Zadnji komentari

Velika nepravda prema hrvatskim biračima: Plenković i njegova većina mudro šute, a nepravilnosti ostaju

Pin It

Problema je mnogo, a vladajuća većina ne pokazuje interes za političke promjene. Njima je očiti cilj da se prijevremeni ili redovni parlamentarni izbori provedu po starom modelu, bez obzira na političke i građanske inicijative i na preporuke Ustavnog suda. SDP će u tome sigurno podržati HDZ, kao i dosad.

Nedavno je u Saboru na inicijativu Kluba zastupnika Mosta, održan okrugli stol i rasprava o mogućoj promjeni izbornog sustava i reorganizaciji izbornih jedinica. Radni naziv okruglog stola bio je: “Izborni sustav kakav Hrvatska treba”, a na njemu nisu sudjelovali predstavnici Vlade.

Ova je inicijativa slična onoj koja je organizirana u lipnju ove godine na Ustavnom sudu, u organizaciji suca izvjestitelja Gorana Selanca. Pod zagonetnim nazivom “Savjetodavna rasprava u povodu postupka praćenja ostvarivanja ustavnosti i zakonitosti…” raspravljalo se, zapravo, o nejednakim izbornim jedinicama, zbog čega, uz ostale nepravilnosti, ni jedni izbori u Hrvatskoj, ako bi se poštovao zakon i Ustav RH, u posljednjih 20-ak godina nisu bili ni legalni ni legitimni.

S obzirom na to da savjetodavna rasprava na Ustavnom sudu nije bila baš produktivna, osim općeprihvaćenog, skandaloznog, stava da Ustavni sud neće u budućnosti nikad poništavati rezultate izbora ako se pojave nepravilnosti i nezakonitosti u samom procesu izbora i nakon njih u postupku podjele mandata. Ustavni sud je tako radio dosad, a tako će, bio je zaključak, raditi i ubuduće. Barem se tako ustavni suci nadaju.

Bez obzira na brojne nepravilnosti u postupcima hrvatskih izbora, od lokalnih do parlamentarnih i predsjedničkih, sudionici rasprave u Saboru uglavnom su se bavili izbornim jedinicama, koje zbog odstupanja po svojoj veličini s obzirom na broj birača već dulje vrijeme ne omogućavaju poštenu i ravnomjernu zastupljenost u Saboru. Ova se činjenica prešućuje tijekom svakih izbora, a nakon posljednjeg popisa stanovništva i egzodusa hrvatskih građana u emigraciju razlike u veličini izbornih jedinica postale su, jednostavno rečeno, prevelike. U raspravi o mogućim promjenama izbornog zakona sudjelovali su, pod moderatorstvom Bože Petrova, Robert Podolnjak s katedre Ustavnog prava Pravnog fakulteta u Zagrebu, Željka Markić uime udruge “U ime obitelji”, Nenad Zakošek i Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Oriana Ivković Novokmet uime GONG-a, Nino Raspudić i drugi.

Prijedlozi promjena

Željka Markić, izvršna direktorica udruge “U ime obitelji”, na okruglom stolu konstatirala je kako u Hrvatskoj među građanima ima dovoljno interesa, inicijativa i dovoljan broj ljudi koji razumiju važnost promjene izbornog sustava, ali ne postoji politička volja ni kod vladajućih u HDZ-u ni u SDP-u. Osim toga, vladajući svaku građansku inicijativu nastoje i uspijevaju “minirati”, čime se onemogućava aktivno sudjelovanje građana u politici i neposredna demokracija.

Markić je govorila i o referendumskim inicijativama koje je ta udruga pokrenula za promjenu izbornog sustava, i to “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom” iz 2014. godine i “Narod odlučuje” iz 2018. godine. Kada je na vlasti bio SDP, zatražili su da se ustavnim promjenama omogući preferencijsko glasanje i da se omoguće tri preferencijska glasa, da se izborni prag smanji s pet na tri posto, da se uravnoteži broj birača u izbornim jedinicama prema zahtjevima i preporukama Ustavnog suda, da se uvede elektroničko i dopisno glasanje i da se uvede jedna kandidacijska lista kako bi bilo potrebno doseći prag kako bi se onemogućilo da stranke koje nemaju značajan broj birača postanu ključan faktor u stvaranju Vlade. Prikupili su za nju 380.649 potpisa, a Arsen Bauk rekao je da to nije dovoljno, što je Ustavni sud prihvatio. Tvrdili su da je potrebno 404.252 potpisa! Inicijatori referendumske inicijative 2014. donosili su brojne dokaze da to nije realan broj potrebnih potpisa za referendum jer u Hrvatskoj nema četiri milijuna birača, ali svi su argumenti odbačeni.

