Zadnji komentari

Od Vladinih mjera ratari imaju izravnu štetu – cijena suncokreta pala je za 40 lipa

Pin It

NIKAD NITKO KAO PLENKOVIĆ: Predsjednik Vlade koji vlada bez prave opozicije  i šef nevažnih i prolaznih ministara. I TAKO DVA MANDATA - Glas Istre

“Nekadašnja brojka od 50 i nešto tisuća proizvođača mlijeka sada je ispod 4000 s daljnjim trendom pada”, upozorava u razgovoru za Narod.hr Mato Brlošić, bivši dugogodišnji predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

S Matom Brlošićem, članom Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore razgovarali smo o trenutačnom stanju u hrvatskoj poljoprivredi koje se pogoršalo zbog svjetske gospodarske krize i rata u Ukrajini, te prodajne cijene s kojom vrlo teško poljoprivrednici mogu pokriti troškove proizvodnje.

Pad cijena za proizvođače

Brlošić je za početak istaknuo:

“Cijena suncokreta u Hrvatskoj je prošli tjedan pala za 40 lipa, upravo dan nakon što je premijer Andrej Plenković predstavio jesenski paket mjera za ublažavanje posljedica rasta cijena energenata. Ne vjerujemo da se to slučajno dogodilo, pretpostavljamo da su pad cijene suncokreta potaknule upravo ove Vladine mjere“, istaknuo je.

Vlada je proteklog četvrtka donijela odluku da cijena litre suncokretovog ulja mora biti 15,99 kuna (trgovci su prije litru ulja naplaćivali i preko 20 kuna). Mjere su donesene, obrazloženo je na sjednici Vlade, kako bi se zaštitili građani, cijeli javni, nevladin i neprofitni sektor, te hrvatska poduzeća. Međutim, čini se da je jedan od prvih učinaka mjere pad cijene suncokreta, odnosno udar na poljoprivrednike.

Kalkulacije

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je u nedjelju rekla da će pričekati listopad, kako bi točno odgovorila na pitanje može li prodajna cijena pokriti troškove proizvodnje poljoprivrednicima.

Na upit da komentira ministričine riječi, Brlošić je objasnio da su još prije mjesec i nešto dana predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore bili su na razgovoru u ministarstvu po pitanju investiranja, ulaganja i troškova proizvodnje.

“Informacija koju smo dobili iz Ministarstva poljoprivrede nas je poprilično iznenadila jer njihovi izračuni uopće nisu bili izračuni koji se mogu staviti u stvarnost za ovu godinu. Stoga je Hrvatska poljoprivredna komora zatražila kalkulacije od Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka koji su bili prezentirani prošloga petka u Gudovcu na Poljoprivrednom sajmu”, ističe Brlošić.

Izračuni Fakulteta agrobiotehničkih znanosti

“Rezultati su prezentirani u dijelu ratarstva za kukuruz, soju, suncokret, pšenicu i ječam, u stočarstvu za proizvodnju mlijeka, i za proizvodnju mesa u svinjogojstvu i u stočarstvu. Kalkulacije pokazuju da su troškovi značajno porasli i da ne pokrivaju troškove proizvodnje. Izuzev pšenice i ovih kultura koje su sijane prošle godine, gdje su ulazni troškovi bili nešto manji, sve ostale kalkulacije pokazuju minus u dijelu ratarstva pogotovo u sjetvi proljetnih kultura. Minus u ratarstvu izazivaju i ove suše, te su prinosi oko 50 posto niži. Međutim ovi izračuni Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka i izračuni Ministarstva poljoprivrede se ne poklapaju. Upravo je to i bio razlog zašto je Hrvatska poljoprivredna komora zatražila znanstvene izračune Fakulteta.”, dodaje Brlošić.

Gubici

Brlošić je potom istaknuo da ratari od Vladinih mjera u ovom trenutku imaju gubitke zbog pada cijene suncokreta na hrvatskom tržištu.

“Ako je prosječan urod suncokreta između dvije i pol, tri tone, znači ratari će imati preko 1000 kuna gubitaka. Cijena je sad u Srbiji i Mađarskoj 4,70 kune po kilogramu, a u Hrvatskoj je 4,10 kuna. Tako da su ratari indirektno od Vladinih mjera pretrpjeli štetu i pogođeni su. Da li će Vlada na to odgovoriti, pričekat ćemo” – rekao je Brlošić.

