Zadnji komentari

Europa bi mogla izaći kao najveći gubitnik ovog rata

Pin It

Ledeno doba u Mrkopolju | Hercegovina.Info

U Europskoj uniji nema kraja nevoljama s ruskim plinom. Iako je Europa najavila potpuno odricanje od ruskog plina, a Sjeverni tok 1 je zatvoren otkako je Rusija, navodno zbog održavanja, zavrnula ventile, EU teško je pogodila vijest o eksplozijama u švedskoj i danskoj ekskluzivnoj gospodarskoj zoni.

Danski ministar vanjskih poslova Jeppe Kofod je rekao kako je riječ o napadu “bez presedana”.

“Do sada nismo vidjeli takvu vrstu napada na ključnu europsku energetsku infrastrukturu”, kazao je Kofod u razgovoru za Sky News istaknuvši da je nužno provesti istragu prije nego li se ikoga okrivi za eksplozije.

U međuvremenu, Europska unija sumnja da je sabotaža uzrok curenja na podmorskom ruskom plinovodu prema Europi i obećala je “snažan” odgovor na bilo kakav namjerni poremećaj njene energetske infrastrukture

Energetski stručnjak Davor Štern mračno upozorava kako će Europa imati velike gubitke jer joj prijeti nestašica energije.

Stradat će sve europske zemlje

“Činjenica je da veći dio plina u sjevernu Europu dolazi Sjevernim tokom 1. Sjeverni tok 2 je bio garancija da će se moći isporučiti i više ukoliko se zaustavi tok kroz Ukrajinu. Sad je ta mogućnost otpala i jedino je pitanje hoće li Rusi kompletno zatvoriti dotok plina u Europu, što bi dodatno otežalo situaciju na našem kontinentu. Oni bi to mogli napraviti iako će to naškoditi i njihovim prihodima”, smatra Štern koji kaže kako će zbog ovoga stradati sve europske zemlje.

“Tu spada i Hrvatska, iako ćemo mi najmanje stradati od svih. Najmanje posljedice će imati mediteranske zemlje koje imaju mogućnost dovođenja alternativnog plina iz sjeverne Afrike. Što se tiče sjeverne Europe, koja u velikoj količini ovisi o ruskom plinu, oni će osjetiti teške posljedice”, kaže Štern.

Otkako je otkriveno curenje plina na Sjevernom toku 1, cijene plina opet su počele rasti, iako su još daleko od rekordnih cijena s početka ove godine. I dok hrvatski građani još uvijek plaćaju niže cijene plina nego mnoge druge europske zemlje, pitanje je koliko će to dugo trajati.

“Država to trenutačno drži pod kontrolom i subvencionira cijenu plina za naše tržište, a do kada će ona to moći raditi, morati će odgovoriti Plenkovićeva vlada”, objašnjava Štern.

U međuvremenu, Njemačku čeka recesija koja bi se mogla proširiti na cijelu Europu. U Njemačkoj se ipak čuju neki glasovi koji kažu da bi oni već za godinu dana mogli prekinuti svoju ovisnost o ruskom plinu.

“Mislim da je ta njihova procjena nerealna. Uostalom, jedno je pitanje ovisnosti o ruskom plinu, a sasvim druga cijena koju će njemački narod morati platiti za razbijanje te ovisnosti”, kaže.

‘Hitno prekinuti sve veze s MOL-om’

Eksplozije na plinovodu poklopile su se s otvaranjem poljskog plinovoda Baltic Pipe, koji će toj zemlji omogućiti dostavu plina iz Norveške. Ovaj 900 kilometara dug plinovod će norveški plin u Poljsku dovoditi preko Danske i Baltičkog mora. Njegov kapacitet je 10 milijardi kubičnih metara plina, dok Sjeverni tok 1 ima kapacitet 55 milijardi m3 plina svaki.

“Dobro je to za Poljsku, ali ne znamo što će biti u budućnosti. Vidite kako su mogući prekidi plinovoda pod morem pa će to možda nekom još dati neku ideju”, kaže Štern.

Što se tiče hrvatske energetski ovisnosti o mađarskom MOL-u Štern još jednom upozorava kako Hrvatska hitno treba prekinuti sve veze s njima

“To je trebalo napraviti još prije 15 godina, ali nije ni sad kasno kad bi vlada htjela. Na žalost, u sadašnjoj vladi ne vidim ni volju ni želju da to napravi. Nakon toliko godina i toliko pokušaja s moje strane da dokažem nesuvislost jedne takve veze koja ide nauštrb Hrvatske, više ne mogu biti optimista.”.

Kaže kako se nakon sedam mjeseci rata u Ukrajini više ne nada ničemu.

“Ne vidim u Europskoj uniji nijednog vođu koji bi mogao sjesti nasuprot Putina i početi pregovarati. Uz Ursulu von der Leyen svako malo iskoči neki novi šef države, njemački, francuski, sada će se i Italija uplesti. Nema jedinstvenog dogovora što će najviše naškoditi upravo Europi. Naime, Europa mora sebi postaviti zajednički cilj jeftine energije, jer će bez toga upravo ona izaći kao gubitnik iz ovoga rata”, zaključuje Štern.

Autor:Ivana Jurišić/dnevno.hr