Zadnji komentari

Sav taj novac završit će u džepovima političara

Pin It

Image result for porez na nekretnine

Evo koliko ćemo plaćati porez na nekretnine: za neke objekte bit će čak 44 posto viši od komunalne naknade!

Visina poreza na stanove i kuće u kojima se trajno živi bit će slična dosadašnjoj komunalnoj naknadi, dok za sve ostale stambene nekretnine koje spadaju u kategoriju za povremeno stanovanj....

kao što su drugi stanovi, kuće za odmor i vikendice, može biti i više od 40 posto veći, ovisno o njihovoj namjeni, godini izgradnje i stanju nekretnine.

Proizlazi to iz informativnih izračuna Porezne uprave, koja je na primjeru stambene nekretnine površine 100 četvornih metara za trajno i povremeno stanovanje prikazala izračun poreza uz primjenu vrijednosti boda i koeficijenta zone koji su već utvrđeni za plaćanja komunalne naknade pa se može očekivati da ih gradovi i općine neće mijenjati, piše Jutarnji list.

Tako ispada da bi za gotovo sve nekretnine sagrađene do 1987. godine, koja je uzeta kao “nulta” godina jer je do tada sagrađen najveći dio stambenog fonda u Hrvatskoj, porez zaista trebao zamijeniti komunalnu naknadu te biti manji ili približno jednake visine, dok je za novije nekretnine veći.

Oprema i namjena

Također, kod nekretnina za povremeno stanovanje visina poreza ovisit će i o njihovoj opremljenosti, ali i namjeni. Primjerice, za vikendice površine 100 četvornih metara koje su sagrađene do 1987. porez bi trebao iznositi 2100 kuna, koliko se za tu nekretninu trenutno plaća porez na kuće za odmor i komunalna naknada na godišnjoj razini. No, ako vikendica ima dodatne sadržaje, bazen, saunu ili sportsku teretanu, porez bi mogao iznositi 2520 kuna. Ako je vikendica s dodatnim sadržajima sagrađena nakon 2006., iznos nameta penje se na 3024 kune, što je 924 kune, odnosno 44 posto više nego što se sada plaća.

Nešto je bolja situacija za nekretnine u kojima se trajno živi: za stanove i kuće spomenute površine koji su sagrađeni do 2005. visina poreza, umjesto 1200 kuna koliko se trenutno plaća godišnja komunalna naknada, bit će 1320 kuna, a za one sagrađene od 2006. godine plaćat će se 1440 kuna, što je 240 kuna, odnosno 20 posto više nego dosad.

Međutim, ove kalkulacije su točne ako jedinice lokalne samouprave ne promijene parametre za izračun poreza. Naime, godišnji iznos poreza po četvornom metru obračunske površine nekretnine utvrđivat će se množenjem vrijednosti boda, koeficijenta zone i koeficijenta namjene, a uvedena su i dva nova kriterija - koeficijent stanja i dobi. Pojedini su koeficijenti propisani zakonom, dok će gradovi i općine sami utvrditi vrijednosti boda, koeficijent zone i namjene te rokove plaćanja poreza.

Za njihovo utvrđivanje dan im je rok do 30. studenoga. Pritom treba naglasiti kako za nekretnine za povremeno stanovanje postoji i korektivni koeficijent namjene, koji uvećava osnovni koeficijent namjene, a samim time i visinu poreza. On se uvodi kao zamjena za porez na kuće za odmor, a za stambene nekretnine ne može biti manji od 1 niti veći od 6. U informativnim izračunima Porezne uprave on iznosi 2,5.

Lokalne evidencije

Budući da će gradovi i općine te parametre utvrđivati na osnovi evidencije o nekretninama, započeli su s prikupljanjem podataka o nekretninama na svojim područjima. Za nekretnine za koje se plaća komunalna naknada i porez na kuće za odmor već postoji evidencija i parametri za izračun, no gradovi i općine trebaju prikupiti podatke o starosti i stanju nekretnina.

S obzirom na to da se 2018. uvodi prva faza primjene poreza, a 2020. se očekuje uvođenje druge faze poreza koji će biti zasnovan na procjeni vrijednosti nekretnina, stručnjaci su podsjetili kako su kao baza podataka za utvrđivanje budućih poreznih obveza trebale poslužiti zbirke kupoprodajnih cijena nekretnina, plan približnih vrijednosti cijena i kartografski prikaz cjenovnih blokova na području gradova i županija, koje su jedinice lokalne samouprave bili dužne uspostaviti temeljem Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina koji je donesen 2015. godine. Kako se većina gradova nije držala zakona, a rok je sve bliži, gradovi i općine počeli su s užurbanim prikupljanjem podataka za evidenciju o nekretninama i od građana, i to usred ljetne sezone.

Brojevi čestica

Tako je dio gradova putem internetskih stranica pozvao građane da ispune obrasce za evidenciju o nekretninama te ih dostave osobno u pisarnice, poštom ili e-mailom. Neki gradovi još nisu počeli prikupljati podatke, a dio ih je najavio da će obrasce slati na kućne adrese. No, osim standardnih informacija o tome tko je vlasnik, a tko korisnik stambene nekretnine, kada je sagrađena, a kada rekonstruirana te koliko iznosi korisna površina, građani u obrascima trebaju navesti i katastarsku česticu, naziv i broj katastarske općine te broj uloška zemljišne knjige.

Iako bi popunjavanje tih podataka moglo biti problematično ako građani nisu upoznati s pojmovima kao što su katastarske čestice i općine, ti bi se podaci trebali nalaziti u kupoprodajnim i vlasničkim ugovorima. Međutim, od građana se traži i da sami procijene stanje nekretnine, ovisno o tome ima li prostor oštećenja i nedostataka zbog kojih nije prikladan za uporabu, je li prikladan za uporabu te ima li dodatne sadržaje kao što su bazeni, saune, sportske teretane, uzletno-sletne staze, helidrome i slično. Krajnji rok za dostavu podataka je 31. listopada, no neki su ga gradovi svojevoljno skratili, primjerice Zaprešić, čiji građani podatke moraju dostaviti do kraja kolovoza, piše Jutarnji list.

Porezni obveznici pritom su dužni dostaviti tražene podatke na vrijeme ili će se porez na nekretnine obračunavati prema najvišim koeficijentima za stanje i dob nekretnine.

SD