Zašto porez na nekretnine nije dobra stvar
- Detalji
- Objavljeno: Srijeda, 11 Rujan 2024 15:06
Vlada RH najavila je uvođenje poreza na nekretnine. Njime vladajući, osim punjenja državnog proračuna, žele omogućiti priuštivije stanovanje građanima. Naime, ističu podatak da je u Hrvatskoj 600 tisuća stanova prazno i da će dio vlasnika, ako će plaćati porez na takve nekretnine, zaključiti da ih je najbolje prodati ili iznajmiti.
Što više stanova na tržištu, to je cijena kvadrata manja, njihova je logika. Već sama najava uvođenja poreza na nekretnine iznenadila je i uznemirila brojne građane, a sve su češći i glasniji oni stručnjaci koji se takvom porezu protive. Jedan od njih je i Đuro Njavro, osnivač i Predsjednik Upravnog vijeća Zagrebačke škole ekonomije i managementa koji je u jednom dijelu svoje karijere obnašao dužnost Savjetnika za gospodarstvo predsjednika Franje Tuđmana. Njavro je u svojoj Facebook objavi jasno poručio “NE” porezu na nekretnine.
Njavro: Ne porezu na nekretnine
Njavro smatra da predloženi porez na nekretnine neće rezultirati onim što je proklamirani cilj – snižavanje cijena nekretnina.
“Porez koji predlaže vlada neće učiniti stanovanje priuštivijim, niti će sniziti cijene stanova, jer ponuda i potražnja diktiraju cijene. Porez na nekretnine je ekonomski, socijalno, a onda i politički složeno pitanje i nije za lomljenje preko koljena. Prije svega, od krize 2008. godine Hrvatska nije imala “ulične prosvjede”, iako je visoka nezaposlenost. To je dobrim dijelom i zato što velika većina građana ima svoju nekretninu, na koju ne plaća porez.”
Prema mišljenju Đure Njavre, koji se poziva na službene podatke HNB-a, samo jedna petina kućanstava posjeduje više od jedne nekretnine (one na koje bi se porez i primjenjivao). Uz to, Njavro se zapitao hoće li i država, javna poduzeća i jedinice lokalne samouprave kao najveći pojedinačni vlasnici nekretnina također plaćati porez?
“Prema HNB-ovom istraživanju, samo 21,8% kućanstava posjeduje više od jedne nekretnine, a oko četiri petine kućanstava posjeduje samo jednu nekretninu i to onu u kojoj žive. Prema istom istraživanju, nejednakost prilikom raspodjele nekretninskog bogatstva je puno manja od nejednakosti u raspodjeli financijskog bogatstva.”
“Dalje, najveći pojedinačni vlasnik nekretnina u našoj zemlji je država, javna poduzeća, jedinice lokalne samouprave ili razne ustanove. Hoće li i oni plaćati porez na nekretnine, iz kojih bi ga sredstava i kome plaćali? Hoće li oni biti izuzeti od plaćanja poreza, pa će taj namet biti samo teret za obitelji i privatni sektor?”
Njavro: Kako će umirovljenici preživjeti ovaj porez?
Plaćanje poreza na nekretnine od strane umirovljenika jedan je od problema vladinog prijedloga kojeg je Njavro posebno istaknuo. Pita se kako će se to odraziti na njihove skromne budžete?
“Umirovljenici su najviše vlasnici nekretnina – njih čak 90% posjeduje nekretninu – pa je pravo pitanje kako će se uvođenje poreza odraziti na njihov ionako mršav kućni budžet. Udio mirovina u plaći stagnira na 40% i nakon nekoliko godina visoke inflacije, umirovljenici su u potpunosti financijski iscrpljeni. Što će se dogoditi ako ne budu mogli plaćati porez? Prodavat će nekretnine, cijene nekretnina će rapidno pasti i to će dovesti do osiromašenja svih onih koji su desetljećima štedjeli tj. čuvali vrijednost u nekretninama. (Nekretnine su bile utočište pred visokom inflacijom u Jugoslaviji).”
Velika najavljena porezna reforma Vlade Andreja Plenkovića za okosnicu ima u uvođenju porezna na nekretnine. Vladajući, sudeći prema njihovim izjavama, osim punjenja državnog proračuna porezom...
Njavro: Hrvati pridaju veliku važnost vlasništvu nad nekretninama
Njavro je u svojoj objavi istaknuo i jedan čimbenik koji nije toliko vezan uz ekonomiju, nego ima veze s kulturom i načinom života građana Hrvatske. Smatra da je vlasništvo nad nekretninama snažna kulturna vrijednost ukorijenjen u RH.
“Hrvati pridaju veliku važnost vlasništvu nad nekretninama. Tradicionalno, posjedovanje kuće i zemlje povezivalo se s osjećajem sigurnosti, stabilnosti i pripadnosti, posebno u ruralnim područjima gdje je zemlja bila izvor života i obiteljske baštine. I tijekom socijalističkog razdoblja, vlasništvo nad nekretninama ostalo je snažna kulturna vrijednost.”
Njavro: Ovakav porez na nekretnine je neopravdan
Njavro ističe nekoliko razloga zbog kojih, po njegovu mišljenju, uvođenje poreza na nekretnine nije opravdano. Takav porez pogađa vlasništvo nad nekretninom, bez obzira na to generira li imovina prihod. Također, takav porez može obeshrabriti ljude za vlasništvo nad nekretninama. Uz, to Njavro napominje da su nekretnine često nelikvidna imovina, što znači da ih vlasnici ne mogu lako prodati, kao i činjenicu da bi vlasnici mogli biti oporezovani zbog rasta tržišne vrijednosti svoje imovine čak i ako ona ne generira prihod.
“Zbog ovih razloga, oporezivanje prihoda od nekretnina može se smatrati pravednijim, jer ne opterećuje one vlasnike koji ne ostvaruju prihode od nekretnine.”
Njavro: Je li uvođenje poreza na nekretnine uvjet za članstvo u OECD-u?
Njavro na kraju nagađa da bi uvođenje poreza na nekretnine moglo biti potaknuto “izvana” kao uvjet za članstvo u OECD-u
“Na kraju, ako je zahtjev za članstvo u OECD-u uvođenje poreza na nekretnine, treba znati da Hrvatska već ima takav porez na nekretnine, samo drugačijeg naziva: porez na promet nekretnina, komunalnu naknadu, porez na neobrađeno poljoprivredno zemljište i porez na kuće za odmor.”
