Za velikim brojem osoba nestalih u Domovinskom ratu i dalje se traga

Pin It

Obitelji osoba nestalih u Domovinsko ratu prolaze posebno tešku vrstu golgote. Unatoč tome što već više od tri desetljeća tragaju za svojim bližnjima, u onima koji čekaju informacije o pronalasku dugo je tinjao tračak nade da će im njihovi najmiliji jednog dana možda pokucati na vrata, zagrliti ih i objasniti gdje su bili sve ovo vrijeme…

No, stvarnost je drugačija. Ove nesretne obitelji očekuju poziv Ministarstva hrvatskih branitelja koje je preuzelo ovu tešku, ali neizmjerno humanu zadaću: provjeriti svaku informaciju, prekopati sve lokacije za koje se pretpostavlja da su bile poprišta ratnog zločina, pronaći ostatke nestalih osoba i identificirati ih.

Obitelji žrtava tada dobivaju spoznaju o mjestu i načinu stradavanja, kao i posmrtne ostatke koje mogu dostojanstveno pokopati i trajno mjesto na kojem mogu zapaliti svijeću. Za majke, očeve, braću, sestre i djecu pronađenih žrtava – ovakvi ishodi donose neopisivo olakšanje, a u posljednjih šest godina obitelji 230 osoba nestalih u Domovinskom ratu saznali su istinu o njihovoj sudbini.

Medved: “Traženje nestalih je naša trajna dužnost”

Unatoč svojim brojnim zadacima koje je dobio kao potpredsjednik Vlade, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved ovaj posao i dalje naglašava jednim od najvažnijih poslova njegova resora.

“Traženje nestalih naša je trajna dužnost i upravo to je jedan od temeljnih ciljeva našega djelovanja. Taj proces je osjetljiv i složen za sve koji su u njega uključeni, ali najteže i najbolnije za njihove obitelji. To je otvorena rana svima koji već tri desetljeća tragaju za istinom o sudbini svojih najmilijih, a za nas je to prioritetno neriješeno pitanje iz Domovinskog rata”, kaže Medved za čijeg mandata je uspostavljen sustav u kojem se kontinuirano i intenzivno ulažu napori kako bi se pronašli posmrtni ostaci svih nestalih osoba.

Posao potrage za nestalima i njihova identifikacija iznimno je iscrpljujući, no donosi rezultate, pa je tako brojka nestalih sve manja i manja. Unatoč tome, ima nezadovoljnika koji smatraju kako bi se ovaj posao mogao odrađivati i bolje, no ministar takvima ovim putem podastire podatke koji bi im mogli promijeniti mišljenje:

“Osigurali smo najsuvremeniju opremu za pretragu terena i identifikaciju u DNA laboratorijima, unaprijedili metodologiju terenskih istraživanja i osnažili međuresornu suradnju. Od ukupno 1821 neriješen slučaj nestalih osoba u Republici Hrvatskoj, većinu čine hrvatski branitelji i civili nestali i ubijeni 1991./92. godine u oružanoj velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku, a ključna prepreka učinkovitijem rješavanju sudbine nestalih osoba je izostanak suradnje od strane Republike Srbije. Nemamo informacije o prikrivenim masovnim i pojedinačnim grobnicama na ranije okupiranim područjima Republike Hrvatske te o sekundarnim grobnicama u koje su organizirano i sustavno premještani posmrtni ostaci žrtava, a za koje u Srbiji imaju saznanja i dokumentaciju odnosno protokole koje smo u više navrata tražili. Unatoč tome, u proteklih šest godina imamo rezultate koji najbolje govore o našoj predanosti pronalasku osoba nestalih u Domovinskom ratu. To je odgovor svima koji tvrde da se ništa ne radi po tom za nas prioritetnom pitanju.”

Najveća prepreka – nedostatak informacija od strane Srbije

Medved podvlači kako je najveći problem u traženju osoba nestalih u Domovinskom ratu nedostatak informacija, zbog čega kontinuirano proziva Srbiju i poziva sve koji imaju informacije i saznanja koja bi im mogla pomoći u potragama.

