Zadnji komentari

Dok Imunološki propada spašava nas zmijski protuotrov iz Srbije, sedam puta skuplji od hrvatskog!

Pin It

Godine nemara ugasile su Imunološki zavod: ''Zapravo bismo u vrlo ...

Poljoprivrednici u Dalmatinskoj zagori, kao i planinari, kažu da je ove godine najezda poskoka prilično velika. Tumače to i iznimno toplom zimom, pa su ti gmizavci u većem broju nego inače izišli već u travnju, svibnju i lipnju. Isto govore i u susjednoj Bosni i Hercegovini, piše Slobodna Dalmacija.

Službe Hitne pomoći, kao i i hrvatske bolnice tijekom proljeća i ljeta imaju prilično posla zbog ugriza zmija.

“Sukladno podacima koje prati Hrvatski zavod za hitnu medicinu, tijekom 2019. godine izvanbolnička hitna medicinska služba obavila je 70 intervencija vezanih uz ugriz ili sumnju na ugriz zmije otrovnice i pritom je kod tri pacijenta primijenila antiviperini serum. Prema našim saznanjima, veleprodaje u Republici Hrvatskoj kontinuirano brinu o dostupnosti seruma protiv zmijskog ugriza”, rekli su u zavodu.

Upit je proslijeđen i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Oni su rekli kako su u razdoblju od 1998. do 2019. godine zmije otrovnice (poskok i riđovka) ugrizle stotine ljudi, pa su tako zbog toksičnog učinka zmijskog otrova hospitalizirane – 632 osobe!

Najviše hospitalizacija zbog ugriza zmije otrovnice je bilo 2001. i to 58, zatim 2000. – 57 te 2018. – 40. U 2019. godini je bilo 18 hospitalizacija. Podsjetimo, djelatnici Hitne pomoći su prošle godine imali 70 intervencija vezanih uz ugriz ili sumnju na ugriz zmije otrovnice.

Odakle ovolika razlika u brojkama?

To bi značilo, ako ćemo se pouzdati u statistiku HZJZ-a i Zavoda za hitnu medicinu, da svi ugrizi nisu bili od zmija otrovnica, pa i nije bilo potrebe za hospitalizacijom.

U Slobodnoj Dalmaciji pokušali su doznati i broj umrlih od zmijskog otrova, ali to se ispostavilo nemogućom misijom. Okrenuli su poprilično telefonskih brojeva, ali nitko im nije mogao dati taj podatak. Sigurno je, međutim, da je od spomenute 1998. umrlo više osoba, a među njima je svakako najveća tragedija smrt bebe stare samo mjesec i pol dana 2007. na Kozjaku iznad Kaštela.

Pojedini liječnici navode da postotak preminulih od ugriza zmije iznosi manje od jedan posto. Poskok pri ugrizu, napominju stručnjaci, izluči oko 20 mg otrova, što za odraslu zdravu osobu, a pogotovo dijete ili kroničnog bolesnika, može biti letalna doza. Najopasnije je kada otrov završi direktno u krvnoj žili. Tada može doći do toksičnog šoka i brze smrti.

U HZJZ-u navode da antidot za zmijski ugriz (antiviperinum) potječe iz konjskog seruma, a sadrži protutijela koja je konj proizveo nakon što mu je ubrizgan zmijski otrov. Antiviperinum se, isključivo u bolničkim uvjetima, daje intravenski, i to samo kada je strogo indiciran, jer sam antiserum može izazvati ozbiljne reakcije. Jedan od najboljih protuotrova, ako ne i najbolji, proizvodio se u zagrebačkom Imunološkom zavodu.

Međutim, više se ne proizvodi jer Hrvatska agencija za lijekove i medicinska pomagala (HALMED) nije produžila dozvolu za njegovu proizvodnju. Dr. Vedrana Čardžića, ravnatelja Imunološkog zavoda, pitali su postoje li planovi i mogu li se obnoviti dozvole za proizvodnju i plasiranje na tržište zmijskih protuotrova.

“Postoji komercijalna potreba za antitoksinom za otrov europskih zmija, dok istovremeno postoji mogućnost ponovnog pokretanja njegove proizvodnje u postojećim pogonima Imunološkog zavoda, uz potrebu rekonstrukcije prostora i nabave potrebne opreme. Planovi rekonstrukcije pogona u Brezju sastavni su dio pripremljenog cjelokupnog plana revitalizacije Imunološkog zavoda. Odjel za razvoj trenutačno provodi aktivnosti osnivanja laboratorija za razvoj procesa proizvodnje antitoksina za otrov europskih zmija”, rekao je Čardžić.

“Cijena lijeka u Hrvatskoj definirana je cijenom lijeka na listi lijekova HZZO-a (750 kn bez PDV-a po bočici), dok je cijena na ostalim tržištima ovisila o tenderskim parametrima. Primjerice, cijena je 2011. po tenderu u Turskoj bila 30 eura po bočici, no s obzirom na mali broj proizvođača, cijena konkurentskih proizvoda znala se kretati čak do 500 eura po dozi. Još uvijek je prisutan interes potencijalnih partnera za plasman antitoksina protiv ugriza zmija Imunološkog zavoda, osobito u zemljama Sredozemlja, a osobito za zmijskim antiserumom za veterinarsko tržište”, navodi Čardžić.

Sljedeća adresa kojoj su se obratili iz Slobodne Dalmacije bio je HALMED, s upitom koji je antitoksin odobren i kada bi Imunološki mogao dobiti dozvole za proizvodnju.

“U Hrvatskoj je ranije bio odobren lijek Antitoksin za otrov europskih zmija (konjski), otopina za injekciju koju je proizvodio Imunološki zavod. Budući da je rok valjanosti zadnje proizvedene serije predmetnog lijeka nedavno istekao, te ne postoje podaci na temelju kojih bi bilo moguće provesti produljenje roka valjanosti, HALMED je u svrhu osiguravanja opskrbe tržišta RH u prethodnom razdoblju dao suglasnost za izvanredni unos/uvoz predmetnog antitoksina iz drugih država. Riječ je o sljedećim lijekovima: Viperfav, koncentrat za otopinu za infuziju – proizvođač Sanofi Pasteur, Francuska – 60 pakiranja; Viekvin otopina za injekciju – proizvođač Institut za virusologiju, vakcine i serume Torlak, Srbija – 200 pakiranja.

S obzirom na vrstu zmija koje se nalaze na našem području, za tržište RH potrebno je osigurati dostupnost antitoksina koji je indiciran za liječenje ugriza europskih zmija otrovnica (Vipera aspis, Vipera berus, Vipera ammodytes), stoga je mogućnost nabave navedenog antitoksina sužena.

Vezano uz gore navedena dva lijeka koja su do sada unesena, odnosno uvezena u RH, napomenuli bismo da se francuski lijek Viperfav nalazi u obliku otopine za infuziju, stoga nije namijenjen za brzo djelovanje, na licu mjesta. S druge strane, za brzo djelovanje, na licu mjesta primjenjiv je lijek Viekvin, koji se nalazi u obliku otopine za injekciju”, naglasila je Ivana Šipić iz HALMED-a, objavila je Slobodna Dalmacija.

DNEVNO.HR