Zadnji komentari

Lustracija na bugarski način: Bivši službenici tajnih službi još uvijek, uz rusku pomoć, utječu na politiku i društvo

Pin It

Lustraciju, tj. raščiščavanje komunističke prošlosti koje se očituje kroz zabranu obnašanja javnih dužnosti za one koji su u komunizmu kršili ljudska prava, do sada su u nekom obliku provele sve postkomunističke države u Europskoj uniji, osim Hrvatske i Slovenije.

U nekim su zemljama EU zadovoljni time kako je lustracija provedena, dok su u drugima, poput Bugarske, rezultati manjkavi, te su bivši pripadnici nekadašnje službe državne sigurnosti i dalje na važnim položajima.

Arhiva duga 16 kilometara

Čak i 30 godina nakon pada komunizma, moć́ ranije sveprisutne službe državne sigurnosti „DS – Državna sigurnost“ u Bugarskoj je i dalje nesalomiva, piše Deutsche Welle. Njezini bivši zaposlenici su na važnim položajima u politici, gospodarstvu i znanosti. I to unatoč činjenici da je Vlada otvorila arhive Državne sigurnosti kada je Bugarska ušla u EU prije 15 godina i uvela obvezno ispitivanje kandidata za sve izabrane i postavljene dužnosnike.

Ekaterina Bončeva, koju je parlament izabrao 2007. za članicu komisije KOMDOS, odgovorne za arhive i preglede, objašnjava za DW: „Napravili smo arhivu od 16 kilometara dosjea koja je dostupna javnosti. Dali smo dokaze da je cijela Državna sigurnost bila brutalna politička policija. I pobrinuli se da prestane zakulisna politika i ucjene povjerljivim dosjeima.”

Ipak, kako kaže vidno frustrirana Bončeva, malo se toga promijenilo. Bivši službenici tajnih službi još uvijek – uz rusku pomoć́ – utječu na politiku i društvo u Bugarskoj. „Oni nikada nisu služili nacionalnoj sigurnosti Bugarske, već́ samo komunističkom režimu i KGB-u“, kaže Bončeva. I zaista, 1972. godine tadašnji ministar unutarnjih poslova Dimiter Stojanov je s ponosom opisao bugarski DS kao „regionalni ogranak KGB-a”. Zato mreže bivših agenata, koje su i dalje aktivne, i danas predstavljaju problem lojalnosti za Bugarsku.

Nepovjerenje u tajne službe

To je postalo jasno nakon ruskog napada na Ukrajinu, koji službe nisu predvidjele. Prema dobro obaviještenim vladinim krugovima u Sofiji, sve njihove analize i predviđanja bili su usmjereni na tadašnju Rusiju. Kao rezultat toga, ruski potencijal je bio potpuno precijenjen. S druge strane, ukrajinska volja da se obrani i sposobnosti ukrajinske vojske nisu uzete u obzir, što je dovelo do pogrešnih procjena. U veljači 2022. parlamentarni zastupnici tadašnje vladine frakcije pozvali su na istragu o tome jesu li službe namjerno zavarale vladu.

„Prikriveni utjecaj Rusije se osjeća svuda u našim sigurnosnim službama“, kaže Hristo Ivanov, član parlamenta i dopredsjednik stranačkog saveza Demokratska Bugarska. To može biti i razlog zašto tajne službe zaobilaze zakonski propisanu kontrolu njihovog osoblja od strane KOMDOS-a. Za ono malo zaposlenih za koje su podatke slali u KOMDOS, pokazalo se da je oko polovica njih već́ špijunirala za komunističku Državnu sigurnost, a često su prolazili specijalnu obuku u Moskvi.

Špijuni i generali

Baš kao Ilija Iliev, koji je bio na čelu prstena špijunaže, a od 1980-ih je radio za tada sovjetsku a danas rusku vojnu obavještajnu službu GRU, koja ga je također obučavala. Video snimke i prisluškivani razgovori pokazuju da je godinama, zajedno s drugim pripadnicima tajne službe, ministarstva obrane i parlamenta, visokim časnicima u ruskom veleposlanstvu prodavao strogo povjerljive dokumente u vezi s NATO-om.

Ili kao Valentin Zankov, rezervni general koji je uhićen u ožujku 2022. godine, samo nekoliko tjedana nakon ruskog napada na Ukrajinu. Optužba: špijunaža za Rusiju. Od 1982. Zankov je radio u izviđačkoj službi glavnog zapovjedništva, a također je prošao i obuku u Moskvi. No, to nije naudilo njegovoj karijeri u postkomunističkoj Bugarskoj. Dogurao je do šefa odjela u Ministarstvu obrane i čak postao vojni ataše u Londonu i Washingtonu. Prema optužnici, Zankov je predao tajne dokumente političkom tajniku ruskog veleposlanstva u Sofiji. On je kritizirao otvaranje komunističkih arhiva i upozoravao na navodne napade NATO-a na Rusiju.

Nepovjerenje u vojsku i sigurnosne službe je zato duboko ukorijenjeno u bugarskom društvu i politici. „Razlozi za to su izostanak reformi i činjenica da zaposleni koji su inkriminirani nisu smijenjeni“, smatra Hristo Ivanov. To je starim kadrovima dalo priliku da svoje razmišljanje i mentalitet prenesu na iduću generaciju.

Nacionalizam i vanjska politika

Stari kadrovi DS-a su također desetljećima bili aktivni u bugarskoj vanjskoj politici i oni su ulazna vrata za ruski utjecaj. Već 2010. godine je KOMDOS nakon kontrole vanjskopolitičkih elita došao do šokantnog zaključka: 201 od 593 visoka dužnosnika i 205 od 467 veleposlanika je ranije radilo u komunističkoj tajnoj službi.

A kako ove mreže utječu na bugarsku vanjsku politiku i tako promoviraju ruske interese pokazuje povijesni i identitetski spor sa Sjevernom Makedonijom. Iza bugarske blokade pristupanja Sjeverne Makedonije Europskoj uniji ne stoje samo stare mreže DS-a u Ministarstvu vanjskih poslova i u krugu savjetnika predsjednika Rumena Radeva. Bugarske nacionalističke stranke, koje neprestano potiču sukob, „pune su starih kadrova službe državne sigurnosti i služe strateškim interesima Rusije na Balkanu u sporu sa Sjevernom Makedonijom“, rekla je Ekaterina Bončeva.

Ona zato inzistira na važnosti komisije KOMDOS i njenog rada na razjašnjavanju: „Izgradili smo stabilnu instituciju i pokazali javnosti tko je imao veze s DS-om. Ovo razotkrivanje mora se nastaviti, jer je neophodna promjena mentaliteta političkih elita“, piše Deutsche Welle.

Izvor: narod.hr/dw.com