Zadnji komentari

Ivan Tolj – hrvatski pjesnik i general

Pin It

Hrvatski general u miru Ivan Tolj (Blatnica, Čitluk, 17. 1. 1954.) je iznimno nadareni i veliki pjesnik. Napisao je i neke pjesme koje su već davno uvrštene u antologije. Domoljublje je njegova životna tema, dakle dom, Bog i obitelj.

Međutim, kad se počela stvarati hrvatska država pero je ostavio po strani. Bio je među prvima kad je trebalo!

Uz ostalo, obavljao je dužnost načelnika Političke uprave u MO RH, bio je inspektor postrojbi HV-a i HVO- a na južnom bojištu, zastupnik u Hrvatskom saboru (drugi saziv), glavni urednik Hrvatskog vojnika i tjednika Velebit, kao i na niz drugih istaknutih političkih i inih funkcija. Osobito ga pamtimo kad je vodio tiskovne konferencije, koje smojedva čekali, tijekom Vojno-redarstvene operacija Bljesak i Oluja u funkciji glasnogovornika i zapovjednika Informativnog stožera.

- Prva knjiga pjesama „Otočanka“ objavljena mi je 1980. Nakon toga krenula je i moja književna karijera, ali s velikim problemima, jer tada nisu prolazili pjesnici s domoljubnim temama-rekaoje.

General Tolj je autor  i knjiga „Biokovskibal“, „Kozmopolitska jesen“, „Slavenske zime“, „AnimaCroatorum, „Križnice“, „Drinske elegije“ i druge. Neka njegova djela prevedena su i na strane jezike. Književni kritičari i te kako uvažavaju i cijene njegov spisateljski rad.

Dr. Hrvoje Šošić za njega je napisao da je najveći pjesnik među generalima i najveći general među pjesnicima!

Među njegovim brojnim pjesmama poglavito se pamte i one s naslovom „Palim svijeću“ i „AnimaCroatorum“ (Duša Hrvata).

PALIM SVIJEĆU

Palim danas, crvenu, bijelu

I plavu svijeću.

Za duše umrlih: da nam

Otpustiš duge naše kako

I mi otpuštamo dužnicima našim.

Pa neka vam je pokoj braćo

Rasutih kostiju. I neka je

Lako duši Matinoj, pokošenu

Ni za što. Bratu njegovu Iliji

Neka je lako. Susjedu njihovu

Andriji, pokošenu ni za što.

Mir duši Lukinoj, jedincu

Anđinu, nestalom, Ivanu, Tadiji, Stjepanu, Mladenu,

Nestalim. I svima nestalim…

A i koscima njihovim neka

Bude lako.

Mir kostima zaspalim u zemlji

Hrvatskoj, njemačkoj, ruskoj…

Lako im bilo more Jadransko.

Laki oceani.

Da nam otpustiš duge naše

Kako i mi otpuštamo dužnicima našim.

Palim svijeću.

ANIMA CROATORUM ( DUŠA HRVATA)

Ja sam roditeljica i hraniteljica.

Ja sam tvoja ljubav: djevojka i

zaručnica, žena i vjernica.

Ja sam ratnica, mučenica, uznica

i patnica: brojim korake po rubu

i strepim da se ne polome niti

između biti i sniti. Između

opstati i nestati, jer ja sam

java i san naše plovidbe što zori

i čeka da na pladanj jesenske

gozbe padne jednom sve što se

sijalo:  nad čim se bdjelo i sve

što se moglo i smjelo…

Ja sam to nagnuće. Nevidljiva

slutnja, bljesak i visina.

Tvoja misao i tvoja dubina.

Sjećanje i pjesma koju ruka

zapisuje dok me raspinju i

dok ostavljam crveni trag

ljubavi i krvi. Ja sam kruh

što se mrvi dok domahuješ,

odmahuješ životu. Dok se

žalostiš, raduješ. Dok boluješ,

sumnjaš i samuješ.

Ja sam tvoj Ne i tvoj Da.

Tvoj Kako, Gdje i Što.

Tvoja blizina i onda kad

misliš da me nema. Ja i tad

lebdim između tebe i visina.

Tebe i mraka. Tebe i dubina.

Sve sam tvoje: tvoja davnina.

Tvoj krvotok, tok koji se

ulijeva u Rijeku Neprolaza.

Ja sam tvoje jastvo. Ja sam

ljudskost, bratstvo i tvoje

hrvatstvo: korablja tvojih

kraljeva i vila tvoga mora.

Ja sam neuništivi dio tebe

satkan od niti koje povezuju:

vezuju i obvezuju. Tvoja

silina i tvoja milina. Tvoj

mir i nemir. San i nesanica.

Sapetost i propetost.

Ja sam tvoja zemlja, tvoje

rijeke, tvoje nizine, tvoje

more i tvoje gore: šum, žubor,

huk i jauk.

Ja sam tvoj Kaj, Ča i Što.

Tvoj jezik, tvoje tijelo,

duh, grob i spomenik.

Ja sam Jedina

koju se ne zaboravlja

amanet, oporuka, znamen

i Amen.

( Ova je pjesma prevedena na dvadesetak stranih jezika, a nalazi se u antologiji ratne lirike  U ovom strašnom času”, kao i u drugim antologijama hrvatskoga pjesništva.)  

Nema tome dugo, Tolj je u suradnji sa sisačkim biskupom Vladom Košićem objavio i knjigu „Junačka i sveta Hrvatska. Pismo o 30. obljetnici Domovinskog rata“.

Želja je autora da se ovom knjigom ne samo učvrsti istina o prošlosti, nego i uoči ono  što se trebalo razriješiti u minulu razdoblju, a nije se dogodilo, zbog propusta pa i grijeha nečinjenja  svih političkih garnitura, od završetka Domovinskoga  rata, a posebice od 2000. godine do danas.

- Cijela hrvatska povijest je jedan veliki križni put, tj. kako je 14 stoljeća  naše povijesti zapravo 14. postaja križnog puta. Knjigu je inače osmislio biskup Košić, koji je želio u svojoj biskupiji obilježiti 30. obljetnicu početka Domovinskoga rata- istaknuo je general Tolj, također jedan od Junaka hrvatskog obrambenog Domovinskoga rata, kojeg pamtimo i po knjizi „Za Hrvatsku“, a i po mnogim drugim publikacijama MORH-a.

- . 

Mladen Pavković