fiksnih parafiskalnih nameta te bi se i većina fušera radije odlučila poslovati legalno, nego živjeti u strahu od kazne. Porezna bi se baza u nekim djelatnostima i udvostručila te bi ukupan prihod proračuna uz postotno smanjenje pojedinih davanja imao veće prihode. Dakle za hrvatsku je državu najvažnije povećati ekonomsku aktivnost, smanjiti ovisnike o proračunu i povećati broj poreznih obveznika, što se može postići jedino drastičnim smanjenjem poreza, naročito na nove investicije i reinvestiranu dobit, što nije u fokusu Vlade.

Promjene u sustavu PDV-a

Najavljeno je smanjenje opće stope PDV-a od 2020. godine, što je upitno s obzirom na prečeste izmjene kojima su naši političari skloni, a od iduće se godine proširuje baza proizvoda na koje će se plaćati snižena stopa PDV-a od 13 posto, zbog čega bi državni proračun prihodovao 1,4 milijarde kuna manje. Turizmu niža stopa PDV-a svakako predstavlja veliki poticaj u poslovanju i ima smisla sniziti ga i više, međutim najveći gospodarski problem Hrvatske propast je poljoprivrede, a smanjenje PDV-a na određene prehrambene artikle ne može pomoći, već je riječ Junckerisključivo o socijalnim mjerama koje više služe stvaranju dojma kako se nešto radi nego što pomaže poljoprivrednicima. Za poljoprivredu je važnije uređenje tržišta otkupa kako trgovački lanci ne bi mogli manipulirati cijenama.

Vlada mora naći rješenje i smanjiti preveliki uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, čija je vrijednost samo u prvoj polovici ove godine dosegla iznos od 1,5 milijarda eura, što se može riješiti redefinicijom svježega proizvoda. Proizvod koji se otkupljuje ili prodaje kao svjež može biti star do, primjerice, 24 sata, tako da uvoz ne bi imao šanse protiv domaćih proizvođača. Tada bi smanjenje PDV-a na svježe proizvode imalo smisla, ovako ga manje plaćaju samo trgovci. PDV bi trebalo smanjiti i na naftne derivate te plin, kao što je niži za električnu energiju. S obzirom na to da smo se opredijelili za izgradnju plinskoga terminala, a za transport dobara gotovo isključivo koristimo se cestovnim prijevozom, manji bi PDV izravno utjecao na konkurentnost domaćih poduzeća. Izmijenjen je i način ulaska u sustav PDV-a, tj. porezni obveznik koji prijeđe prag od 300.000 kuna isporuka u kalendarskoj godini, u istoj će godini ulaziti u registar obveznika PDV-a, za razliku od dosadašnjega pravila po kojemu je datum ulaska bio 1. siječnja iduće godina. Ta je mjera na mjestu. Naime, brojne su pojave godišnjega mijenjanja firme za istu djelatnost samo da se ne uđe u sustav PDV-a pa će sada poduzetnici morati odlučiti žele li ostati na razini obiteljskoga posla ili proširiti poslovanje, uz logično plaćanje PDV-a.

Nekoliko dobrih prijedloga

Godišnji bi se porez na dohodak po prijedlogu Vlade plaćao po stopi od 24 posto na višu poreznu osnovicu i to na 360.000 kuna umjesto dosadašnjih 210.000 kuna, što je pravedna i dobra odluka, iako teško može polučiti značajan učinak pri zadržavanju visokokvalificirane radne snage u zemlji. Smanjenje porezne stope na dohodak  sezonskih radnika u poljoprivredi s 24 posto na 12 posto, koje je također predloženo, izvrstan je potez koji će značajno ili smanjiti troškove proizvođačima ili povećati dohodak radnika, ovisno o kretanjima na tržištu radne snage. Paušalni bi porez na dohodak za iznajmljivače u turizmu bio u rasponu od 150 do 1500 kuna po krevetu, a prihod i odluka o visini poreza na jedinicama je lokalne samouprave. Gornja je granica poreza znatno uvećana u odnosu na dosadašnju. Činjenica je kako je porezno opterećenje iznajmljivačima u turizmu danas relativno prenisko u odnosu na ostatak ekonomije te ima logike za određene lokacije i kategoriju smještaja povisiti paušalni porez. S obzirom na komunalne troškove koje turisti stvaraju, ovaj prijedlog svakako ima smisla. Male su promjene najavljene i u plaćanjima doprinosa na plaće za zaposlenike te se oni smanjuju za 0,7 posto. Uvodi se i minimalna godišnja osnovica za obračun doprinosa za direktore/vlasnike trgovačkih društava i to 65 posto prosječne plaće zbog učestale prijave na nerealno kratko radno vrijeme vlasnika firmi. Opet jedan dobar prijedlog; s obzirom na to kako se vlasnici firmi koriste zdravstvenim i mirovinskim sustavom kao i svi drugi stanovnici, trebaju sudjelovati i u njegovu financiranju. Porez na promet nekretnina također će se smanjiti s 4 na 3 postotna poena, što je još jedna dobra odluka.

Osim smanjenja i pravednije raspodjele poreznoga opterećenja, još je važnije kako se troše sredstva, tj. tko će biti zakinut zbog manjih prihoda proračuna. Tek ona vlada koja bude imala hrabrosti srezati preglomazan državni aparat i obustaviti financiranje raznih kvaziudruga, steći će lidersku ulogu preko koje može potaći cjelokupno stanovništvo na uredno izvršenje svojih obveza, iz kojih se onda financiraju zajedničke potrebe, umjesto hranjenja raznih parazita. A upravo je kolektivna svijest o nužnosti plaćanja poreza preduvjet za stvaranje uređene države.

Marijan Jović/Hrvatski tjednik/hkv.hr