U Europi raste broj slučajeva netolerancije i nasilja prema kršćanima
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 23 Studeni 2024 17:01
Novo izvješće Opservatorija za netoleranciju i diskriminaciju protiv kršćana u Europi (OIDAC Europe) upozorava na rastuće nasilje i diskriminaciju s kojima se kršćani suočavaju diljem kontinenta.
Tijekom 2023. godine dokumentirana su 2.444 kaznena djela iz mržnje protiv kršćana u 35 europskih zemalja. Ta kaznena djela uključuju vandalizam, palež, fizičko nasilje i ograničenja vjerskih sloboda. Podaci otkrivaju zabrinjavajući trend koji pokazuje da su kršćanske zajednice sve ranjivije.
Najgore stanje u Francuskoj
Izvješće objavljeno u petak istaknulo je Francusku, Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačku kao posebno opasna područja. Francuska je zabilježila gotovo 1.000 kaznenih djela iz mržnje prošle godine, čime je postala najpogođenija zemlja. Incidenti su uključivali oskvrnuće crkava i groblja, uz najmanje 84 izravna napada na pojedince.
U međuvremenu, Ujedinjeno Kraljevstvo zabilježilo je više od 700 incidenata, što je povećanje od 15 posto u odnosu na prethodnu godinu. Jedan od najpoznatijih slučajeva uključivao je osuđivanje osobe zbog tihe molitve ispred klinike za pobačaje, što ilustrira rastuću napetost oko javnog izražavanja vjere.
U Njemačkoj je zabilježen zabrinjavajući porast kaznenih djela iz mržnje prema kršćanima od 105 posto, s 135 slučajeva u 2022. na 277 u 2023. Crkve su bile česte mete, pri čemu vandalizam i oštećenje imovine često nisu prijavljeni u službenim statistikama, navodi izvješće. Procjene sugeriraju da je najmanje 2.000 slučajeva oštećenja imovine vjerskih institucija prošlo nezapaženo zbog nedostatka jasnog motiva.
Izvješće opisuje različite oblike napada. Vandalizam čini većinu, 62 posto incidenata, a slijede palež, prijetnje i fizičko nasilje. Mali postotak slučajeva uključivao je pokušaje ili počinjena ubojstva.
Trend autocenzure kod kršćana
Posebno zabrinjavajuće je sve češće autocenzuriranje kršćana u Europi. Po prvi put od 1953. godine više kršćana izvještava da osjećaju potrebu biti oprezni kada govore o svojoj vjeri nego onih koji se osjećaju slobodno izražavati svoja uvjerenja. Ova promjena dramatična je u usporedbi s 1981. godinom, kada je 83 posto kršćana izjavilo da ne osjećaju nikakve prepreke u izražavanju svojih uvjerenja. Danas se tako osjeća samo 40 posto njih.
Problem dodatno pogoršavaju ograničenja vjerskih sloboda koja nameću neke europske vlade. Osim poznatih pravnih slučajeva, poput osude zbog molitve u Ujedinjenom Kraljevstvu, zabrane vjerskih procesija i druge politike nesrazmjerno pogađaju kršćane.
Sve su češći i pokušaji sekularizacije tradicionalnih kršćanskih blagdana. Iako takve mjere ne ulaze u kategoriju zločina iz mržnje, ukazuju na postupno udaljavanje od kršćanskih vrijednosti.
Stručnjaci upozoravaju da je stvarni razmjer problema mnogo veći nego što sugeriraju službene statistike. Regina Polak, posebna predstavnica OESS-a za borbu protiv rasizma, ksenofobije i diskriminacije, opisala je zločine iz mržnje prema kršćanima kao “poruku isključivanja” koja pogađa ne samo žrtve već i društvo u cjelini, piše Remix.
Ravnateljica OIDAC-a Anja Hoffmann izrazila je sličnu zabrinutost, naglašavajući značajan broj neprijavljenih slučajeva. Pozvala je vlade na proaktivnije mjere zaštite kršćanskih zajednica i osiguranje točne evidencije i procesuiranja zločina iz mržnje.
