Zadnji komentari

Ignorira se i prešućuje: Iseljenici svake godine ulažu u Hrvatsku više od 2 milijarde eura

Pin It

Image result for hrvatska iseljenici

Prema podacima Svjetske banke u financijski sustav Hrvatske se svake godine još uvijek uplaćuje iz dijaspore više od 1,5 milijardi dolara, a gotovinski ulazi još polovica tog iznosa što znači da i danas iz džepova hrvatskih građana koji žive izvan Hrvatske direktno u našu zemlju svake godine uđe oko 2 milijardi dolara.

Hrvatsko iseljeništvo (dijaspora) u najširem smislu označava pripadnike hrvatskoga naroda koji žive izvan granica Hrvatske ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod (BiH) ili autohtonu manjinu. Skoro 4 milijuna Hrvata živi izvan granica Republike Hrvatske.

Računa se da u Hrvatskoj živi oko 3,6 milijuna Hrvata, u Bosni i Hercegovini oko 400 000, oko 200 000 u susjednim državama te oko 3,300 000 u drugim državama širom svijeta.

Iseljenici ulažu u Hrvatsku oko 2 milijarde Eura, 5% BDP-a

Prema podacima Svjetske banke u financijski sustav Hrvatske se svake godine još uvijek uplaćuje iz dijaspore više od 1,5 milijardi dolara, a gotovinski ulazi još polovica tog iznosa što znači da i danas iz džepova hrvatskih građana koji žive izvan Hrvatske direktno u našu zemlju svake godine uđe oko 2 milijardi dolara.

Procjenjuje se da među hrvatskim iseljenicima ima preko 900 etabliranih firmi koji svojim proizvodima i uslugama sudjeluju vrlo aktivno na svjetskom tržištu, a osoba sa znanstvenim statusom ima bitno više nego u Hrvatskoj.

Na žalost hrvatska Vlada još uvijek ne poduzima nikakve konkretne, sustavne korake kako bi Hrvate koji žive izvan zemlje uključila u politički i ekonomski život Hrvatske. Je li razlog nesposobnost, nezainteresiranost, pritisci nekih interesnih skupina koje su još uvijek ‘politički’ orijentirane protiv hrvatskog iseljeništva ili strah postkomunističkih tajkuna od utjecaja iseljeništva naučenog na poslovno natjecanje na slobodnom, politički nekontroliranom tržištu i njihovog kapitala?

Demografi se slažu – iseljenike treba konkretnim mjerama privlačiti za povratak

Iako gotovo svi hrvatski demografi neprekidno upozoravaju kako državno ulaganje u pronatalitenu politiku mora biti prioritet svake vlade koja želi osigurati dugoročnu ekonomsku i svaku drugu dobrobit za Hrvatsku – vlada Andreja Plenkovića još uvijek nije uvela konkretne mjere koje bi mogle početi davati rezultate u sljedećih nekoliko godina.

Istovremeno, vezano za iseljavanje iz Hrvatske u druge države EU-a, može se čuti kako će naša zemlja trebati, zbog radne snage i uz najbolju pronatalitetnu politiku “uvesti” oko 50 000 ljudi.

“Hrvatska ne može primiti veći broj stranaca a da ne dođe do promjene hrvatskog identiteta. Irska je demografskom politikom odredila da može primiti deset posto imigranata, a od toga njih polovicu irskog podrijetla. A mi nismo ni pokazali želju da vratimo iseljeništvo osim ako ne smatramo da su svi zatucani. Nemamo nijedan studij koji bi privlačio djecu iseljenika poput studija Mediterana i jadranske obale, a mali Island sa studijem obale privlači studente u zabiti od tisuću stanovnika. Nedostaje nam radnika u turizmu, graditeljstvu i poljoprivredi i možemo primiti 50.000 useljenika i planski ih useljavati u Slavoniju, ruralna i brdsko-planinska područja i na obalu – upozorio je demograf Stjepan Šterc u prošlotjednom razgovoru za Večernji list.

Demograf Anđelko Akrap slaže se da bi Hrvatska vlada trebala raditi na osmišljenom povratku hrvatskih iseljenika.Ističe da prvo moramo zaustaviti iseljavanje mladih i napraviti bilancu radne snage da znamo koji nam radnici trebaju. Država usto mora riješiti i rašireni problem rada na određeno.

„Migracija ima pozitivne i negativne učinke i zato je važno da imigranti dolaze iz sredina sličnih kulturološki i civilizacijski našem podneblju. To bi prije svega, ako hoćete otvoreno, bilo stanovništvo kršćanskih zemalja. Ne znači da su oni bolji ljudi od nekršćana, samo se lakše integriraju u prostor jer ih okružuje stanovništvo sličnoga ili istog kulturološkog kruga. Najvažnije pitanje je treba li imigracijska politika biti fokusirana na povratak naših iseljenika ili ih se odričemo i okrećemo drugima? Moramo voditi selektivnu imigracijsku politiku jer smo premala zemlja, jer ako u ispražnjenu Slavoniju u neko mjesto dođe 20.000 stanovnika iz posve novog kulturološkog okruženja, to može u budućnosti bitno remetiti sastav populacije i izazivati probleme“, rekao naglasio je demograf Dražen Živić.

Demografska revitalizacija kroz imiracijski model nije izum Hrvatske. Sa povratkom iseljenika u matičnu zemlju zemlje poput Irske, Poljske i Izraela postigle su veliki uspjeh. Hrvatska vlada jedino treba odlučiti primijeniti odlične, razrađene modele vraćanja stanovnika omogučujući svom stanovništvu da se trajno nastani u svojoj domovini.

Izvor: vecernji.hr/priznajem.hr