“Godine 2018., kada je na vlasti bio HDZ, pokrenuli smo ponovno zahtjev za promjenu izbornog sustava te tražili promjene Ustava. Prvim referendumskim pitanjem tražili smo da se broj saborskih zastupnika smanji do 120, da se na izborima umjesto jednog mogu zaokružiti tri preferencijska kandidata, da izborne jedinice prate granice županija, da se izborni prag smanji s pet na četiri posto te da birači mogu, osim izlaskom na birališta, glasati i elektronički i dopisno. Imali smo drugo referendumsko pitanje, tražili smo da predstavnici nacionalnih manjina ne mogu odlučivati o pitanjima vezanima za formiranje Vlade i donošenje državnog proračuna. Za prvo referendumsko pitanje potpis je dalo 412.325 građana, a za drugo 407.000. No proglašeno je da nemamo dovoljan broj glasova ni za jedno referendumsko pitanje. Zašto? Zato što je gospodin Kuščević proglasio da 40.000 potpisa nije čitljivo”, rekla je u svojem izlaganju Željka Markić.

Bezakonje na izborima

Na ovom okruglom stolu, na kojem se otvoreno govorilo o bezakonju vezanom uz hrvatske izbore, i ustavnopravni stručnjak, prof. Robert Podolnjak, podijelio je svoja iskustva u borbi s konzervativnom ustavno-političkom strukturom u Hrvatskoj. Podsjetio je na to da je, na temelju izvješća Ustavnog suda iz prosinca 2010., Ustavni sud trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama na temelju kršenja ustavnog načela jednakog biračkog prava iz čl. 45. Ustava, na što je on upozorio u svojem objavljenom članku. Ustavni sud ni do danas zbog istih protuustavnosti nije učinio ništa.

U svojem izlaganju Berto Šalaj, predstavnik Fakulteta političkih znanosti i član provladina GONG-a, govorio je o političkom kontekstu unutar kojeg se u Hrvatskoj raspravlja o predizbornim promjenama dosadašnjih izbornih modela i pravila. Napomenuo je kako se čeka odluka Ustavnog suda na temelju savjetodavne rasprave koja je održana u lipnju. Iako je ta rasprava održana prije pet mjeseci, još nije artikuliran službeni stav Ustavnog suda. Još se ne zna hoće li Ustavni sud ukinuti postojeći izborni zakon i Zakon o izbornim jedinicama na temelju argumenata kojih je i sam svjestan. O problemima koje izborni sustav uzrokuje Ustavnom sudu zabilježena je i sljedeća izjava njegova predsjednika Miroslava Šeparovića: “Na Saboru je da uredi to pitanje jer držim da bi utjecalo na ustavnost izbora kada bi se oni proveli bez promjene izbornih jedinica. Ne mogu u ovom trenutku zamisliti da bi se sljedeći izbori mogli održati po sadašnjim izbornim jedinicama. Nakon popisa stanovništva 2021. utvrđeno je da su odstupanja još veća nego što su bila 2010. godine, kada je Ustavni sud izašao s izvješćem koje Sabor do danas nije poštovao”.

I ovaj apel i upozorenje ostali su bez primjerene reakcije vladajućih. Šalaj se osvrnuo i na moguće političke promjene koje bi mogle doći iz parlamentarne većine te je podsjetio na Bačićevu izjavu iz siječnja ove godine, kada je rekao da će vladajuća većina pristupiti proceduri izmjene izbornih pravila, ali do dana današnjeg ništa se nije dogodilo.

