Zadnji komentari

Dr Jadranka Polović: Hrvatska je vrlo servilna članica EU

Pin It

Hrvatska je vrlo servilna članica, nikada se ni jedna vlada nije pobunila protiv bilo kakve "preporuke" EK-a, a bilo ih je mnogo koje nisu korespondirale s hrvatskim nacionalnim interesima. Vidljivo je da novi sastav Europske komisije ne odražava volju birača, sama predsjednica je "pala s neba", ali jako im je važno da Hrvatska ostane na liniji trenutne mainstream politike

INTERVJU: JADRANKA POLOVIĆ

Nakon provedenih izbora za novi sastav Europskog parlamenta u idućem petogodišnjem razdoblju, malotko je očekivao da će na neke od važnih funkcija u institucijama EU-a biti postavljeno toliko kandidata iz Hrvatske kao što se to ovaj put dogodilo. Podsjetimo, uz prethodno izabranu Mariju Pejčinović Burić za novu glavnu tajnicu Vijeća Europe, nedavno je i Dubravka Šuicu imenovana potpredsjednicom Europske komisije za demografiju i demokraciju. Uz Maju Markovčić Kostelac, voditeljicu Europske agencije za pomorsku sigurnost, te Ivanu Maletić, koja je hrvatski član revizorskog suda Europske unije u mandatnom razdoblju od 2019. do 2025. godine, radi se o doista respektabilnim ulogama hrvatskih predstavnica u Europskoj uniji, uz naravno i sve druge naše zastupnike/zastupnice u EU parlamentu i drugim tijelima Europske unije.

EUROPSKI INTERESI

Kako sve to komentira, pitali smo dr. sc. Jadranku Polović, politologinju sa Sveučilišta Libertas u Zagrebu?

- Zaista, pregovaračka moć i utjecaj Hrvatske unutar struktura Europske unije nesumnjivo rastu. Dvije eurozastupnice u bivšem sazivu EP-a - Maletić i Šuica - dobile su ključne pozicije, a bivša ministrica Pejčinović Burić kao prva osoba iz istočne, ali i srednje Europe, upravo je preuzela funkciju glavne tajnice Vijeća Europe. Tijekom sastavljanja nove Europske komisije spominjalo se i ime premijera Plenkovića, a kako su mediji izvijestili, francuski predsjednik Macron tada je predložio predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović za neku od najviših funkcija unutar struktura EU-a.

Načelno gledano, ovo je diplomatski i politički uspjeh Hrvatske kojim se znatno poveća mogućnost utjecaja naše zemlje na ključne političke odluke Europske unije. Međutim, opće je poznato da političari unutar struktura EU-a promiču isključivo europske interese, odluke za koje lobiraju mogu biti vrlo različite od onoga što kao država članica trebamo. Nacionalni interesi ostaju po strani. Na primjer, iako je sam premijer Plenković zagovarao uspostavljanje resora demografije, na čelu kojeg se našla Dubravka Šuica - veliko je pitanje hoće li konkretne političke mjere za koje se nadamo da će uslijediti zapravo ići u korist zemalja bogate europske jezgre ili će pomoći demografski devastiranim zemljama istočne Europe, među kojima je i Hrvatska. Isto tako, prioriteti koje je naglasila Pejčinović Burić pri preuzimanju dužnosti glavne tajnice Vijeća Europe odnose se na prevladavanje ksenofobije i diskriminacije na kontinentu, te pritom nimalo ne dovode u fokus ulogu koju su ove nadnacionalne strukture imale u pogoršanju političkih, ekonomskih i socijalnih prilika u Europi tijekom proteklih desetljeća. Bez odmaka od mainstream politika, a vidimo da nova garnitura debelo ustraje na njima, nema prosperiteta, a bojim se ni mira u Europi.

VOLJA BIRAČA

Koliko je za taj uspjeh zaslužan Plenković? Dojam je da je uspješno lobirao...

- Vidjeli smo da je nova predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, odmah nakon posjeta Parizu i Varšavi, došla u Hrvatsku, što je s jedne strane bila gesta zahvalnosti premijeru Plenkoviću na potpori koju joj je pružio, dok je s druge posjet bio u funkciji primirivanja jačanja populističkih tendencija u Hrvatskoj. Hrvatska je vrlo servilna članica, nikada se ni jedna vlada nije pobunila protiv bilo kakve "preporuke" EK-a, a bilo ih je mnogo koje nisu korespondirale s hrvatskim nacionalnim interesima. Vidljivo je da novi sastav Europske komisije ne odražava volju birača, sama predsjednica je "pala s neba", ali jako im je važno da Hrvatska ostane na liniji trenutne mainstream politike. To znači da glatko prihvatimo ulazak u shengenski prostor i u eurozonu. Svakako, hrvatske su političarke lansirane u orbitu europske politike zahvaljujući premijeru Plenkoviću koji će ovako uspostavljeni network iskoristiti i za svoju karijeru koju će vrlo vjerojatno nastaviti u institucijama EU-a.