“Napominjemo da uz kroničan nedostatak pouzdanih informacija, ovaj proces dodatno otežava i gotovo svakodnevno širenje raznih dezinformacija. Stoga pozivamo sve, ako znaju neka ta saznanja podijele s institucijama, ali neka prestanu manipulirati i politizirati jer takav pristup samo šteti, a želimo vjerovati da nam je svima cilj pronaći sve osobe nestale u Domovinskom ratu.”

Naporima nadležnih tijela RH do danas je riješena sudbina većine evidentiranih nestalih osoba, no još je uvijek nepoznata sudbina 1428 osoba te mjesto ukopa posmrtnih ostataka 393 smrtno stradale osobe, što ukupno čini 1821 neriješen slučaj iz Domovinskog rata. Dosadašnjim tijekom procesa, ekshumirani su posmrtni ostaci 5222 žrtve od kojih se najveći broj odnosi na područje hrvatskoga Podunavlja, njih 2333 (VSŽ i OBŽ).

U proteklih šest godina ekshumirani posmrtni ostaci 162 osobe, a identificirano 230 osoba

“Da bi se dobio potpun i dojam koliko se radilo treba istaknuti podatak kako smo u mandatu ove Vlade od listopada 2016. proveli terenska istraživanja na 323 lokacije diljem Republike Hrvatske, od toga 112 na području Vukovarsko-srijemske županije, 72 na području hrvatske Banovine i 38 na području Osječko-baranjske županije. Pregled terena obuhvaćao je 885.649,7 m2”, kažu iz Ministarstva hrvatskih branitelja.

Provedenim istraživanjima pronađene su dvije masovne grobnice i veći broj pojedinačnih grobnica iz kojih su ekshumirani posmrtni ostaci 162 osobe. U tom razdoblju završno su identificirani posmrtni ostaci 230 osoba, koji su potom dostojno pokopani, sukladno željama obitelji.

U 2022. godini provedena su terenska istraživanja na 61 lokaciji, pretežno na području hrvatskog Podunavlja i Banovine, ali i u ostalim dijelovima Hrvatske za koji se vežu nestanci. Ove godine organizirano je devet završnih identifikacija pri čemu su završno identificirani posmrtni ostaci 43 osobe.

U traganju za nestalima posebno važna međuresorna suradnja

Cijeli proces traženja je, napominju, institucionaliziran, jasno definiran sa svim svojim sastavnicama, određena su pravila u postupanju, ojačan je Hrvatski model traženja nestalih osoba, ojačana je za ovaj proces posebno važna međuresorna suradnja Ministarstva hrvatskih branitelja sa sigurnosno-obavještajnim službama i Ministarstvom unutarnjih poslova na prikupljanju i obradi saznanja o grobnicama i traganju za nestalima, te s Državnim odvjetništvom na evidentiranju počinjenih zločina, a potpisan je i niz međudržavnim sporazuma, nabavljena suvremena oprema za pretragu terena i još mnogo toga.

Uz to, intenzivan je i suradnja s Ministarstvom obrane i Hrvatskom vojskom, s kojima Ministarstvo hrvatskih branitelja zajedno radi na pretragama terena s geo-radarom i bespilotnim letjelicama, kao i na probnim iskapanjima, u kojima pri većim i zahtjevnijim lokacijama vojna inženjerija pomaže i sa svojim radnim strojevima, te na ekshumacijama, u kojima Hrvatska vojska ima golemo iskustvo, zbog čega u Ministarstvu hrvatskih branitelja ističu da je njihov doprinos je nemjerljiv.

“Također dodatno je ojačana sposobnost DNA laboratorija u Zagrebu na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku. Vlada RH donirala je 5 milijuna kuna za nabavu najsuvremenije opreme koja će pomoći u prevladavanju najvećih izazova u identifikaciji posmrtnih ostataka metodom analize DNA. Hrvatski model prepoznat je i van granica RH, a njegova odlika je i činjenica da je primjenjiv i u drugim slučajevima kada su recimo u pitanju prirodne katastrofe ili terorističke akcije koje za sobom vuku veći broj stradalih ljudi”, ističu ljudi uključeni u proces potrage za nestalima u Domovinskom ratu.

