Američko izvješće o kineskoj “globalnoj manipulaciji informacijama”
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 30 Rujan 2023 08:34
Kina troši milijarde dolara godišnje na oblikovanje pozitivne percepcije Kine kroz utjecaj, cenzuru i dezinformacije u kampanji velikih razmjera koja bi mogla ugroziti globalne slobode, tvrde iz Washingtona.
“Peking je uložio milijarde dolara u izgradnju globalnog informacijskog ekosustava koji promiče njegovu propagandu i olakšava cenzuru i širenje dezinformacija”, rekao je glasnogovornik State Departmenta nakon objave izvješća Centra za globalni angažman.
U izvješću se navodi da je Peking koristio brojne “obmanjujuće i prisilne metode” kako bi pokušao utjecati na međunarodno informacijsko okruženje i “savijati globalno informacijsko okruženje u svoju korist”. “Nekontrolirano, napori NRK-a (Narodna Republika Kina) preoblikovat će globalni informacijski krajolik, stvarajući pristranosti i praznine koje bi čak mogle navesti nacije da donose odluke koje podređuju njihove gospodarske i sigurnosne interese interesima Pekinga”, upozorava izvješće.
Posljednjih godina Peking je pojačao svoje kampanje utjecaja na platformama društvenih medija kao što su X (bivši Twitter) i YouTube, posebno u vezi s gorućim pitanjima kao što su manjine u Xinjiangu, Južno kinesko more i Tajvan, dok su kineski državni mediji uspostavili urednička partnerstva s tradicionalnim i online medijima drugdje u svijetu, ponekad čak i kupnjom dionica.
Američko izvješće identificiralo je pet glavnih elemenata kineske globalne medijske strategije: korištenje propagande i cenzure, promicanje digitalnog autoritarizma, iskorištavanje međunarodnih organizacija i bilateralnih partnerstava, uparivanje kooptacije i pritiska te vršenje kontrole nad medijima na kineskom jeziku. Tajvan, samoupravni otok koji Peking smatra svojim, dugo je bio na prvoj liniji kineskog medijskog rata. Ministar vanjskih poslova Joseph Wu rekao je za Al Jazeeru ranije ovog mjeseca da se Taipei priprema da Peking pojača svoje kampanje dezinformiranja uoči predsjedničkih izbora u siječnju.
Napomenuo je također kako je Kina nastojala uokviriti narativ o Ukrajini u očima naroda Tajvana. “S početkom rata u Ukrajini, Kinezi su gurali ruske narative u Tajvanu: ‘Rat su započele Sjedinjene Države ili NATO i Sjedinjene Države nisu zainteresirane za pomoć Ukrajini. Sjedinjene Države nisu zainteresirane za mir između Ukrajine i Rusije, jer Sjedinjene Države nastavljaju opskrbljivati Ukrajinu oružjem’, rekao je Wu. “To guraju iz dana u dan. Sredinom prošle godine proveli smo istraživanje javnog mnijenja i povjerenje Tajvanaca u Sjedinjene Države smanjilo se za oko 10 posto. To je prilično značajan pad”, tvrdi tajvanski ministar.
State Department je rekao da je od 2021. poznato da je gotovo 100 influencera širilo službene kineske poruke na najmanje dva tuceta jezika na više platformi društvenih medija ukupnoj publici od više od 11 milijuna ljudi. U drugim primjerima pokušaja Kine da oblikuje globalni narativ, State Department je rekao da je više od 1000 propekinških internetskih računa pokušalo prikriti izvješće Safeguard Defenders, skupine za ljudska prava, koja razotkriva kinesku operaciju osumnjičenih prekomorskih policijskih postaja u 53 zemlje oko svijeta.
Uočeno je da su se pokušaji Pekinga da oblikuje svoj narativ proširili i na tehnološki hardver, pozivajući se na izvješće litavskog Nacionalnog centra za kibernetičku sigurnost iz rujna 2021. u kojem je utvrđeno da mobilni telefoni koje proizvodi Xiaomi imaju zadanu mogućnost cenzuriranja popisa od najmanje 449 fraza. Bio je onemogućen u europskim pošiljkama, ali se mogao aktivirati daljinski. Takvi mehanizmi odražavaju kineski strogo kontrolirani internetski prostor, gdje je riječi, fraze i slike koje se smatraju osjetljivima nemoguće objaviti ili brzo ukloniti.
Američko izvješće također spominje medijska partnerstva koja je razvila državna Centralna kineska televizija (CCTV), za koju se kaže da besplatno pruža video snimke i televizijske scenarije za 1700 stranih novinskih organizacija i medijskih grupa. Rečeno je da su takav sadržaj “u mnogim slučajevima” prepakirali lokalni mediji bez ikakve naznake njegovog podrijetla. Državne novine poput China Daily imaju slične sporazume.
Kina je također nastojala utjecati na percepcije kroz programe pratnje grupa diplomata i novinara na izletima u krajnju zapadnu regiju Xinjiang, gdje su Ujedinjeni narodi optužili Peking za moguće zločine protiv čovječnosti zbog držanja čak milijun većinom muslimanskih Ujgura u logorima za preodgoj. Ovaj je mjesec Peking odveo grupu od 22 novinara iz više od desetak zemalja, uključujući Francusku, Maleziju, Filipine i Saudijsku Arabiju, u jednotjedni posjet regiji. Videoizvještaj CCTV-a o posjetu prikazao je novinare kako gledaju kulturne plesove i govore kanalu da su impresionirani mirom i stabilnošću Xinjianga i srećom ljudi. Izvješće jednog od malezijskih novinara na turneji uključivalo je fotografije noževa i pištolja s “Izložbe velikih terorističkih napada i nasilnih zločina”. Kina je tvrdila da su kampovi centri za strukovnu obuku neophodni za borbu protiv “ekstremizma”.
SAD je rekao da Kina također stvara “zajednicu digitalnih autoritaraca” svojim izvozom sustava nadzora i “pametnih gradova” koji se intenzivno koriste u mjestima poput Xinjianga. Dodalo se da je ugradnja tehnologija koje je proizveo telekomunikacijski div Huawei također ostavila zemlje ranjivima na kineski utjecaj. U studenom 2021. rečeno je da je najmanje 18 zemalja koristilo središnje uređaje koje je proizveo Huawei, koji nadziru internetski promet na nekim mrežnim mrežama kako bi blokirali pristup određenim stranicama. SAD je među zemljama koje su Huaweiju zabranile pristup njegovim naprednim telekomunikacijskim mrežama zbog zabrinutosti za sigurnost i privatnost s obzirom na njegove veze s Pekingom. Huawei je zanijekao takve veze.
