Evo primjera kako varaju na smrznutim cijenama: Napredovat ćemo tek kad čujemo jednu rečenicu od ministra
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 28 Rujan 2023 14:00
U Francuskoj trgovci i proizvođači pod nedvosmislenom prisilom tamošnjeg ministra financija Bruna Le Mariea vode žestoke pregovore o snižavanju cijena za čak 5000 proizvoda koje ne bi više smjele rasti do kraja iduće, 2024. godine.
Ministar je, naravno u ime političkog probitka administracije predsjednika Emmanuela Macrona odlučio zahtijevati da se pad cijena sirovina na globalnom tržištu ugradi u cijene hrane na policama trgovačkih lanaca. Svi izvještaji iz Francuske u tom su kontekstu, vlast traži da se tržište počne ponašati tržišno. Pregovori su prilično žestoki.
Što je napravljeno kod nas?
U Hrvatskoj je nešto drugačije. Vlada Andreja Plenkovića odlučila je zamrznuti cijene 30 proizvoda. Ne tri stotine, niti tri tisuće već njih 30 i to na način koji je odmah doveo do situacija kojima je bolje smijati se nego plakati nad njima. Primjerice, snižena je i zamrznuta cijena pet kilograma krumpira u jedinstvenom pakiranju na 3,99 eura, ali cijena po kilogramu nije zamrznuta, pa ako neki proizvođač želi svoj krumpir skuplje prodavati dovoljno je da ukine pakiranja od pet kilograma i tržištu ponudi ona od primjerice tri ili šest kilograma.
Još je smješnije kako je ograničena cijena pakiranja toalet papira, ali samo onog troslojnog od deset rola jer bi valjda prema proizvođačima i trgovcima bilo pregrubo ograničiti jednostavno cijenu toaletnog papira bez obzira na veličinu pakiranja. Isto vrijedi i za sir Gouda ili pastu za zube ili gel za tuširanje.
Pregovora nema, samo se vladajuća administracija hvali donesenim odlukama koje se mogu zaobići ili preskočiti na milijun načina.
U Francuskoj mala revolucija na temu rušenja cijena
U Francuskoj se pak događa prava mala revolucija na temu rušenja cijena. Carrefour, najveći tamošnji diskontni trgovac kojem odgovara da pleše u ritmu Macronove administracije kao što nekolicini hrvatskih trgovaca odgovara Plenkovićev ritam ipak se značajnije potrudio da ugodi francuskim potrošačima nego hrvatski trgovci svojima.
U Carrefouru su odlučili informirati potrošače pa su kako izvještava Reuters na određene proizvode počeli lijepiti etikete s upozorenjima u kojima potrošačima daju do znanja da su se proizvodi smanjili veličinom i povećali cijenu. Proziva ih se da namjerno stigmatiziraju ciljane proizvode proizvođača poput Lindta (čokolade), Nestlea (dječja hrana) ili Liptona (ledeni čajevi) kako bi zauzeli što bolju poziciju u pregovorima s njihovim proizvođačima o rušenju cijena.
Proizvođači šute.
Slome li se cijene u Francuskoj, postat će lomljivije u cijeloj EU
Puno toga za velike europske proizvođače, a samo Nestle ih ima dvije tisuće, a Unilever 400 ovisi o francuskom tržištu koje je prema podacima istraživačke tvrtke IBISWorld ključno za robu široke potrošnje.
Jednostavnije rečeno, slome li se cijene u Francuskoj postat će lomljivije u cijeloj Europskoj uniji.
Naravno, ne same do sebe. Analitičari maloprodaje govore o potencijalnom prelijevanju rušenja cijena s francuskog na ostala EU tržišta, ali pod uvjetom značajnijeg angažmana potrošačkih organizacija. Gdje ga ne bude moglo bi se dogoditi da cijene ne padnu, ali i da dalje rastu. Multinacionalne kompanije nekad primjenjuju jednostavnu matematiku. Ono što na jednom tržištu izgube nastojat će nadoknaditi na drugima. Ili direktnije rečeno, ako budu morali rušiti cijene na francuskom tržištu više nego im je to po ukusu, nastojat će na svakom i najmanjem tržištu na kojem posluju nadoknaditi što je više moguće od tog gubitka.
Pravila koja nije teško zaobići
U tom velikom obračunu s cijenama hrane i niza drugih svakodnevnih potrepština hrvatska priča o 30 zamrznutih cijena oko kojih nitko osobito ne pregovara jer ih nije odviše teško zaobići zvuči nekako otužno, kao utješna nagrada koja nikoga ne može utješiti. Kada ministra gospodarstva Davora Filipovića vidimo da zahtijeva snižavanje cijena tri tisuće proizvoda, a primjerice Konzum kako upozorava potrošače na proizvode koji su tanji, lakši i manji, a koštaju više, onda možemo reći da smo kao potrošačko društvo, gospodarska politika i maloprodaja – napredovali.
Dragana Radusinović/direktno.hr
