Vodi li ministar Marić Hrvatsku u bankrot kao i Agrokor?

Pin It

Pitanje je hipotetično, ali pri tome treba navesti brojke iz scenarija o propasti "Agrokora". Ta je najveća hrvatska tvrtka 2014. godine imala 222 zaposlenika i prihod od 2,7 milijardi kuna te neto dobit od 550.000 milijuna kuna. Sadašnja "Fortenova grupa" koija je nastala od prethodnog "Agrokora" na čelu s Fabrisom Peruškom u 2019. godini imala je prihod 533 milijuna kuna, te gubitak od 853 milijuna kuna.

Usijana politička klima u Hrvatskoj potencirana verbalnim sukobompredsjednika Milanovića i premijera Plenkovića, velikosrpskom ofenzivom tadema Pupovac-Porfirije, sustavnim obezvrijeđivanjem žrtava Domovinskog rata i konačno predstojećim lokalnim izborima, sve skupa u okolnostima pandmije Covida 19 potpuno je gurnulo u drugi plan druge za državu i te kako važne probleme od rješavanja kojih ovisi stabilnost države i hrvatskog društva. Jedan od takvih problema je javni dug Republike Hrvatske.

          Javni dug Hrvatske krajem studenoga 2020. godine dosegnuo je 327,8 milijardi kuna, što je 35,3 milijarde kuna više nego na kraju 2019. godine, dok je njegov udjel u BDP-u narastao na 88,6 posto. Hrvatska se nedavno na međunarodnom financijskom tržištu dodatno zadužila u obveznicama vrijednim 2 milijarde eura. Tom prigodom ministar financija koji slovi u vladinim krugovima kao "najbolji ministar" izjavio je da je potražnja bila takva da smo se mogli zadužiti za šest milijardi eura. Postavlja se logično pitanje "najboljem ministru" Zdravku Mariću zašto je potražnja bila višestruko veća nego za koliko se Hrvatska zadužila, je li to zbog toga što su obveznice prejeftino prodane, odnosno da su preskupo određene kamate. To se može jednostavno usporediti s prodajom luksuzne kuće na Jadranu uz samo more površine 300 četvornih metara sa zemljištem od 1000 četvornih metara za 100.000 eura, što bi naravno privuklo veliki broj potencijalnih kupaca s pitanjem "ima li toga još". Takva je otprilike pozicija Republike Hrvatske na skupom međunarodnom financijskom tržištu, na kojemu je Hrvatska još uvijek u cijelosti poželjna nekretnina sa svojim zemljopisnim, ljudskim i materijalnim potencijalima.

          Ovdje ćemo napraviti malu digresiju, pa spomenuti jednu priliku koju je odbacila i upropastila tadašnje postojeća financijsko-poslovna kamarila stvorena u korupcijskoj privatizaciji i pretvorbi. U prvim danima hrvatske države brojni uspješni Hrvati iz iseljeništva sa svih kontinenata, nakon što su i financijski pomogli u stvaranju hrvatske države, predlagali su osnivanje snažne Hrvatske iseljeničke banke. Financijski temelj takve ideje ležao je u činjenici da hrvatsko iseljeništvo diljem svijeta teži po gruboj procjeni oko 40 milijardi dolara. Čak je i britanski "Economist" ocijenio u tom pogledu snažnu potporu hrvatskog iseljeništva novoj hrvatskoj državi. Naravno bankarskim mešetarima u vodećim bankama s naslijeđenim kapitalom iz komunističke Jugoslavije takva ponuda ni najmanje nije odgovarala. To je najočitije došlo do izražaja prilikom sumnjive privatizacije i prodaje uspješnih hrvatskih banaka, prije svega Zagrebačke i Privredne banke, dok su neke sanirane prije prodaje da bi ih nakon prodaje stranci uz višestruko veću cijenu preprodale. Da se osnovala Hrvatskla iseljenička banka hrvatska se država mogla zaduživati kod svojih iseljenika vjerojatno po povoljnijim uvjetima nego na sadašnjem skupom međunarodnom tržištu kojemu "najbolji ministar" Zdravko Marić nudi po niskoj cijeni državne obveznice.

          S novim zaduženjem javni dug Hrvatske u trenutku pisanja ovog teksta narastao je na 342,4 milijarde kuna (oko 50 milijardi dolara) što znači da po stanovniku dakle i našoj djeci kao i unucima iznosi 84.300 kuna. Ako želite saznati kako taj dug raste brzinom "ferarija" kliknite na Googleu "brojčanik javnog duga Hrvatske", pa ćete vidjeti kojom brzinom taj dug raste. Dnevni porast je oko 10 milijuna dolara.

          S ovakvim tempom zaduživanja na međunarodnom financijskom tržištu logično se nameće pitanje: Hoće li Zdravko Marić, Andrej Plenković i njihova kvazipolitička svita, sastavljena od kriminala, nepotizma, korupcije, utajivača poreza, ratnih i drugih zločinaca dovesti hrvatsku državu do bankrota, kao što je "najbolji ministar" Zdravko Marić kao vodeći financijski dužnosnik "Agrokora" doveo do propasti Ivicu Todorića i predaju tvrtke ruskim bankama. Pitanje je hipotetično, ali pri tome treba navesti brojke iz scenarija o propasti "Agrokora". Ta je najveća hrvatska tvrtka 2014. godine imala 222 zaposlenika i prihod od 2,7 milijardi kuna te neto dobit od 550.000 milijuna kuna. Sadašnja "Fortenova grupa" koija je nastala od prethodnog "Agrokora" na čelu s Fabrisom Peruškom u 2019. godini imala je prihod 533 milijuna kuna, te gubitak od 853 milijuna kuna.

          Na ovo je važno upozoriti, jer vrtoglavi rast javnog duga hrvatske države, ako se ovakvom politikom "najboljeg ministra" Zdravka Marića ali i njegovog gazde Andreja Plenkovića nastavi, Hrvatska može doživjeti sudbinu Grčke koja je bankrotirala, pa je bila podvrgnuta rigoroznim mjerama Europske komisije. U ovom slučaju važi narodna poslovica da je dobro "puhati na hladno".

Vjekoslav Krsnik/HRsvijet