Zadnji komentari

Raspad Daytona?

Pin It

Dayton, 25 godina kasnije: Sporazum koji je okončao rat, ali je onemogućio  stvarnu uspostavu mira | Telegram.hr

Ugledni američki odvjetnik Luka Mišetić ovih je dana iznio senzacionalno predviđanje razvoja događaja u susjednoj državi: „Nakon izbora u listopadu, Hrvatska i Srbija će vjerojatno imati pravo prema međunarodnom pravu raskinuti Daytonski sporazum, uključujući Daytonski ustav, kao rezultat kršenja Daytona od strane Bosne i Hercegovine“

– zapisao je Mišetić na Twitteru. (narod.hr, 28.7.2022.) U obrazloženju dalje se navodi: „Sada je evidentno da bošnjačke političke stranke namjeravaju iskoristiti izbore u listopadu 2022. kako bi Hrvatima oduzeli status konstitutivnog naroda i sveli ih na nacionalnu manjinu. To bi bilo kršenje jednog od temeljnih stupova Daytonskog ustava... BiH stoga ima materijalnu obvezu prema Hrvatskoj i Srbiji poštovati prava tri konstitutivna naroda. Kao potpisnice ovog međunarodnog ugovora, svaka od tri zemlje ima pravo suspendirati Daytonski sporazum u slučaju materijalnog kršenja od strane jedne strane, ili ga raskinuti ako dvije od tri strane utvrde da je treća strana materijalno prekršila Daytonski sporazum. To jasno proizlazi iz članka 60. Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora...“ – tvrdi Mišetić. Da se doista nešto iza brda valja, pokazuju i zaključci izvanredne sjednice Hrvatskog narodnog sabora: „HNS BiH smatra kako je, u suradnji s nadležnim institucijama Republike Hrvatske, potrebno razmotriti i pitanja koja se odnose na pravne aspekte Daytonskoga i Washingtonskoga sporazuma koja su narušena neodgovornim djelovanjima vodećih bošnjačkih političkih aktera i ureda OHR-a u Sarajevu u protekla dva desetljeća.“ (hms.ba) Pravne aspekte međunarodnih sporazuma najbolje je prepustiti pravnicima, ali, s obzirom na važnost teme, trebalo bi razmotriti i neke praktične probleme koje donosi ubrzano propadanje Daytonskog ugovora.

Podjela Federacije

U slučaju daljnjeg zaoštravanja krize u BiH, prva žrtva mogla bi postati hrvatsko-muslimanska Federacija. Ta nesretna tvorevina ustanovljena je (doduše, samo na papiru!) početkom 1994. godine, kako bi se zaustavio hrvatsko-muslimanski rat i spriječila srpska vojna pobjeda. Već nakon Bljeska i Oluje Federacija je postala suvišna, ali su je u Daytonu Amerikanci ipak uspjeli podvaliti hrvatskoj strani kao najbolje rješenje za međunacionalne sporove. U Bosnaproteklih četvrt stoljeća pokazalo se da je zajednički hrvatsko-muslimanski entitet potpuni promašaj, te da nikakva naknadna poboljšanja nisu moguća. Stoga je sasvim opravdano zapitati se kako bi izgledao „kontrolirani“ raspad Federacije kojim bi se, ako ništa drugo, izbjeglo nasilje i etnički sukobi!?