Sve opcije otvorene

Na ovoj raspravi mogli su se čuti različiti prijedlozi kako “prekrojiti” Hrvatsku da bi se izjednačile izborne jedinice pa se u užem izboru našlo pet prijedloga. Prvi je prijedlog da se ostane u postojećih deset izbornih jedinica i da se prema broju birača svakoj izbornoj jedinici dodijeli određen broj mandata. Drugi je prijedlog da se ostaje se na 10 izbornih jedinica, ali da se prekroje njihove granice, tako da se zadovolji uvjet jednakosti biračkog prava. Time se rješava jedan problem, ali ostaje ono drugo upozorenje Ustavnog suda, a to je da bi se trebale pratiti granice županija, odnosno grada Zagreba. Treći izborni model predlaže GONG, a to je prijedlog sa šest izbornih jedinica koji prati granice županija i uvažava i grad Zagreb kao jednu izbornu jedinicu. GONG je taj model preuzeo od inženjera Ede Zenzerovića u sklopu Inicijative za poštene izbore udruge Korektiv. U četvrtom modelu svaka bi županija i grad Zagreb bili jedna izborna jedinica.

I na kraju, prema posljednjem prijedlogu i modelu, cijela bi država bila jedna izborna jedinica pa bi se svih 140 zastupnika biralo u jednoj izbornoj jedinici, objasnio je prof. Šalaj.

Ovdje bi se vrijedilo osvrnuti i na prethodne izjave o ovom problemu demografa Nenada Pokosa kojeg su zabrinuli rezultati popisa stanovništva iz 2021. godine, nakon čega se sve više počelo govoriti o promjeni Zakona o izbornim jedinicama. U svojem medijskom nastupu Pokos je izjavio: “Broj stanovnika ne odgovara izbornim jedinicama, što smo vidjeli nakon objave popisnih rezultata 2021. godine. Moja ideja je bila da se korigiraju izborne jedinice tako da svaka ima podjednak broj birača“. Kako navodi, nastojao je izraditi model kojim bi se izborne jedinice sastojale od 332.000 birača. Prilikom predstavljanja svojeg modela od deset jedinica, Pokos je imao i poruku za profesora Čulara: “Profesor Goran Čular u medijima je rekao da je moj model loš, ali on je zainteresirana strana. Koliko znam, on je član GONG-a, koji je predložio šest izbornih jedinica kojima bi se poštovale županijske granice, a grad Zagreb se dijeli na dvije jedinice. Ja nisam zainteresirana strana. Iza mene ne stoji nijedna stranka ili udruga. Profesor Čular nije u takvoj poziciji i mora zagovarati ono što je predložio GONG. Ja sam samo htio poboljšati postojeći izborni zakon kako bi se napokon dogodio nekakav pomak, kako bi se neki maknuli iz letargije jer se ne poduzima ništa”.

Problemi i rješenja

Aktualne rasprave i interes javnosti o promjenama izbornih modela mogao bi najaviti i tektonske promjene u politici, kao i u budućem sastavu u Saboru. Iako su rasprave započele s neustavnom veličinom izbornih jedinica koje su korelirale s promijenjenom demografskom strukturom i slikom Hrvatske, problem s izborima veći je nego što se mislilo. Naime, ako se budu mijenjale izborne jedinice, bit će potrebno promijeniti i Zakon o izbornim jedinicama. Mijenjajući Zakon o izbornim jedinicama, morat će se mijenjati i Zakon o izboru zastupnika u Hrvatski sabor, a tu će se onda ostaviti i pitanje mogućnosti dopisnog (poštom) i internetskog glasanja, kako bi se izbori modernizirali i približili mlađoj populaciji. Postoji i tridesetogodišnji problem većeg broja glasača od broja punoljetnih građana u Hrvatskoj, ali to je posebna tema.

Problema je mnogo, a vladajuća većina ne pokazuje interes za političke promjene. Njima je očiti cilj da se prijevremeni ili redovni parlamentarni izbori provedu po starom modelu, bez obzira na političke i građanske inicijative i na preporuke Ustavnog suda. SDP će u tome sigurno podržati HDZ, kao i dosad.

7dnevno