UN-ov podtajnica: ‘Marakeški sporazum označava kraj uobičajenog odnosa prema migrantima’

Pin It

Ona je dodala kako “rano utvrđivanje potreba za zaštitom i ranjivosti može olakšati upravljanje mješovitim kretanjima i dovesti do odgovarajućeg odgovora za ovu populaciju”, ali je također ustvrdila kako “djeca bez pratnje i odvojena djeca, oni koji su doživjeli rodno nasilje i LGBTQI+ osobe imaju specifične potrebe” te da će im “možda trebati siguran smještaj i usluge izvan velikih i prenatrpanih prihvatnih centara”.

Podtajnica UN-a Gillian Triggs, pomoćnica visokog predstavnika zadužena za zaštitu pri UN-ovom uredu za izbjeglice ustvrdila je kako postoje “puno vjerodostojni dokazi” o nasilju hrvatske policije na granici, referirajući se na migrantsku krizu koja traje od 2015. godine te na brojne optužbe na račun hrvatske policije na granici s BiH.

Podsjetimo, posljednjih godina optužbe na račun hrvatske policije dolaze iz britanskog ljevičarskog lista The Guardian, koji je čak osam puta optužio hrvatsku graničnu policiju za nasilje na ilegalnim migrantima, a od čega se dva puta pozvao Dansko vijeće za izbjeglice (DRC), koje nije Vladino tijelo, već nevladina organizacija osnovana 1956. godine. Sveukupni prihodi DCR-a u 2019. godini iznosili su 3,2 milijarde danskih kruna. Ova organizacija ima preko 700 zaposlenika, od čega je oko njih 590 zaposleno preko ekskluzivnog ugovora s UN-om.

Uz to, svaki napad na hrvatsku policiju u The Guardianu potpisao je isti novinar, a MUP je svaki puta kategorički odbacio tvrdnje dodajući kako ne mogu ne primijetiti da The Guardian hrvatsku policiju sad već uobičajeno, bez ijednog dokaza, uporno želi prikazati kao brutalnu i nehumanu skupinu sklonu pljačkama i zlostavljanjima nezakonitih migranata.

UN-ov podtajnica: ‘Marakeški sporazum označava kraj uobičajenog odnosa prema migrantima’

Zanimljivo, Gillian Triggs je tjedan prije posjeta Hrvatskoj i napada na hrvatsku policiju, boravila u BiH gdje je ustvrdila da je “podjela odgovornosti među različitim regijama zemlje presudna za ublažavanje pritisaka na zajednice koje su najviše pogođene”.

Ona je dodala kako “rano utvrđivanje potreba za zaštitom i ranjivosti može olakšati upravljanje mješovitim kretanjima i dovesti do odgovarajućeg odgovora za ovu populaciju”, ali je također ustvrdila kako “djeca bez pratnje i odvojena djeca, oni koji su doživjeli rodno nasilje i LGBTQI+ osobe imaju specifične potrebe” te da će im “možda trebati siguran smještaj i usluge izvan velikih i prenatrpanih prihvatnih centara”.

Triggs je inače poznata kao radikalna pobornica migracija te je 2019. godine rekla da Globlni kompakt, poznatiji kao Marakeški sporazum “mijenja pravila igre za međunarodnu odgovornost u raspodjeli izbjeglica”, dodavši da to označava kraj uobičajenog odnosa prema migrantima.

“Dok države imaju pravo i odgovornost kontrolirati svoje granice, one bi se također trebale pridržavati svojih međunarodnih obveza kako bi azilantima omogućile pristup svom teritoriju, da azil zatraže odmah u sigurnoj zemlji i bez prepreka”, ocijenila je Triggs.

U svom govoru iz 2019. Triggs je spominjala kako je čula za nekoliko primjera dodjele zemlje izbjeglicama kako bi mogli uzgajati hranu, a koje bi moglo biti dostupno i lokalnom stanovništvu.

Izvor: narod.hr