Zadnji komentari

Pozitivne učinke izmjene zakona pojest će kamate

Pin It

Image result for ovrhe nekretnina

Novim nepromišljenim izmjenama i dopunama Ovršnog zakona kriza će se dodatno produbiti, a dug enormno povećati zbog odredbe da se neovršivi dio s 2/3 poveća na 3/4. Dakle, dužnicima će s jedne strane ostati 300 ili 400 kuna više u novčaniku, ali će se upravo za taj iznos uvećan za kamate odraziti na ukupan dug

Od srijede, 3. kolovoza 2017., na snazi su izmjene Ovršnog zakona, a nekoliko njih na snagu stupa 1. rujna i one se odnose na provedbu ovrhe radi naplate neisplaćenih tražbina po osnovi plaće, izravnu naplatu novčane tražbine, te pitanja naplate zadužnice i ona vezana uz izvansudsku ovrhu.

Najvažnija novost od sada je da ako ovršenik (dužnik) prima plaću koja je manja od prosječne netoplaće u Hrvatskoj (prema Državnom zavodu za statistiku, ona je za razdoblje siječanj – kolovoz 2016. iznosila 5664 kune), od ovrhe je izuzet iznos u visini tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj.

Ako, primjerice, ovršenik prima plaću u iznosu od 4500 kuna, od ovrhe je izuzeto 3375 kuna, no od plaće nikako ne može biti izuzeto više od 3776 kuna. Drugim riječima, to je maksimalan iznos koji može biti izuzet od ovrhe. Ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, može se ovršiti iznos u visini jedne polovine netoplaće ovršenika, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine netoplaće ovršenika.

Dug raste

Izmjene onemogućavaju ovrhu na jedinoj nekretnini kada je vrijednost glavnice manja od 20 tisuća kuna. Oni koji ipak ostanu bez nekretnine ipak neće ostati bez smještaja - 18 mjeseci smještaj će im osiguravati Centar za socijalnu skrb.

Posljednjega dana lipnja ove godine u blokadi je bilo 325.009 građana, što je za 4716 građana (1,4 %) manje nego u svibnju. Dug građana iz osnova iznosio je 42,18 milijardi kuna, što je za 233,39 milijuna kuna (0,6 %) manje u odnosu na prethodni mjesec.

Mario Strinavić iz Udruge Blokirani podsjetio je da je dana 31. svibnja 2017. u blokadi bilo 329.725 građana s dugom od 42,41 milijardu kuna.

- Posljednji dan u svibnju 2016. godine bio je blokiran 329.071 građanin, čiji je dug iznosio 39,17 milijardi kuna, godinu dana ranije, u svibnju 2015., blokirana su bila 322.702 građanina s dugom od 33,3 milijarde kuna, dok je 31. svibnja 2014. u blokadi bilo 318.599 građana, a dug je iznosio 27,14 milijardi kuna. Jedan od razloga tom trendu jest zatvaranje obrta, zbog čega se dug obrta, umjesto na obrtu, nakon njegova zatvaranja, evidentira njegovu dotadašnjem vlasniku, kao građaninu. Na žalost, nama koji se bavimo ovim problemom ove su brojke bile očekivane kao i porast duga. Novim nepromišljenim izmjenama i dopunama Ovršnog zakona kriza će se dodatno produbiti, a dug enormno povećati zbog odredbe da se neovršivi dio s 2/3 poveća na 3/4. Dakle, dužnicima će s jedne strane ostati 300 ili 400 kuna više u novčaniku, ali će se upravo za taj iznos uvećan za kamate odraziti na ukupan dug - kaže Strinavić.

Novi zakon

Upravo je to jedna od najvećih zamjerki Ovršnom zakonu koji u cijelosti treba mijenjati želi li se zaista pomoći građanima. Naime, od 42 milijarde kuna ukupnoga duga građana, inicijalni dug iznosi samo osam milijardi kuna, a sve ostalo su kamate i troškovi ovršnog postupka. To je pravi pokazatelj apsurdnog zakona i sustava koji je to omogućio. Vjerovnici se i dalje vrlo teško naplaćuju, dužnici se nakon ovrhe financijski jako teško oporavljaju jer generiraju nove dugove koje ne mogu platiti zato što im se dio primanja ovršuje, a pri svemu postoje i oni koji od toga jako dobro žive - odvjetnici i bilježnici. Nekolicina njih, naime, zarađuje stotine milijuna kuna uništavajući pritom visokim troškovima ovrhe 330 tisuća hrvatskih građana.

- Neosporno je da se dugovi moraju plaćati. Međutim, troškovi ovršnog postupka onemogućuju građanima da plate svoj dug zato što dug od 180 kuna postane dug od 2000 kuna. Ovakav sustav onemogućuje građanima da plaćaju dugove, što vidimo iz svakodnevnog porasta broja blokiranih građana i ukupnog zaduženja, jer da to nije tako, brojka bi padala. Dakle, većina od 330 tisuća blokiranih građana upravo je nastala isključivo zbog troškova - upozorava sudac zagrebačkog Trgovačkog suda Mislav Kolakušić.

Eduard SOUDIL/Glas Slavonije