U čemu je tajna aktualnog podizanja ugleda Republike Hrvatske u Europskoj uniji, s obzirom na naše participiranje u važnim institucijama (tijelima) EU-a nakon provedenih ovogodišnjih izbora za Europski parlament?

- Nema tajne - EU ima 28 članica i novi saziv Europskog parlamenta, kao i Komisije, jednostavno mora uvažiti regionalni balans. Uostalom, to je, uz spolnu ravnotežu, bio jedan od najvažnijih principa prilikom sastavljanja nove upravljačke strukture EU-a. Ostaje vidjeti hoće li to pridonijeti prevladavanju jaza između bogate europske jezgre i njezine periferije, na kojoj se nalazi i Hrvatska te Bugarska. Naime, upravo te dvije zemlje prema nedavnoj analizi njemačke Bundesbank u brojnim aspektima jako zaostaju za "starim" članicama, ali i za "novim".

POLITIKA I DIPLOMACIJA

Nakon hrvatskog europskog uspjeha, napose izborom naših predstavnica u ključna tijela EU-a, može se postaviti pitanje što je s "ostatkom", da se tako izrazimo, hrvatske vanjske politike, hrvatske diplomacije, jer tu baš i ne cvatu ruže. Drugim riječima, kakva nam je diplomacija u širem smislu?

- Kakva politika, takva i diplomacija! Naime, diplomatska mjesta popunjavaju se prema političkoj podobnosti, manje prema stručnosti. I sama predajem na Studiju Međunarodnih odnosa i diplomacije na Sveučilištu Libertas koji priprema studente između ostalog i za izazove diplomatske profesije. Biti diplomat izuzetna je čast, međutim, to zahtijeva iskustvo, kao i sveobuhvatno znanje. Diplomati se ne rađaju, oni se stvaraju, ponovila bih. Iskreno se nadam da će se Hrvatska u budućnosti usmjeriti na profesionalizaciju kadra.

NOVA AFIRMACIJA

Hrvatska će biti spremna za predsjedanje Europskim vijećem od 1. siječnja 2020.? Tu priliku moramo iskoristiti na najbolji način, no neki od problema EU-a neće nas zaobići.

- Predsjedanje Europskim vijećem svakako je veliki diplomatski izazov za Hrvatsku jer ćemo šest mjeseci biti domaćini nizu skupova, ali i summitu lidera Europske unije. Uz to se očekuje zaista impresivan broj stranih novinara. Ali istovremeno se radi i o velikom financijskom izazovu za Hrvatsku koji će nas stajati, kako sam vidjela u medijima, 70 milijuna eura. Svakako, to je dobra promocija za hrvatski turizam, sve će prateće djelatnosti profitirati, a za Hrvatsku je to još jedna prilika za međunarodnu afirmaciju.

Međutim, Hrvatska preuzima predsjedanje u trenutku kada se Europska unija suočava s brojnim problemima - razdoblje nakon Brexita, socijalne posljedice neoliberalnih politika, antiimigrantsko raspoloženje diljem Europe, narasla problematika klimatskih promjena itd... Osobito tema u fokusu hrvatskog predsjedanja - proširenje EU-a na Zapadni Balkan - nije nimalo obećavajuća.

Kako vidimo, proširenje je suspendirano na neizvjesni rok, a neuspjeh dosadašnjeg djelovanja EU-a na prostoru regije vidljiv je posvuda. Naime, zaostavština primijenjenih zapadnih politika na regiju jesu krajnje siromaštvo, iznimna nezaposlenost i iseljavanje, propast javnih politika i kontinuirano gospodarsko urušavanje, kao i ponovno “aktiviranje” postojećih kriznih žarišta: Bosne i Hercegovine, Kosova i Makedonije. Hrvatska bi trebala biti u dvostrukoj poziciji - medijatora, kao neutralna članica EU-a, te jedna od zainteresiranih strana, jer i sama ima otvorena pitanja sa susjednim državama (BiH, Srbija) na Zapadnom Balkanu.

(D.J.)/GS