Zadnji komentari

Hibridni rat Večernjega lista protiv NATO-a?

Pin It

Pojam “hibridni rat” označava plansko plasiranje dezinformacija u svrhu stvaranja utjecaja ili preusmjeravanja određenoga procesa. Pojam je nastao u SAD-u, te je prvotno bio naziv za način na koji Rusija pokušava utjecati na rad ustanova u SAD-u, ali i ostalim vodećim državama NATO-a.

U hibridnom ratu utjecaj se ne ostvaruje neposredno, odnosno preko medija i pojedinaca koji službeno djeluju u ime Rusije, nego preko raznih posrednika, čija poveznica s Rusijom nije posve jasno vidljiva.

Ogledni primjer pojma “hibridni rat” u hrvatskom medijskom prostoru je način na koji je Večernji list izvijestio o zadnjem sastanku NATO-a. Taj je sastanak održan u srijedu 4. prosinca a njegova je glavna tema bila postići dogovor o razmještaju međunarodnih snaga NATO-a u njezine istočne članice koje graniče s Rusijom. Prema pisanju agencije Reuters, Turska se protivila upućivanju tih snaga u Estoniju, Latviju, Litvu i Poljsku, što su euforično prenijeli ruski mediji kao znak čvrstoga savezništva Rusije i Turske.[1] Na sastanku NATO-a Turska je odustala od svoga stava, te se u medijima pojavila vijest da su “u trosatnim razgovorima” riješene “nesuglasice s Turskom koja je blokirala obrambene planove NATO-a na Baltiku”.[2]

Suprotno tome, Večernji list nije naveo koja je bila glavna tema sastanka, nego je u nekoliko tekstova objavljenih o tome sastanku iznio tvrdnje da je sastanak NATO-a završio neuspješno i da je sam NATO pred raspadom. Istoga dana kada je taj sastanak održan, 4. prosinca u srijedu, na kioscima se pojavio Večernji list s brojem za idući dan s krajnje sugestivnim naslovom “Burno na summitu NATO-a: Svađali se pa proglasili svemir zonom obrane”.[3] Usporedno s tiskanim izdanjem, na portalu Večernjega lista objavljen je članak sličnoga sadržaja pod naslovom “NATO je mrtav ali Europa ima još veći problem”. U tome članku, kojega je potpisao stalni kolumnist Večernjega lista Denis Romac, naglašava se da je NATO mrtav,[4] premda je iz održanoga sastanka očito da je NATO ne samo vrlo živ, nego i da će pojačati prisutnost svojih snaga u svojim istočnim članicama. Osim u ovome članku, isti je autor tvrdnju o NATO-ovoj smrti pokušao dokazati u još jednom tekstu, u kojem je naveo da američki predsjednik Donald Trump nikada nije potvrdio da će u slučaju napada braniti druge članice NATO-a.[5]

Tvrdnja o smrti NATO-a svoj je praktični učinak trebala imati u člancima u kojoj se govori o odnosu NATO-a prema Hrvatskoj. Ta je tema obrađena u dva članka Večernjega lista i u oba je navedeno da NATO ima stav omalovažavanja prema Hrvatskoj. Prvi od ta dva članka bio je onaj u kojemu je navedeno kako su organizatori sastanka napravili hrvatski grb koji izgleda kao da ga je “crtalo dijete u vrtiću”.[6] Cilj toga članka bio je stvoriti dojam kako NATO ima podcjenjivački odnos prema Hrvatskoj. Drugi je članak bio još manipulativniji od prvoga, jer je u njemu prezentirana anketa iz koje je proizlazilo da glavne članice NATO-a, SAD i Velika Britanija, ne bi priskločile Hrvatskoj u pomoć u slučaju da je na nju izvršen napad.[7] Iz članka nije jasno tko je anketu proveo i na kojem uzorku, kao niti to zašto je mišljenje dijela američke i britanske javnosti uopće relevantno. Osim iz navedena četiri članka, Večernjakova kampanja protiv NATO-a mogla se zaključiti i po karikaturi objavljenoj u petak 6. prosinca. Karikatura prikazuje kako je za blagan Svetoga Nikole u čizmicu stavljena puška s porukom da će Hrvatska morati povećati financijske izdatke za NATO.[8]

Spoj svih navedenih informacija trebao je kod prosječnog čitatelja Večernjega lista stvoriti dojam kako se NATO raspao i da Hrvatska od njega nema koristi, ali će njegovo fiktivno održavanje na životu morati plaćati još više nego u prethodnome razdoblju. Budući da je iz teksta priopćenja sa sastanka očito kako je istina posve suprotna, očito je da Večernji list vodi kampanju dezinformiranja protiv NATO-a. S obzirom na to da Rusija i dalje predstavlja glavnoga strateškog protivnika NATO-a, posve je nedvojbeno da ta kampanja može jedino odgovarati ruskim interesima u ovome dijelu Europe. Jasan cilj Rusije je stvoriti dojam da NATO ne može zaštiti svoje manje članice i da one od svoga članstva u tome savezu imaju isključivo štetu.

Upravo zato, Večernji list ne može se smatrati hrvatskim medijem, jer on to po svojoj uređivačkoj politici nije. Točan naziv bio bi “ruski medij na hrvatskome jeziku”, odnosno “ruski hibrid na hrvatskom”. Pitanje je samo jesu li oni koji u Hrvatskoj kreiraju politiku toga svjesni...

Branimir Tomljenović/HRsvijet