Pristaše unitarne države, s Muslimanima-Bošnjacima kao temeljnim narodom, redovito ističu da podjela teritorija između Hrvata i Muslimana nije moguća zbog nacionalne izmiješanosti. No takva argumentacija već je odavno zastarjela! Hrvatska strana spremna je pristati na obnovu trećeg entiteta koji ne bi bio teritorijalno cjelovit, pa bi samim time otpali i prigovori o „nepravednoj“ podjeli države između „dva milijuna“ Muslimana i „dva vagona“ Hrvata. Ako se želi provesti mirno razgraničenje, polazište koje se samo od sebe nameće je da svaka strana treba dobiti teritorij Federacije koji je nadzirala u vrijeme Daytonskih pregovora; ondje gdje je vlast imalo Hrvatsko vijeće obrane vratila bi se Hrvatska Republika Herceg-Bosna, dok bi teritorij pod nadzorom Armije BiH pripao Muslimanima. Ostaje još da se riješi pitanje prostora koje su nakon potpisivanja mirovnog sporazuma Srbi ustupili Federaciji, a to su dijelovi Sarajeva, koridor do Goražda i općina Odžak. Ti prostori zajedničko su vlasništvo oba naroda, Hrvata i Muslimana, pa ih, u slučaju razlaza, treba pravedno podijeliti. Donekle je nejasan status brčanskog distrikta, najvažnije strateške točke u čitavoj BiH. Odlukom američkog arbitra Brčko je uspostavljeno kao kondominij oba entiteta, pa ostaje za raspravu što učiniti ako se jedan entitet – Federacija - raspadne? Srbi navijaju za to da dio Brčkog koji su nadzirali za vrijeme rata (tzv. posavski koridor) mora pripasti RS-u, međutim, teško je povjerovati da će se druga dva konstitutivna naroda s time složiti. Ako se dogovor ne postigne, najbolje rješenje bilo bi da distrikt ostane zajedničko vlasništvo sva tri naroda, odnosno entiteta. Slično rješenje autor predlaže i za središnju Bosnu!

Minimalna ravnopravnost

„U Bosni su Hrvati prevareni. Ovo je komplicirana tema, ali samo bih volio da znate da Hrvate koji žive u Bosni i koji imaju zakonsko pravo birati svog čelnika varaju Bošnjaci, a ovi drugi zapravo koriste rupe u izbornom zakonu kako bi Schmidtbirali Hrvate. Hrvati se o tome izjašnjavaju na svakom sastanku Europskog vijeća, mi Mađari ih podržavamo svim sredstvima koja su nam na raspolaganju, ali EU nije u stanju riješiti taj problem.“ (Viktor Orban)

Visoki predstavnik Christian Schmidt već je svojom prvom nametnutom odlukom o „tehničkim“ izmjenama izbornog zakona nagovijestio da se Hrvati od njega nemaju čemu nadati. Kad za šest tjedana istekne rok za samostalni dogovor političkih stranaka, Schmidt će sasvim sigurno nametnuti i političke izmjene izbornog zakona o kojima se u javnosti već dosta govorilo, a svode se na „truli kompromis“ u kojem Hrvati ponovo gube u korist Muslimana. Čini se da presuda Ustavnog suda BiH i snažno lobiranje Zagreba međunarodnoj zajednici, odnosno našim zapadnim „saveznicima“, ne znače ništa! Svjestan je toga i predsjednik vlade Andrej Plenković: „Nadamo se da će visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt povući poteze koji će omogućiti da osiguraju barem minimalnu ravnopravnost Hrvata nakon izbora 2. listopada.“ – rekao je Plenković u Imotskom. „Minimalnu ravnopravnost Hrvata“ Schmidtovi gazde misle osigurati smanjivanjem broja Muslimana u hrvatskom klubu Doma naroda, kako se ne bi ponavljale bizarne situacije u kojima Hrvate zastupaju Edim Fejzić, Anel Šahinović, Razim Halkić i slični prevaranti. Zauzvrat, smanjuju se ovlasti Doma naroda i predsjednika Federacije, pa tako Hrvati gube mogućnost raznovrsnih blokada kojima su do sada onemogućavali muslimansku dominaciju. U Predsjedništvu BiH ništa se ne mijenja, pa možemo očekivati glatku pobjedu Željka Komšića po četvrti put. Uz potpuni nadzor Središnjeg izbornog povjerenstva, čije je ovlasti Plenkovićev „prijatelj“ dodatno ojačao, „temeljnom“ narodu smiješi se nova pobjeda nad Hrvatima u Federaciji. Uz koju cijenu?

Dinko Pejčinović/hkv.hr