Zadnji komentari

Gospodarenje otpadom i dalje vodi klijentela i interesne skupine

Pin It

– Klijentela vodi stvar kako vodi, oni će potrošiti dvije-tri milijarde kuna za centre koji neće ispuniti cilj, ali će zagaditi okoliš, tako da je pitanje hoćemo li jesti čiste kamenice iz Malostonskog zaljeva, upozorio je Dobrović.

Danas je na dnevnom redu saborske sjednice prijedlog Zakona o gospodarenju otpadom u prvom čitanju. Saborski zastupnik HDZ-a Ljubomir Kolarek jutros je u HTV-ovoj emisiji Studio 4 rekao kako je zakon veliki korak unaprijed, dok je bivši ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović iz Domovinskog pokreta rekao kako u tom zakonu nema nikakve vizije i hrabrosti.

Kolarek je rekao da “zakon donosi dvije jako bitne stvari za jedinice lokalne samouprave i građane”.

– Jedinicama zakon omogućuje da daju popuste svojim građanima te mikro i makro pouzećima kako bi ih stimulirali za daljnje odvajanje otpada, a svim jedinicama koje su veće od 3000 stanovnika omogućuje da imaju pokretno reciklažno dvorište kako bi se brže i jednostavnije sakupljao otpad, što je i puno jeftinije, istaknuo je Kolarek, inače gradonačelnik Preloga, u kojemu je odvajanje otpada na razini višoj od 65 posto.

– Smatram da je taj zakon veliki korak unaprijed, rekao je.

Dobrović je, pak, rekao kako ne očekuje da će nakon prihvaćanja izmjena Hrvatska biti čišća.

– Ovo su sve partikularizmi. To su detalji, nikakve vizije, nikakve hrabrosti, ustvari sektor i dalje vodi klijentela ili interesne skupine, dodao je Dobrović.

Poručio je kako moramo smanjiti odlaganje, povećati reciklažu i ponovnu uporabu te smanjiti količinu opasnog otpada u ostatku.

– To je srž i to se da napraviti isključivo infrastrukturom za reciklažu. To su sortirnice, to su kompostišta. Na tome Ministarstvo i ovaj zakon uopće ne inzistira, rekao je Dobrović.

Umjesto toga ide se s centrima za gospodarenje otpadom, za koje je Dobrović rekao da su skupi, da ne dižu stupanj reciklaže te da stvaraju probleme s mirisom, onečišćenjem i ambijentom. Dobrović je rekao i da županije nemaju znanja ni odgovornosti za upravljanje otpadom.

Kolarek je rekao da centri imaju svoju funkciju te da zakon ne diktira tehnologiju ni način kako će oni raditi.

– To rade vlasnici i marketing, dodao je.

– Ako netko dobro upravlja centrom, onda je dobar, ako netko to dobro ne radi, centar ne valja, poručio je Kolarek.

Dobrović je rekao da ovim sektorom u Hrvatskoj od početka upravlja interesna skupina. Smatra da novi gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević u pogledu otpada može učiniti mnogo ako želi, ali da će Dalmacija jako teško slijediti primjer Preloga i Krka, koji je, kako je naveo, na 60 posto odvajanja otpada.

Dobrović je, među ostalim, naveo da bacamo barem 300.000 tona plastike, dok naši poduzetnici koji rade s plastikom uvoze na desetke tisuća tona plastičnog reciklata – bioplastičnog otpada koji je konvertiran, opran, usitnjen, osušen i regranuliran.

– Klijentela vodi stvar kako vodi, oni će potrošiti dvije-tri milijarde kuna za centre koji neće ispuniti cilj, ali će zagaditi okoliš, tako da je pitanje hoćemo li jesti čiste kamenice iz Malostonskog zaljeva, upozorio je Dobrović.

O Ćorićevim manipulacijama

Nakon gostovanja na HRT-u Dobrović je dodatno pojasnio na Facebooku i iznio nekoliko činjenica.

Dobrovićev komentar u nastavku prenosimo u cijelosti:

Danas je ministar Tomislav Ćorić u reakciji na kritike kako najnoviji Zakon o gospodarenju otpadom i dalje njeguje klijentelističke centre za gospodarenje otpadom (CGO), za saborskom govornicom iznio manipulaciju kako je upravo Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske iz 2017. godine, dakle pod mojim mandatom, definirao centre za gospodarenje otpadom kao ključni dio sustava gospodarenja otpadom.

Je li tome tako ili ne, neka svatko prosudi na temelju činjenica:

Prvi hrvatski Plan gospodarenja otpadom RH iz 2007., za razdoblje 2007.-2015. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_08_85_2652.html

, nastao za vrijeme HDZ-ove vlasti, definirao je čak dvadeset centara za gospodarenje otpadom ukupnog kapaciteta 1.502.000 tona godišnje.

Temeljem tog plana izgrađena su prva dva CGOa – riječki Marišćina i pulski Kaštijun, koje krasi iznimno visoka cijena investicije i pogona, minorni (ako uopće) stupanj recikliranja i velika ugroza za okoliš i ljude.

Drugi Plan gospodarenja otpadom iz siječnja 2017. za razdoblje do 2022. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_01_3_120.html nastao je u koalicijskoj vladi s HDZ-om te unatoč golemim pritiscima uspio je u prvi plan staviti podizanje reciklažne infrastrukture za odvojeno prikupljeni otpad kapaciteta većeg ili jednakog od 942.733 tona godišnje (sortirnice, kompostišta i centri za ponovnu uporabu). Time su centri za gospodarenje otpadom tj. obradu pomiješanog ostatka ili smeća definirani s ukupnim kapacitetom manjim ili jednakim od 628.489 tona godišnje, što je smanjenje od 2,4 puta u odnosu na prethodni plan. Svi do tada već planirani centri dobili su zadatak izraditi novu studiju izvodljivosti s kojom bi dokazali potrebu za izgradnjom u novim uvjetima.

Nakon mog odlaska s mjesta ministra (travanj 2017.), nije trebalo čekati dugo, pa je već u svibnju 2017. donesena Odluka o implementaciji plana https://mingor.gov.hr/…/Odluka%20o%20implementaciji…

s kojom je granični kapacitet ovih centara za obradu smeća podignut na 888.052 tone godišnje ili za čak 41,3% više u odnosu na Plan iz siječnja.

Čiji interes može biti da centri za obradu smeća budu što veći na uštrb odvojenog prikupljanja i recikliranja? Gdje je tu javni interes kada jedna tona papira u sustavu odvojenog prikupljanja prihodi sustavu 300 do 800 kuna, a u smeću stvara trošak od 600, 800 ili 1500 kn za obradu u nekom CGO-u?

Pritom zločin prema okolišu uopće nije spomenut, jer su ovi centri (Lučino razdolje, Lećevica, Babina gora, Piškornica,..) paradoksalno planirani u netaknutoj prirodi i nerijetko dragocjenom zavičaju.

Je li to ipak dokaz da postoji jasna i snažna sprega interesnih skupina koje godinama vode sustav gospodarenja otpadom u Hrvatskoj s državnim aparatom koje formalno provodi politiku?

Neka svatko prosudi sam.

Izvor: narod.hr/hrt