Zadnji komentari

Našim lječnicima ne dajemo uvjete za rad, a uvozimo ih iz Srbije i drugih zemalja

Pin It

Zemlju napustilo 550 liječnika, a Hrvatska ih planira “uvesti” 70

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, do kraja 2016. u hrvatskom zdravstvenom sustavu zaposlilo se 30 liječnika iz inozemstva, čija je prosječna dob 45 godina. Najviše ih je došlo iz Makedonije, BiH i Srbije, a ostali su iz Crne Gore, Litve, Rusije, Slovenije i Kosova.

Ministarstvo rada ovih je dana poslodavcima i sindikatima poslalo prijedlog prema kojem bi se kvota za zapošljavanje stranaca u 2018. godini popela na 29.000 radnih dozvola.

Kako se određeni dio radnih dozvola odnosi na već postojeće strane radnike u Hrvatskoj, kvota za novo zapošljavanje bila bi 17.810 dozvola, što je 2,5 posto više nego ove godine. Od tih 17.810 novih dozvola najveći broj, nešto više od 12 tisuća, podijelio bi se u građevinskom sektoru, gdje se najviše traže tesari, zidari i armirači.

Prvo veće plaće

Nešto više od 1800 kvota namijenjeno je turizmu i ugostiteljstvu, a brodogradnji oko 1600 novih radnih dozvola. Za metalnu industriju traži se 1100 stranih radnika, a u sektoru poljoprivrede i šumarstva 800, od čega je 35 predviđeno za pomoćne stočare i pastire. Slijede prehrambena industrija sa 770 dozvola za strance, prometni sektor sa 765 (600 vozača kamiona), prerađivačka industrija s 580, zdravstvo sa 70 (40 stranih liječnika specijalista, 20 doktora medicine bez specijalizacije te po pet zubara i specijalista dentalne medicine) i kultura s 22 dozvole, od kojih se 12 odnosi na baletne umjetnike. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca prijedlogom su oduševljeni, ali sindikalne središnjice smatraju kako je povećanje kvota za zapošljavanje stranih radnika potpuno promašeno.

- Trebaju nam veće plaće, a ne veći broj radnih dozvola za strance. Hrvatska je možda prije 10 - 15 godina bila atraktivna za radnike iz nama susjednih zemalja poput BiH ili Srbije, ali uz današnju cijenu rada nije više atraktivna nikome. Danas više od 250.000 zaposlenih radi za netoplaću od 3000 do 3500 kuna. Tko bi za to dolazio u Hrvatsku kad su veće plaće u Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj, a da ne govorimo o Njemačkoj - komentirao je ovu vijest Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).

Ovaj prijedlog poslan je upravo u trenutku kada Češka sve čini da privuče sto tisuća radnika, Njemačkoj treba milijun radnika, Švedskoj u ovom trenu treba 80 tisuća, a Austriji 30 tisuća za zimsku sezonu. Zlatko Sirovec, predsjednik Udruženja građevinara HGK, kaže da će, bude li sreće, popuniti polovinu odobrene strane kvote.

– Nadajmo se da ćemo naći radnike na tržištu BiH i Srbije gdje nema jezične barijere, a za ostatak ćemo se rasplinuti okolo, prema Rumunjskoj i Bugarskoj ili možda prema Africi. Kao što Njemačku nisu gradili Nijemci, tako ni Hrvatsku neće graditi Hrvati, nego radnici koje uspijemo naći – komentira Sirovec.

Objektivna potreba

S druge strane, Hrvatska liječnička komora pozdravlja takvu odluku s obzirom na to da je iz Hrvatske od ulaska u EU otišlo i nije se vratilo 550 liječnika.

- Objektivno, postoji potreba za zapošljavanjem znatnog broja liječnika. Tome u prilog govori prosječna satnica prekovremenog rada bolničkih liječnika, koja uvelike nadmašuje zakonski dopuštenu, odnosno broj osiguranika po timu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koji je veći no što bi trebao biti prema standardima EU-a. Uvoz stranih liječnika nameće se kao jedno od mogućih rješenja. Hrvatska liječnička komora drži da taj uvoz treba biti kontroliran u smislu stručne kontrole kvalitete “uvezenih” liječnika i ciljan prema specifičnim potrebama hrvatskog zdravstva. Nekontrolirani uvoz mogao bi ugroziti kvalitetu pružanja zdravstvene usluge hrvatskim građanima - komentirao je dr. Trpimir Goluža, predsjednik Hrvatske liječničke komore.

Može se pretpostaviti da će se strani liječnici najlakše zapošljavati u sredinama koje nisu atraktivne za domaće medicinare, no ostaje pitanje gdje naći strane doktore medicine koji žele raditi za otprilike tisuću i pol eura mjesečno ako nekoliko stotina kilometara dalje mogu zaraditi dva do tri puta više. Prema podacima Hrvatske liječničke komore, do kraja 2016. u hrvatskom zdravstvenom sustavu zaposlilo se 30 liječnika iz inozemstva, čija je prosječna dob 45 godina. Najviše ih je došlo iz Makedonije, BiH i Srbije, a ostali su iz Crne Gore, Litve, Rusije, Slovenije i Kosova.

Nefreteta Z. EBERHARD/Glas Slavonije