Treba li pitanje manjina u Saboru konačno postati ključno? 400 tisuća ljudi smatra da treba
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 21 Svibanj 2024 18:09
Ali ono što traže nije neka velika novost, već su slični zahtjevi viđeni prije nekoliko godina, kad je GI Narod odlučuje u samo dva tjedna prikupila za svako pitanje, njih dva, preko 400 tisuća potpisa. No, iako je ogroman broj građana zatražio promjene, referendum je ukraden.
Najnoviju inicijativu u smjeru ograničavanja prava zastupnika nacionalnih manjina da odlučuju o vladi i donošenju proračuna pokrenuo je Most koji traži raspisivanje ustavotvornog referenduma. Ali ono što traže nije neka velika novost, već su slični zahtjevi viđeni prije nekoliko godina, kad je GI Narod odlučuje u samo dva tjedna prikupila za svako pitanje, njih dva, preko 400 tisuća potpisa. No, iako je ogroman broj građana zatražio promjene, referendum je ukraden.
Usporedbe radi, na ovim je parlamentarnim izborima glasovalo 2.215.876 birača ili njih 62,30 posto.
Svoj potpis za pitanje GI Narod odlučuje o manjinama, tražeći promjernu, dala je gotovo petina birača, a gotovo polovina od posljednjih spomenutih. Je li to dovoljno da ova tema postane ključna u Hrvatskoj?
U samo dva tjedna ogroman uspjeh GI Narod odlučuje
Građanska inicijativa „Narod odlučuje“, zahvaljujući svesrdnoj i bezrezervnoj aktivnosti više od 2000 volontera diljem Hrvatske u samo dva tjedna, uz brojne opstrukcije, napose od strane HDZ-a i SDP-a, uspješno prikupila ukupno 812 811 potpisa, kutije s potpisima svečano su predane Hrvatskom saboru.
Za prvo referendumsko pitanje, o promjeni praga za ulazak u Sabor i načina biranja zastupnika, prikupili su 405.352 tisuća potpisa, a za drugo, ono o glasovanju manjina u Saboru, 407.469 tisuća potpisa, objavili su tada uz ovacije okupljenih.
Što su tražili iz GI Narod odlučuje?
Prema sadašnjem izbornom sustavu, po kojemu su provedeni posljednji parlamentarni izbori, birači mogu koristiti jedan preferencijski glas koji je ograničen pragom od 10% glasova liste. Drugim riječima, za ulazak u Sabor vrijedi poredak kandidata na listi koji je postavljen uoči izbora (prema odlukama šefova stranke), a tek ako određeni kandidat dobije više od 10% preferencijskih glasova liste, poredak se mijenja.
Po prijedlogu inicijative „Narod odlučuje“, prvotni poredak kandidata ne bi imao nikakvu težinu. Glasači bi na odabranoj listi mogli zaokružiti do tri preferirana kandidata te bi se njihov konačni poredak određivao isključivo brojem preferencijskih glasova.
Pitanje nacionalnih manjina
Nadalje, referendumom koji je predlagala GI „Narod odlučuje” smanjio bi se broj zastupnika s najviše 160 na najviše 120, a samim time bi i broj zastupnika nacionalnih manjina proporcionalno bio smanjen s osam na šest. Također, zastupnici nacionalnih manjina ubuduće ne bi mogli odlučivati o Vladi i proračunu. Naime, zastupnici nacionalnih manjina imaju zagarantirana mjesta u Saboru kako bi predstavljali interese pripadnika nacionalnih manjina. U Sabor ulaze s višestruko manjim brojem glasova od svojih kolega.
„U takvim okolnostima – zastupnici manjina niti imaju legitimitet odlučivati o tome tko će formirati Vladu RH ili biti ministar, niti je to u skladu sa smislom njihova predstavništva.”, objašnjeno je u pismu strankama.
Vlada Andreja Plenkovića tek tri mjeseca nakon što su potpisi predani Saboru objavila je kako inicijativa Narod odlučuje nije skupila dovoljno potpisa za referendum o pravednijem izbornom sustavu, odnosno da je od 412.325 potpisa za prvo referendumsko neispravno 40.875 potpisa, a za drugo je neispravnih 40.666 od ukupnih 407.835 potpisa. GI Narod odlučuje početkom 2019. objavila je kako su kontrolne liste navodno nevažećih potpisa uništene rezačem papira, dok digitalne kopije ne postoje, stoga je onemogućena pravedna provjera potpisa i njihova revizija. Iako je Kuščević kasnije morao napustiti ministarsko mjesto, Plenković još uvijek nije omogućio pregledavanje potpisa.
Zastupnici nacionalnih manjina i ovaj put imaju ključnu ulogu
Zastupnici nacionalnih manjina i nakon ovih su parlamentarnih izbora u centru pažnje hrvatske javnosti. Bez barem nekoliko ruku, od osam zastupnika manjina, teško se može dogurati do brojke od 76 zastupnika. To, naravno, pokazuje zašto bi ovo trebalo biti ključno pitanje. Jer o većini odlučuju saborski zastupnici upitnog legitimiteta koji u Sabor ulaze po posebnim propisima i s tek nekoliko stotina glasova.