Na upit o pomoći poljoprivrednicima zbog suše, Brlošić je odgovorio:

“Zasad još nema nikakve pomoći, osim što je većina županija proglasila elementarne nepogode. U zapadnom dijelu Hrvatske suša je pogodila do 20 posto površina, a istočni dio Hrvatske 50 i više posto. Ubrzo ćemo imati točne izračune kolike su te štete, trebalo bi pričekati te izračune i onda zatražiti određene mjere”, podsjeća Brlošić.

Što odmah treba napraviti?

“Ide nam sjetva pšenice, koja će se sigurno sijati sa smanjenim količinama gnojiva, što će za rezultat imati manje prinose, dakle, svi ćemo izgubiti: i poljoprivrednici i država i kupci i prijevoznici. U interesu svih bi bilo da se subvencionira mineralno gnojivo, jer mu je cijena otišla tri puta gore. Cijena energije je također otišla ekstremno gore, kao i cijena mehanizacije. U ovakvim uvjetima mi ne možemo proizvoditi. Ako je država rekla da ulje ne može biti 19 kuna, onda neka isto tako kaže da mineralno gnojivo ne može biti 900 kuna, neka bude 500 kuna. Neka idu istom metodom da mi to možemo kvalitetnije posijati. Isto tako, postoji pravilnik gdje bi poljoprivrednici morali sijati deklarirano sjeme, koje je poprilično otišlo gore, znači te troškove u ovakvim uvjetima poljoprivrednici neće moći iznijeti… ili se neće moći ići u sjetvu ili će se ići u sjetvu bez mineralnih gnojiva”, tumači.

Borba protiv suše

Na pitanje na koji način se poljoprivredne površine može zaštititi od nekih budućih suša, Brlošić je odgovorio:

“Postoje odgovori i načini za male i velike površine, ali za to trebaju financijska sredstva, dodatna mehanizacija i specifična primjena mineralnih gnojiva, na određenu dubinu. Navodnjavanje ne može riješiti problem suše jer može pokriti jako male površine i to su primjenjuje pretežno na visokoprofitabilnim kulturama, voću, povrću. Natapanje ratarskih usjeva je moguće samo uz neke velike vodotokove i na malim razdaljinama. Ali se može prevenirati i na druge načine. Primjerice, primjenom odgovarajućih ograda poljoprivrednog zemljišta. Postoje također načini kako se zemljište može obrađivati da štete od suše budu manje. Mali se dio može riješiti navodnjavanjem, a postoji način da se umanje štete i na ovim ostalim velikim površinama”.

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva

Što se tiče trenutačnog broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj, Brlošić je rekao da je dobar dio poljoprivrednika zatvorio svoja obiteljska poljoprivredna gospodarstva, ali se to zasad ne primjećuje jer imamo trend otvaranja novih OPG-a.

“To je povezano s povlačenjem sredstava iz Europske unije, te se u to uključuju i mladi poljoprivrednici. Tako da prividno ne možemo statistički zabilježiti pad jer imamo upravo zbog tih fondova povećanje broja, u jednom OPG-u nastaju još dva-tri zbog financijskih sredstava koja se mogu značajnije povući. Ali, dobar dio koji tako otvaraju, povući će sredstva i poslije toga ih više neće biti. Moja je procjena da svi ti otvoreni OPG-i, ako ih se 30 posto bude za pet i više godina bavilo tom proizvodnjom – bit će dobro. Po mom mišljenju za nekih pet godina slijedi značajnije smanjenje broja OPG-a”, upozorava Brlošić.

Proizvodnja mlijeka

Što se biče proizvodnje mlijeka, Brlošić kaže:

“Događale su se situacije kada su otkupljivači prestali dolaziti u određeno naselje po mlijeko, cijelo selo zatvorilo je proizvodnju. Tako da su dobrim dijelom otkupljivači ti koji su krivi za prestanak proizvodnje mlijeka i ono se smanjilo. Nekadašnja brojka od 50 i nešto tisuća proizvođača mlijeka sada je ispod 4000 sa daljnjim trendom pada. Jedan mali dio poljoprivrednika je možda prešao na preradu svoga mlijeka, koje plasira u svom okruženju, to je jedan izuzetno mali broj. Opstao je i određeni broj proizvođača koji prodaju svoje mlijeko kao sirovinu.”

Izvor: narod.hr