Najviše nestalih u Vukovarsko-srijemskoj županiji

Od ukupnoga broja neriješenih slučajeva, najveći udio čine osobe s područja Vukovarsko-srijemske županije, njih 515. Od toga, 383 osoba su stanovnici i hrvatski branitelji nasilno odvedeni i stradali u Vukovaru i prigradskim naseljima 1991. uslijed velikosrpske agresije i pokušaja proboja iz neprijateljskog obruča u Vukovaru kada im se gubi trag na području Petrovaca i Marinaca.

“Razmjere ljudskog stradavanja na prostoru Vukovarsko-srijemske županije zorno prikazuje otkrivanje 56 masovnih grobnica te više stotina pojedinačnih grobnica s ekshumiranim posmrtnim ostacima 2105 žrtve, od kojih su identificirana 1875 hrvatska branitelja i civila. Uz lokacije na kojima su pronađeni, na prostoru Vukovarsko-srijemske županije provedeno je terensko istraživanje daljnje 723 lokacije na kojima posmrtni ostaci nisu pronađeni, što svjedoči o naporima u provedbi aktivnosti traženja da se pronađu sve nestale osobe”, kažu iz Ministarstva hrvatskih branitelja uz napomenu da potraga za nestalim osobama s područja Vukovara i Vukovarsko-srijemske županije nije ograničena samo na prostor Grada i njegovu okolicu.

“Tragovi zločina vode i susjednoj, Osječko-baranjskoj županiji, gdje su na području Dalja pronađene grobnice žrtava s područja Vukovara. Isto tako, dio nestalih i nasilno odvedenih osoba s vukovarskog područja pronađen je i na teritoriju Republike Srbije s kojeg je, za sada, preuzeto 69 posmrtnih ostataka.”

S ciljem bolje učinkovitosti 2017. godine uspostavljene su i područne ispostave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja u Vukovaru i Splitu, u kojima rade mahom umirovljeni pripadnici Hrvatske vojske i policije, dragovoljci Domovinskog rata.

Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu

U mandatu od listopada 2016., na tom području provedena su istraživanja 112 lokacija za koje su prikupljena saznanja ukazivala da se radi o prikrivenim masovnim i pojedinačnim grobnicama. Pronađeni su i ekshumirani posmrtni ostaci 33 osobe, pri čemu se posebno ističe pronalazak masovne grobnice u Marincima iz koje su 2020. ekshumirani posmrtni ostaci 4 osobe, hrvatska branitelja i masovne grobnice na Bobotskom mrciništu kod Bobote, iz koje su 2021. ekshumirani posmrtni ostaci 13 civilnih osoba, mještana Tenja, koji su nasilno odvedeni u srpnju 1991. godine.

Pretražen je i prostor Gradske tržnice u Vukovaru, Veleprometa, veći broj lokacija na području Sotina, Trpinje, Negoslavaca, Petrovaca, Bogdanovaca, Borova, Bršadina, Svinjarevaca i druge lokacije, a tijekom 2022. godine na području Vukovarsko-srijemske županije istraženo je 13 lokacija i pronađeni su posmrtni ostaci dvije osobe, koji su ekshumirani i identificirani.

“Unatoč svim uloženim naporima, traženje istine je put čiji cilj još nismo dosegnuli. Tako još uvijek tragamo za 1821 nestalom i smrtno stradalom osobom u Domovinskom ratu za koje je nepoznato mjesto ukopa. Nedostatak vjerodostojnih informacija otežava svaki značajniji napredak. Stoga je od presudne važnosti poduzimanje svih aktivnosti, na svim razinama, kako bi se što prije došlo do kvalitetnih podataka koji će omogućiti pronalazak nestalih osoba”, podvlači Tomo Medved.

Uz sav napor i trud koji ulažu u potragu za osobama nestalim u Domovinskom ratu, Ministarstvo hrvatskih branitelja posebno ističe važnost donošenja Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu kao preduvjet za učinkovito traganje za nestalim osobama, koji je prvi put u Hrvatskoj donesen 2019. godine, a u čijoj su pripremi sudjelovale udruge koje okupljaju članove obitelji nestalih osoba, s kojima je u proteklih šest godina ostvarena dobra suradnja i transparentan partnerski odnos.

vukovar.dnevno.hr